Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politika ucjena

Objavljeno prije

na

Šta će biti sa koalicionim savezom DPS-SDP i pregovorima o vlasti u glavnom gradu, znaće se više kada ovaj broj izađe iz štampe. Za sada jasno je da su stvari zapele oko pozicije gradonačelnika. SDP traži, shodno predizbornim obećanjima, da se kada Miomiru Mugoši istekne mandat, prvi čovjek Podgorice bira većinom, ali na osnovu prethodnog konsenzusa koalicionih partnera o kandidatu. Odavno, na gradskom nivou, tinja sukob između prvih ljudi koalicione vlasti: gradonačelnika Miomira Mugoše iz DPS-a i predsjednika gradske Skupštine Đorđe Suhiha. Govoreći o pregovorima između DPS-a i SDP-a oko formiranja vlasti u Podgorici Milo Đukanović je izjavio da su ,,potencijalni koalicioni partneri zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Po njemu SDP-u je preče održavanje predizbornog obećanja nego ,,postizanje brzog koalicionog dogovora.”

U SDP-u su izgleda baš zapeli da Miomir Mugoša više ne bude gradonačelnik, kada mu koncem sljedeće godine istekne mandat. ,,SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu… Ako DPS čvrsto stane do svog predstavnika, onda dolazimo u situaciju da mi zbog različitih stavova, raskidamo koaliciju”, prijetio je još u septembru prošle godine Đorđe Suhih.

I nekima u DPS-u je, izgleda, bila puna kapa SDP-a, pa su na majske izbore izašli samostalno, najviše zbog insistiranja Miomira Mugoše, koji je bio siguran da će osvojiti apsolutnu vlast. Zamalo, omašio je samo za 700 glasova. DPS-u za vlast fali jedan odbornički mandat. Mugoša je neposredno nakon izbora pomenuo predizborni dogovor dvije partije. U SDP-u su odgovorili da ne znaju o čemu se radi.

Potpredsjednici SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder bezuspješno su pokušavali da pregovore izdignu na nivo predsjednika i potpredsjednika partija, u nastojanju da izbjegnu Mugošu. Možda zbog Mugoše, tek mediji izvještavaju o napornim sastancima dvije partije, traju po tri – četiri sata, do kasno u noć. Pregovori su se odužili, evo skoro mjesec dana.

SDP je na početku imala lagodniju poziciju. Naime, pored DPS-a ovoj partiji je ostala otvorena mogućnost dogovora i sa opozicijom. Da li iz straha od te opcije, a više kao vid pritiska, Mugoša nije propustio da podsjeti
da je SDP dobio dva javna ,,ponizna poziva” od opozicije za pregovore.
,,Nameće se logičan zaključak da ta partija zapravo već vodi neku vrstu pregovora sa opozicijom, a da o tome ne obavještava partnera u zvaničnim pregovorima”, rekao je Mugoša dodajući da DPS nije ,,politički naivan i neinformisan”.
Kako su pregovori odmicali, gradonačelnik se potrudio da pronađe alternativu. Javno je plasirao vijest da postoji mogućnost da DPS obezbjedi podršku jednog odbornika iz opozicije i formira vlast. ,, Nijesmo vezani pupčanom vrpcom za SDP”, kaza Mugoša. Ne bi bilo prvi put da u parlamentu glavnog grada pojedini opozicioni odbornici napušte klubove svojih partija i podrže gradonačelnika. Mugoša je do savršenstva razradio tehnologiju da pridobije za sebe pojedine odbornike iz opozicionih klupa. Tako je više puta obezbijedio većinu.

Na ovakve najave čelnici SDP-a oštro su odgovorili – to bi bila ona najgora politička korupcija, rekli su. ,,U slučaju da DPS formira koaliciju sa nekim drugim, otvorilo bi se pitanje koalicije na državnom nivou”, izjavio je Vujica Lazović, glavni SDP-ov pregovarač.
Na pitanje da li poruke iz SDP-a doživljava kao pritisak na DPS uoči posljednje runde pregovora, Mugoša je u svom stilu odgovorio ,,mi smo strašno bojažljivi”.
U jeku pregovora, početkom ove nedjelje održana je sjednica parlamenta Podgorice. Verifikovano je 47 od ukupno 57 odborničkih mandata. Sjednici nije prisustvova većina predstavnika opozicije, kao ni glavni pregovarači SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder.
Verifikovana su i dva opoziciona mandata – Slaviši Guberiniću iz Narodne stranke i Draganu Ostojiću iz Demokratske srpske stranke, koji su došli na zasjedanje mimo dogovora sa opozicionim kolegama. NS i DSS se protive eventualnim dogovorima opozicije sa SDP-om, o čemu su govorila trojica lidera najvećih opozicionih partija SNP-a, Nove i PzP-a. Lider Narodne stranke Predrag Popović precizirao da je za njih ,,uslov za sve potencijalne koalicije zaštita srpskih interesa, i tu nema kalkulacija”. To sve je ugrozilo opozicioni savez.
Slično Popoviću, u maju, je Ranko Krivokapić tvrdio da SDP neće praviti vlast sa opozicijom jer je ona ,, sastavljena od srpskih radikala do onih koji su nekad davno bili suverenisti”. Ali, neposredno nakon izbora Vujica Lazović je kazao da ova partija nije zatvorila vrata za moguću postizbornu koaliciju sa ujedinjenom opozicijom u Podgorici. Praksa pokazuje da je kada god se puno priča o srpstvu i crnogorstvu neka trgovina na pomolu.
I pored nesporazuma unutar opozicionih redova oko saveza sa SDP-om, u opoziciju za sada ističu da ne vjeruju da bi neki od njenih članova mogli da pređu u vladajući tim. ,,Ne vjerujem da će neko iz našeg saveza obezbijediti većinu za Demokratsku partiju socijalista”, rekao je Neven Gošović, nosilac liste opozicione koalicije za glavni grad.

U opoziciji tvrde i da će ostati na okupu. ,,Saglasni smo da koalicija treba da se očuva, da spremno dočekamo jesen, koja bi mogla da donese nove događaje u političkom životu. Za naš politički blok glasa gotovo polovina biračkog tijela i interes je opozicionih stranaka, ali i građana, da ostanemo zajedno”, izjavio je predsjednik Nove Andrija Mandić.
Strategiju ,,aktivnog čekanja” dodatno motiviše i najava da će se iz političkog života povući Milo Đukanović. U opozicijji ističu da bi njegova ostavka na mjesto predsjednika Vlade mogla izazvala vanredne parlamentarne izbore, tamo neđe u novembru. A možda i prije, ako se SDP u Podgorici ne dogovori sa DPS-om i pukne savez na nacionalnom nivou.
SDP stoga ima jake adute u svojim rukama. Vidjećemo hoće li ih iskoristiti i pomoći suštinske promjene u Crnoj Gori. Zakonski rok za konstituisanje Skupštine Glavnog grada je 23. jun.

Esdepeovske bune

Harmonična koalicija između DPS-a i SDP-a traje od 1998. Ponekad se SDP i bunio. Poslije potpisivanja Beogradskog sporazuma izašli su iz Vlade, da bi na izborima koji su uslijedili neposredno nakon toga opet napravili predizbornu koaliciju sa DPS-om. Morali su zbog viših državnih interesa i odbrane svakolikog crnogorstva. ,,Razlike između nas i DPS najveće su oko privatizacije”, objašnjavao je Ranko Krivokapić 2004. godine u vrijeme kada se SDP protivila prodaji Telekoma. Dvije godine ranije, iako je SDP gunđala, prodat je i Jugopetrol. Kada je na red došao KAP, SDP se baš zainatila. U znak neslaganja predstavnici SDP-a su napustili Savjet za privatizaciju. I pored doskočica tipa da ako ,,DPS odluči da potopi Taru, SDP će napuštiti kajakaški savez”, ova partija je zajedno sa opozicijom sačuvala Taru, te primorala Vladu da odustane od prodaje Termoelektrane i Rudnika uglja u Pljevljima. Uoči prošlih parlamentarnih izbora SDP je opet negodovala oko privatizacije Elektroprivrede, pa su novinski naslovi govorili da ,,Struja drma Vladu’. Elektroprivreda je djelimično privatizovana, a u SDP-u su se bacili na ljetnje teme kao što je crkva na Rumiji. Primjetno je da SDP sve više svoje djelovanje transformiše iz socijalnog u nacionalno. Lideri ove stranke su partijsku ružu sa revera zamjenili državnom zastavom, barem je boja ista. A i bratska partija, kojoj već 12 godina dosljedno, i pored vike, služe i mašu zastavama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SPOMENIK AMFILOHIJU RADOVIĆU U KOLAŠINU: Ekspresno ispunjeno obećanje Demokrata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima DPS-a. Stanovi su dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“. To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova, do kog je Monitor došao

 

Bivši ministar prosvjete Milutin Stijepović je u ime Vlade Crne Gore u Beranama svojevremno praktično poklonio 11 stanova funkcionerima Demokratske partije socijalista, prije nego je ta partija izgubila vlast u ovom sjevernom gradu prije devet godina.

Po kojim kriterijumima i kako, ni poslije toliko godina nema odgovora, iako se predmet već sedam godina nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ti stanovi su, zapravo, dodijeljeni u „zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine pod povoljnim uslovima“.

To se može vidjeti iz Izvještaja o radu Komisije za preispitivanje zakonitosti postupka raspodjele kadrovskih stanova i stanova za službenike i namještenike, koji je sačinjen još u oktobru 2015. godine, do kojeg je Monitor  došao.

Komisiju je formirala Skupština opštine Berane  pola godine ranije, nakon što su nove lokalne vlasti, tadašnja koalicija Zdravo Berane (SNP, DF), izrekle optužbe da je raspodjelom stanova u Beranama upravljala organizovana kriminalna grupa.

Izgrađeno je i podijeljeno ukupno stotinu dvadeset stanova, ali su u fokusu istraživanja bili posebno kadrovski stanovi, njih oko pedeset, kao i jedanaest stanova koje je je dodijelio Stijepović.

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika Vuke Golubovića (DPS), Vlada je donijela Odluku i Rješenja o dodjeli stanova u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima za 11 osoba.

„Sa razlogom se pitamo na osnovu kojih kriterijuma je donijeta Odluka o dodjeli stanova ovim licima, kada znamo da većina ima riješeno stambeno pitanje i da većina radi u organima gdje su lična primanja velika”, piše u tom izvještaju.

Objašnjeno je da se zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja odnose na 11 zaposlenih u organima državne uprave, oblasti prosvjete, zdravstva i organima lokalne samouprave i koja zbog profesionalnog i stručnog angažmana predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u ovoj opštini.

,,Ako su stanovi dodijeljeni zaposlenim licima postavlja se pitanje, zašto je Vladin stan pripao penzioneru, kao i pojedinim licima koja ne predstavljaju neophodan kadar za funkcionisanje relevantnih službi u Opštini? Кao što smo i naveli Vlada dodjeljuje stanove u zakup na neodređeno vrijeme sa pravom kupovine po povoljnim uslovima. Da su uslovi za kupovinu i više nego povoljni govori nam i podatak lica koje je ovaj stan kupilo, a što možemo zaključiti iz notarskog zapisa u kojem se konstatuje da je realna cijena stana od 63 m2 40.950,00 € i koja se po raznim osnovama (radni staž, starost objekta) umanjuje za 32.760,00 €, zatim po osnovu jednokratne uplate umanjuje se vrijednost 15%, te na kraju kupoprodajna cijena ovakvog stana je 6.961,00 eura”, navodi se u izvještaju Komisije.

Prema saznanjima do kojih je došao Monitor i ostali korisnici stanova  u učinili isto, ali se ne zna da li su kasnije te stanove preprodali i u čijem su sada vlasništvu. Komisja koja je ispitivala zakonitost raspodjele nailazila je tokom rada na raznorazne prepreke. Čak ni u upravnici ulaza na kojima se ti stanovi nalaze, nijesu dostavili odgovor ko sada stanuje u tim stanovima.

,,Od većine smo dobijali odgovore, osim od CFSSI kojem smo uporno tražili sa preko 10 poslatih dopisa i više urgencija projektnu dokumentaciju i inicijalni ugovor koji je zaključen između Opštine Berane i CFSSI. Međutim, do sačinjavanja ovog Izvještaja, odgovore nismo dobili, što navodi na sumnju da CFSSI krije dokumenta. Sa istim zahtjevom u kojem traži projektnu dokumentaciju, Кomisija se obratila izvođaču radova d.o.o MD Momo, međutim, odgovoreno nam je da je projektna dokumentacija vraćena CFSSI i da oni istu ne posjeduju. Na našu urgenciju da nam dostavi broj akta pod kojim je predata projektna dokumentacija, CFSSI nam nije dostavio odgovor. U susret nam nije izašao ni notar  Harun Adrović od kojeg smo tražili Ugovore zaključene između službenika i namještenika, kao i kadrova koji su po skupštinskim odlukama dobili stanove. Gospodin Harun Adrović nam je poslao dopis dana 28. 05. 2015. godine, u kojem nas je obavijestio da su svi Ugovori predati Opštini Berane. U Opštini se ne nalazi nijedan od traženih Ugovora. Zahtjev, a kasnije i urgenciju, poslali smo upravniku zgrade Park 7 lamele B, da nam dostavi spisak stanara,  na koje isti nije odgovarao. Obratili smo se zahtjevom EPCG AD Nikšić – Direkciji za ljudske resurse da nam dostave spisak korisnika njihovih usluga u zgradi Park 7 lamele B i C, od kojih nismo dobili odgovor”, piše između ostalog u izvještaju.

Komisija je naknadano uspjela da pronađe još pet stanova koji nijesu nigdje prikazani u raspodjeli, ali su tragovi o tome ostali u katastru. Nakon što je ovaj predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu prije sedam godina, jedino što se dogodilo do sada je to da su službenici tužilaštva izuzeli neke spise i  dokumentaciju. Od tada slučaj kupi prašinu.

Priča oko dodjele kadrovskih stanova u Beranama počela je 2011. godine, nakon što su na prigodnoj svečanosti direktor crnogorskog Fonda za stambeno solidarnu izgradnju Danilo Popović i sada bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović uručili odabranim „kadrovima“ ključeve u novosagrađenim zgradama.

Prije toga, u julu 2009. godine, Golubović je kao tadašnji predsjednik Opštine, donio odluku o rješenju kadrovskih potreba.

U toj odluci je, između ostalog, precizirano da su zaposleni koji po osnovu kadrovskih potreba  riješe stambeno pitanje dužni da u Opštini Berane ostanu u radnom odnosu najmanje pet godina od dana dobijanja stana.

U Izvještaju Komisije konstatovano je, između ostalog, da su određena lica u međuvremenu prodala kadrovske stanove kupljene po povoljnim, odnosno subvencionisanim cijenama.

Opština Berane je obezbijedila i zemljište za izgradnju tri zgrade sa sto dvadeset stanova, kao i komunalnu insfrastrukturu. Opština se uz to radi subvencionisanja cijene kadrovskih stanova kreditno zadužila u visini od preko pola miliona eura i to na period od deset godina, sa kamatnom stopom od osam odsto.

U Izvještaju je još mnogo zanimljivih podataka. Tokom rada na tom Izvještaju, predsjednici komisije Vidi Ivanović (DF) prijećeno je, a ona i njena porodica doživljavali su razne neprijatnosti.

                                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo