Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politika ucjena

Objavljeno prije

na

Šta će biti sa koalicionim savezom DPS-SDP i pregovorima o vlasti u glavnom gradu, znaće se više kada ovaj broj izađe iz štampe. Za sada jasno je da su stvari zapele oko pozicije gradonačelnika. SDP traži, shodno predizbornim obećanjima, da se kada Miomiru Mugoši istekne mandat, prvi čovjek Podgorice bira većinom, ali na osnovu prethodnog konsenzusa koalicionih partnera o kandidatu. Odavno, na gradskom nivou, tinja sukob između prvih ljudi koalicione vlasti: gradonačelnika Miomira Mugoše iz DPS-a i predsjednika gradske Skupštine Đorđe Suhiha. Govoreći o pregovorima između DPS-a i SDP-a oko formiranja vlasti u Podgorici Milo Đukanović je izjavio da su ,,potencijalni koalicioni partneri zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Po njemu SDP-u je preče održavanje predizbornog obećanja nego ,,postizanje brzog koalicionog dogovora.”

U SDP-u su izgleda baš zapeli da Miomir Mugoša više ne bude gradonačelnik, kada mu koncem sljedeće godine istekne mandat. ,,SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu… Ako DPS čvrsto stane do svog predstavnika, onda dolazimo u situaciju da mi zbog različitih stavova, raskidamo koaliciju”, prijetio je još u septembru prošle godine Đorđe Suhih.

I nekima u DPS-u je, izgleda, bila puna kapa SDP-a, pa su na majske izbore izašli samostalno, najviše zbog insistiranja Miomira Mugoše, koji je bio siguran da će osvojiti apsolutnu vlast. Zamalo, omašio je samo za 700 glasova. DPS-u za vlast fali jedan odbornički mandat. Mugoša je neposredno nakon izbora pomenuo predizborni dogovor dvije partije. U SDP-u su odgovorili da ne znaju o čemu se radi.

Potpredsjednici SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder bezuspješno su pokušavali da pregovore izdignu na nivo predsjednika i potpredsjednika partija, u nastojanju da izbjegnu Mugošu. Možda zbog Mugoše, tek mediji izvještavaju o napornim sastancima dvije partije, traju po tri – četiri sata, do kasno u noć. Pregovori su se odužili, evo skoro mjesec dana.

SDP je na početku imala lagodniju poziciju. Naime, pored DPS-a ovoj partiji je ostala otvorena mogućnost dogovora i sa opozicijom. Da li iz straha od te opcije, a više kao vid pritiska, Mugoša nije propustio da podsjeti
da je SDP dobio dva javna ,,ponizna poziva” od opozicije za pregovore.
,,Nameće se logičan zaključak da ta partija zapravo već vodi neku vrstu pregovora sa opozicijom, a da o tome ne obavještava partnera u zvaničnim pregovorima”, rekao je Mugoša dodajući da DPS nije ,,politički naivan i neinformisan”.
Kako su pregovori odmicali, gradonačelnik se potrudio da pronađe alternativu. Javno je plasirao vijest da postoji mogućnost da DPS obezbjedi podršku jednog odbornika iz opozicije i formira vlast. ,, Nijesmo vezani pupčanom vrpcom za SDP”, kaza Mugoša. Ne bi bilo prvi put da u parlamentu glavnog grada pojedini opozicioni odbornici napušte klubove svojih partija i podrže gradonačelnika. Mugoša je do savršenstva razradio tehnologiju da pridobije za sebe pojedine odbornike iz opozicionih klupa. Tako je više puta obezbijedio većinu.

Na ovakve najave čelnici SDP-a oštro su odgovorili – to bi bila ona najgora politička korupcija, rekli su. ,,U slučaju da DPS formira koaliciju sa nekim drugim, otvorilo bi se pitanje koalicije na državnom nivou”, izjavio je Vujica Lazović, glavni SDP-ov pregovarač.
Na pitanje da li poruke iz SDP-a doživljava kao pritisak na DPS uoči posljednje runde pregovora, Mugoša je u svom stilu odgovorio ,,mi smo strašno bojažljivi”.
U jeku pregovora, početkom ove nedjelje održana je sjednica parlamenta Podgorice. Verifikovano je 47 od ukupno 57 odborničkih mandata. Sjednici nije prisustvova većina predstavnika opozicije, kao ni glavni pregovarači SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder.
Verifikovana su i dva opoziciona mandata – Slaviši Guberiniću iz Narodne stranke i Draganu Ostojiću iz Demokratske srpske stranke, koji su došli na zasjedanje mimo dogovora sa opozicionim kolegama. NS i DSS se protive eventualnim dogovorima opozicije sa SDP-om, o čemu su govorila trojica lidera najvećih opozicionih partija SNP-a, Nove i PzP-a. Lider Narodne stranke Predrag Popović precizirao da je za njih ,,uslov za sve potencijalne koalicije zaštita srpskih interesa, i tu nema kalkulacija”. To sve je ugrozilo opozicioni savez.
Slično Popoviću, u maju, je Ranko Krivokapić tvrdio da SDP neće praviti vlast sa opozicijom jer je ona ,, sastavljena od srpskih radikala do onih koji su nekad davno bili suverenisti”. Ali, neposredno nakon izbora Vujica Lazović je kazao da ova partija nije zatvorila vrata za moguću postizbornu koaliciju sa ujedinjenom opozicijom u Podgorici. Praksa pokazuje da je kada god se puno priča o srpstvu i crnogorstvu neka trgovina na pomolu.
I pored nesporazuma unutar opozicionih redova oko saveza sa SDP-om, u opoziciju za sada ističu da ne vjeruju da bi neki od njenih članova mogli da pređu u vladajući tim. ,,Ne vjerujem da će neko iz našeg saveza obezbijediti većinu za Demokratsku partiju socijalista”, rekao je Neven Gošović, nosilac liste opozicione koalicije za glavni grad.

U opoziciji tvrde i da će ostati na okupu. ,,Saglasni smo da koalicija treba da se očuva, da spremno dočekamo jesen, koja bi mogla da donese nove događaje u političkom životu. Za naš politički blok glasa gotovo polovina biračkog tijela i interes je opozicionih stranaka, ali i građana, da ostanemo zajedno”, izjavio je predsjednik Nove Andrija Mandić.
Strategiju ,,aktivnog čekanja” dodatno motiviše i najava da će se iz političkog života povući Milo Đukanović. U opozicijji ističu da bi njegova ostavka na mjesto predsjednika Vlade mogla izazvala vanredne parlamentarne izbore, tamo neđe u novembru. A možda i prije, ako se SDP u Podgorici ne dogovori sa DPS-om i pukne savez na nacionalnom nivou.
SDP stoga ima jake adute u svojim rukama. Vidjećemo hoće li ih iskoristiti i pomoći suštinske promjene u Crnoj Gori. Zakonski rok za konstituisanje Skupštine Glavnog grada je 23. jun.

Esdepeovske bune

Harmonična koalicija između DPS-a i SDP-a traje od 1998. Ponekad se SDP i bunio. Poslije potpisivanja Beogradskog sporazuma izašli su iz Vlade, da bi na izborima koji su uslijedili neposredno nakon toga opet napravili predizbornu koaliciju sa DPS-om. Morali su zbog viših državnih interesa i odbrane svakolikog crnogorstva. ,,Razlike između nas i DPS najveće su oko privatizacije”, objašnjavao je Ranko Krivokapić 2004. godine u vrijeme kada se SDP protivila prodaji Telekoma. Dvije godine ranije, iako je SDP gunđala, prodat je i Jugopetrol. Kada je na red došao KAP, SDP se baš zainatila. U znak neslaganja predstavnici SDP-a su napustili Savjet za privatizaciju. I pored doskočica tipa da ako ,,DPS odluči da potopi Taru, SDP će napuštiti kajakaški savez”, ova partija je zajedno sa opozicijom sačuvala Taru, te primorala Vladu da odustane od prodaje Termoelektrane i Rudnika uglja u Pljevljima. Uoči prošlih parlamentarnih izbora SDP je opet negodovala oko privatizacije Elektroprivrede, pa su novinski naslovi govorili da ,,Struja drma Vladu’. Elektroprivreda je djelimično privatizovana, a u SDP-u su se bacili na ljetnje teme kao što je crkva na Rumiji. Primjetno je da SDP sve više svoje djelovanje transformiše iz socijalnog u nacionalno. Lideri ove stranke su partijsku ružu sa revera zamjenili državnom zastavom, barem je boja ista. A i bratska partija, kojoj već 12 godina dosljedno, i pored vike, služe i mašu zastavama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo