Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Politika ucjena

Objavljeno prije

na

Šta će biti sa koalicionim savezom DPS-SDP i pregovorima o vlasti u glavnom gradu, znaće se više kada ovaj broj izađe iz štampe. Za sada jasno je da su stvari zapele oko pozicije gradonačelnika. SDP traži, shodno predizbornim obećanjima, da se kada Miomiru Mugoši istekne mandat, prvi čovjek Podgorice bira većinom, ali na osnovu prethodnog konsenzusa koalicionih partnera o kandidatu. Odavno, na gradskom nivou, tinja sukob između prvih ljudi koalicione vlasti: gradonačelnika Miomira Mugoše iz DPS-a i predsjednika gradske Skupštine Đorđe Suhiha. Govoreći o pregovorima između DPS-a i SDP-a oko formiranja vlasti u Podgorici Milo Đukanović je izjavio da su ,,potencijalni koalicioni partneri zarobljenici ekskluzivnih najava iz vremena predizborne kampanje”. Po njemu SDP-u je preče održavanje predizbornog obećanja nego ,,postizanje brzog koalicionog dogovora.”

U SDP-u su izgleda baš zapeli da Miomir Mugoša više ne bude gradonačelnik, kada mu koncem sljedeće godine istekne mandat. ,,SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu… Ako DPS čvrsto stane do svog predstavnika, onda dolazimo u situaciju da mi zbog različitih stavova, raskidamo koaliciju”, prijetio je još u septembru prošle godine Đorđe Suhih.

I nekima u DPS-u je, izgleda, bila puna kapa SDP-a, pa su na majske izbore izašli samostalno, najviše zbog insistiranja Miomira Mugoše, koji je bio siguran da će osvojiti apsolutnu vlast. Zamalo, omašio je samo za 700 glasova. DPS-u za vlast fali jedan odbornički mandat. Mugoša je neposredno nakon izbora pomenuo predizborni dogovor dvije partije. U SDP-u su odgovorili da ne znaju o čemu se radi.

Potpredsjednici SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder bezuspješno su pokušavali da pregovore izdignu na nivo predsjednika i potpredsjednika partija, u nastojanju da izbjegnu Mugošu. Možda zbog Mugoše, tek mediji izvještavaju o napornim sastancima dvije partije, traju po tri – četiri sata, do kasno u noć. Pregovori su se odužili, evo skoro mjesec dana.

SDP je na početku imala lagodniju poziciju. Naime, pored DPS-a ovoj partiji je ostala otvorena mogućnost dogovora i sa opozicijom. Da li iz straha od te opcije, a više kao vid pritiska, Mugoša nije propustio da podsjeti
da je SDP dobio dva javna ,,ponizna poziva” od opozicije za pregovore.
,,Nameće se logičan zaključak da ta partija zapravo već vodi neku vrstu pregovora sa opozicijom, a da o tome ne obavještava partnera u zvaničnim pregovorima”, rekao je Mugoša dodajući da DPS nije ,,politički naivan i neinformisan”.
Kako su pregovori odmicali, gradonačelnik se potrudio da pronađe alternativu. Javno je plasirao vijest da postoji mogućnost da DPS obezbjedi podršku jednog odbornika iz opozicije i formira vlast. ,, Nijesmo vezani pupčanom vrpcom za SDP”, kaza Mugoša. Ne bi bilo prvi put da u parlamentu glavnog grada pojedini opozicioni odbornici napušte klubove svojih partija i podrže gradonačelnika. Mugoša je do savršenstva razradio tehnologiju da pridobije za sebe pojedine odbornike iz opozicionih klupa. Tako je više puta obezbijedio većinu.

Na ovakve najave čelnici SDP-a oštro su odgovorili – to bi bila ona najgora politička korupcija, rekli su. ,,U slučaju da DPS formira koaliciju sa nekim drugim, otvorilo bi se pitanje koalicije na državnom nivou”, izjavio je Vujica Lazović, glavni SDP-ov pregovarač.
Na pitanje da li poruke iz SDP-a doživljava kao pritisak na DPS uoči posljednje runde pregovora, Mugoša je u svom stilu odgovorio ,,mi smo strašno bojažljivi”.
U jeku pregovora, početkom ove nedjelje održana je sjednica parlamenta Podgorice. Verifikovano je 47 od ukupno 57 odborničkih mandata. Sjednici nije prisustvova većina predstavnika opozicije, kao ni glavni pregovarači SDP-a Vujica Lazović i Rifat Rastoder.
Verifikovana su i dva opoziciona mandata – Slaviši Guberiniću iz Narodne stranke i Draganu Ostojiću iz Demokratske srpske stranke, koji su došli na zasjedanje mimo dogovora sa opozicionim kolegama. NS i DSS se protive eventualnim dogovorima opozicije sa SDP-om, o čemu su govorila trojica lidera najvećih opozicionih partija SNP-a, Nove i PzP-a. Lider Narodne stranke Predrag Popović precizirao da je za njih ,,uslov za sve potencijalne koalicije zaštita srpskih interesa, i tu nema kalkulacija”. To sve je ugrozilo opozicioni savez.
Slično Popoviću, u maju, je Ranko Krivokapić tvrdio da SDP neće praviti vlast sa opozicijom jer je ona ,, sastavljena od srpskih radikala do onih koji su nekad davno bili suverenisti”. Ali, neposredno nakon izbora Vujica Lazović je kazao da ova partija nije zatvorila vrata za moguću postizbornu koaliciju sa ujedinjenom opozicijom u Podgorici. Praksa pokazuje da je kada god se puno priča o srpstvu i crnogorstvu neka trgovina na pomolu.
I pored nesporazuma unutar opozicionih redova oko saveza sa SDP-om, u opoziciju za sada ističu da ne vjeruju da bi neki od njenih članova mogli da pređu u vladajući tim. ,,Ne vjerujem da će neko iz našeg saveza obezbijediti većinu za Demokratsku partiju socijalista”, rekao je Neven Gošović, nosilac liste opozicione koalicije za glavni grad.

U opoziciji tvrde i da će ostati na okupu. ,,Saglasni smo da koalicija treba da se očuva, da spremno dočekamo jesen, koja bi mogla da donese nove događaje u političkom životu. Za naš politički blok glasa gotovo polovina biračkog tijela i interes je opozicionih stranaka, ali i građana, da ostanemo zajedno”, izjavio je predsjednik Nove Andrija Mandić.
Strategiju ,,aktivnog čekanja” dodatno motiviše i najava da će se iz političkog života povući Milo Đukanović. U opozicijji ističu da bi njegova ostavka na mjesto predsjednika Vlade mogla izazvala vanredne parlamentarne izbore, tamo neđe u novembru. A možda i prije, ako se SDP u Podgorici ne dogovori sa DPS-om i pukne savez na nacionalnom nivou.
SDP stoga ima jake adute u svojim rukama. Vidjećemo hoće li ih iskoristiti i pomoći suštinske promjene u Crnoj Gori. Zakonski rok za konstituisanje Skupštine Glavnog grada je 23. jun.

Esdepeovske bune

Harmonična koalicija između DPS-a i SDP-a traje od 1998. Ponekad se SDP i bunio. Poslije potpisivanja Beogradskog sporazuma izašli su iz Vlade, da bi na izborima koji su uslijedili neposredno nakon toga opet napravili predizbornu koaliciju sa DPS-om. Morali su zbog viših državnih interesa i odbrane svakolikog crnogorstva. ,,Razlike između nas i DPS najveće su oko privatizacije”, objašnjavao je Ranko Krivokapić 2004. godine u vrijeme kada se SDP protivila prodaji Telekoma. Dvije godine ranije, iako je SDP gunđala, prodat je i Jugopetrol. Kada je na red došao KAP, SDP se baš zainatila. U znak neslaganja predstavnici SDP-a su napustili Savjet za privatizaciju. I pored doskočica tipa da ako ,,DPS odluči da potopi Taru, SDP će napuštiti kajakaški savez”, ova partija je zajedno sa opozicijom sačuvala Taru, te primorala Vladu da odustane od prodaje Termoelektrane i Rudnika uglja u Pljevljima. Uoči prošlih parlamentarnih izbora SDP je opet negodovala oko privatizacije Elektroprivrede, pa su novinski naslovi govorili da ,,Struja drma Vladu’. Elektroprivreda je djelimično privatizovana, a u SDP-u su se bacili na ljetnje teme kao što je crkva na Rumiji. Primjetno je da SDP sve više svoje djelovanje transformiše iz socijalnog u nacionalno. Lideri ove stranke su partijsku ružu sa revera zamjenili državnom zastavom, barem je boja ista. A i bratska partija, kojoj već 12 godina dosljedno, i pored vike, služe i mašu zastavama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo