Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politika ucjena

Objavljeno prije

na

Šta će biti sa koalicionim savezom DPS-SDP i pregovorima o vlasti u glavnom gradu, znaće se više kada ovaj broj izađe iz štampe. Za sada jasno je da su stvari zapele oko pozicije gradonačelnika. SDP traži, shodno predizbornim obećanjima, da se kada Miomiru Mugoši istekne mandat, prvi čovjek Podgorice bira većinom, ali na osnovu prethodnog konsenzusa koalicionih partnera o kandidatu. Odavno, na gradskom nivou, tinja sukob između prvih ljudi koalicione vlasti: gradonačelnika Miomira Mugoše iz DPS-a i predsjednika gradske Skupštine Đorđe Suhiha. Govoreći o pregovorima između DPS-a i SDP-a oko formiranja vlasti u Podgorici Milo Đukanović je izjavio da su ,,potencijalni koalicioni partneri zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Po njemu SDP-u je preče održavanje predizbornog obećanja nego ,,postizanje brzog koalicionog dogovora.”

U SDP-u su izgleda baš zapeli da Miomir Mugoša više ne bude gradonačelnik, kada mu koncem sljedeće godine istekne mandat. ,,SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu… Ako DPS čvrsto stane do svog predstavnika, onda dolazimo u situaciju da mi zbog različitih stavova, raskidamo koaliciju”, prijetio je još u septembru prošle godine Đorđe Suhih.

I nekima u DPS-u je, izgleda, bila puna kapa SDP-a, pa su na majske izbore izašli samostalno, najviše zbog insistiranja Miomira Mugoše, koji je bio siguran da će osvojiti apsolutnu vlast. Zamalo, omašio je samo za 700 glasova. DPS-u za vlast fali jedan odbornički mandat. Mugoša je neposredno nakon izbora pomenuo predizborni dogovor dvije partije. U SDP-u su odgovorili da ne znaju o čemu se radi.

Potpredsjednici SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder bezuspješno su pokušavali da pregovore izdignu na nivo predsjednika i potpredsjednika partija, u nastojanju da izbjegnu Mugošu. Možda zbog Mugoše, tek mediji izvještavaju o napornim sastancima dvije partije, traju po tri – četiri sata, do kasno u noć. Pregovori su se odužili, evo skoro mjesec dana.

SDP je na početku imala lagodniju poziciju. Naime, pored DPS-a ovoj partiji je ostala otvorena mogućnost dogovora i sa opozicijom. Da li iz straha od te opcije, a više kao vid pritiska, Mugoša nije propustio da podsjeti
da je SDP dobio dva javna ,,ponizna poziva” od opozicije za pregovore.
,,Nameće se logičan zaključak da ta partija zapravo već vodi neku vrstu pregovora sa opozicijom, a da o tome ne obavještava partnera u zvaničnim pregovorima”, rekao je Mugoša dodajući da DPS nije ,,politički naivan i neinformisan”.
Kako su pregovori odmicali, gradonačelnik se potrudio da pronađe alternativu. Javno je plasirao vijest da postoji mogućnost da DPS obezbjedi podršku jednog odbornika iz opozicije i formira vlast. ,, Nijesmo vezani pupčanom vrpcom za SDP”, kaza Mugoša. Ne bi bilo prvi put da u parlamentu glavnog grada pojedini opozicioni odbornici napušte klubove svojih partija i podrže gradonačelnika. Mugoša je do savršenstva razradio tehnologiju da pridobije za sebe pojedine odbornike iz opozicionih klupa. Tako je više puta obezbijedio većinu.

Na ovakve najave čelnici SDP-a oštro su odgovorili – to bi bila ona najgora politička korupcija, rekli su. ,,U slučaju da DPS formira koaliciju sa nekim drugim, otvorilo bi se pitanje koalicije na državnom nivou”, izjavio je Vujica Lazović, glavni SDP-ov pregovarač.
Na pitanje da li poruke iz SDP-a doživljava kao pritisak na DPS uoči posljednje runde pregovora, Mugoša je u svom stilu odgovorio ,,mi smo strašno bojažljivi”.
U jeku pregovora, početkom ove nedjelje održana je sjednica parlamenta Podgorice. Verifikovano je 47 od ukupno 57 odborničkih mandata. Sjednici nije prisustvova većina predstavnika opozicije, kao ni glavni pregovarači SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder.
Verifikovana su i dva opoziciona mandata – Slaviši Guberiniću iz Narodne stranke i Draganu Ostojiću iz Demokratske srpske stranke, koji su došli na zasjedanje mimo dogovora sa opozicionim kolegama. NS i DSS se protive eventualnim dogovorima opozicije sa SDP-om, o čemu su govorila trojica lidera najvećih opozicionih partija SNP-a, Nove i PzP-a. Lider Narodne stranke Predrag Popović precizirao da je za njih ,,uslov za sve potencijalne koalicije zaštita srpskih interesa, i tu nema kalkulacija”. To sve je ugrozilo opozicioni savez.
Slično Popoviću, u maju, je Ranko Krivokapić tvrdio da SDP neće praviti vlast sa opozicijom jer je ona ,, sastavljena od srpskih radikala do onih koji su nekad davno bili suverenisti”. Ali, neposredno nakon izbora Vujica Lazović je kazao da ova partija nije zatvorila vrata za moguću postizbornu koaliciju sa ujedinjenom opozicijom u Podgorici. Praksa pokazuje da je kada god se puno priča o srpstvu i crnogorstvu neka trgovina na pomolu.
I pored nesporazuma unutar opozicionih redova oko saveza sa SDP-om, u opoziciju za sada ističu da ne vjeruju da bi neki od njenih članova mogli da pređu u vladajući tim. ,,Ne vjerujem da će neko iz našeg saveza obezbijediti većinu za Demokratsku partiju socijalista”, rekao je Neven Gošović, nosilac liste opozicione koalicije za glavni grad.

U opoziciji tvrde i da će ostati na okupu. ,,Saglasni smo da koalicija treba da se očuva, da spremno dočekamo jesen, koja bi mogla da donese nove događaje u političkom životu. Za naš politički blok glasa gotovo polovina biračkog tijela i interes je opozicionih stranaka, ali i građana, da ostanemo zajedno”, izjavio je predsjednik Nove Andrija Mandić.
Strategiju ,,aktivnog čekanja” dodatno motiviše i najava da će se iz političkog života povući Milo Đukanović. U opozicijji ističu da bi njegova ostavka na mjesto predsjednika Vlade mogla izazvala vanredne parlamentarne izbore, tamo neđe u novembru. A možda i prije, ako se SDP u Podgorici ne dogovori sa DPS-om i pukne savez na nacionalnom nivou.
SDP stoga ima jake adute u svojim rukama. Vidjećemo hoće li ih iskoristiti i pomoći suštinske promjene u Crnoj Gori. Zakonski rok za konstituisanje Skupštine Glavnog grada je 23. jun.

Esdepeovske bune

Harmonična koalicija između DPS-a i SDP-a traje od 1998. Ponekad se SDP i bunio. Poslije potpisivanja Beogradskog sporazuma izašli su iz Vlade, da bi na izborima koji su uslijedili neposredno nakon toga opet napravili predizbornu koaliciju sa DPS-om. Morali su zbog viših državnih interesa i odbrane svakolikog crnogorstva. ,,Razlike između nas i DPS najveće su oko privatizacije”, objašnjavao je Ranko Krivokapić 2004. godine u vrijeme kada se SDP protivila prodaji Telekoma. Dvije godine ranije, iako je SDP gunđala, prodat je i Jugopetrol. Kada je na red došao KAP, SDP se baš zainatila. U znak neslaganja predstavnici SDP-a su napustili Savjet za privatizaciju. I pored doskočica tipa da ako ,,DPS odluči da potopi Taru, SDP će napuštiti kajakaški savez”, ova partija je zajedno sa opozicijom sačuvala Taru, te primorala Vladu da odustane od prodaje Termoelektrane i Rudnika uglja u Pljevljima. Uoči prošlih parlamentarnih izbora SDP je opet negodovala oko privatizacije Elektroprivrede, pa su novinski naslovi govorili da ,,Struja drma Vladu’. Elektroprivreda je djelimično privatizovana, a u SDP-u su se bacili na ljetnje teme kao što je crkva na Rumiji. Primjetno je da SDP sve više svoje djelovanje transformiše iz socijalnog u nacionalno. Lideri ove stranke su partijsku ružu sa revera zamjenili državnom zastavom, barem je boja ista. A i bratska partija, kojoj već 12 godina dosljedno, i pored vike, služe i mašu zastavama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo