Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jednosmjerna odluka

Objavljeno prije

na

Dok se u crnogorskoj javnosti rijetko pominje jednosmjerni kabl za struju, čije su postavljanje dogovorili premijeri Italije i Crne Gore, u Italiji nije tako. Izgradnji podmorskog elektrokabla protive se stanovnici italijanske regije Abruco, na čiju bi teritoriju kod Peskare trebalo da „izađe” italijanski kraj kabla. Italijanski mediji, ali i oni u našem susjedstvu, pišu kako bi kabl od Tivta do Peskare trebalo da bude postavljen na dnu Jadranskog mora. U Italiji bi bio postavljen ispod kopna 15 kilometara od mjesta Vilanova prema unutrašnjosti. ITALIJANI NEĆE KABL: Kabl bi, kako tvrdi italijanska štampa, trebalo da prođe i kroz nacionalni park Majelu. Zbog njegovog postavljanja bio bi uništen dio šume. Uz to – mještani ne žele da visokovoltažni kabl pod njihovim nogama postane svakodnevica. Iako firma Terna, koja treba da postavlja kabl, uvjerava mještane Abruca da ne postoji nikakva opasnost – italijanski ekolozi uzvraćaju da nije ni potrebno uvoziti struju.
Podmorski interkonekcijski elektrokabl jednosmjerne struje vrijedan je 750 miliona eura i namijenjen je uvozu struje s područja Crne Gore i Balkana u Italiju. Taj projekat do 2013. godine trebalo bi da realizuju italijanska firma Terna i crnogorski Prenos. Kabl bi trebalo da se prostire 415 kilometara dnom Jadrana, 10 kilometara pod kopnom Crne Gore i 15 kilometara pod kopnom Italije.
PROJEKAT BEZ PROJEKTA: No, za tako nešto u Crnoj Gori nema planske dokumentacije, o čemu je Monitor već pisao. Niko se tim povodom iz Vlade nije oglasio. Dejan Milovac, direktor MANS-ovog programa za urbanizam, je upozorio: ,,Famoznog kabla nema u Prostornom planu Crne Gore, niti u Prostornom Planu Morsko dobro”, objašnjavajući kako bi ovakav projekat shodno svojoj veličini, morao biti predviđen ovim dokumentima.

Premijer Đukanović, potpisujući sporazum s Berluskonijem, vizionarski je predvidio da će sve biti u redi i da će kabl biti moguće postaviti. A to pretpostavlja da će javne rasprave za promjenu planske dokumentacije proći glatko, da ni stručnjaci ni građani neće imati bitnih primjedbi na ovaj poduhvat, da će parlament usvojiti izmjene planske dokumentacije koje će biti potrebne zbog izgradnje kabla, da će procjena uticaja na životnu sredinu pokazati da se kabl može postaviti.

ŽURBA ENERGETSKOG LOBIJA: Prije nego što je Đukanović pružio ruku Berluskoniju i dogovorio postavljanje kabla, nije organizovana nikakva javna rasprava u Crnoj Gori o tome.

U crnogorskoj Strategiji energetike stoji tek kratka natuknica o kablu: „Potrebno je detaljnije prostudirati potrebu odnosno fizibilnost izgradnje 400 kV podmorskog kabla za interkonekciju između Italije i Crne Gore i relevantne infrastrukture prenosa radi njegovog povezivanja s postojećom 400 kV mrežom”.

Ne treba zaboraviti ni da je ta Strategija energetike usvojena iako nije urađena strateška procjena njenog uticaja na životnu sredinu. Požurilo se s njenim usvajanjem samo da bi se izbjegao zakon koji predviđa obaveznu izradu procjene uticaja ovako važnih projekata.
Sada plaćamo danak žurbe.

Za funkcionisanje ovog kabla u blizini Tivta moraće biti postavljeno i veliko transformatorsko postrojenje, koje će naizmjeničnu struju, prije izvoza u Italiju, pretvarati u istosmjernu. To postrojenje zahvataće površinu od čak 160 hiljada kvadrata i biće visoko do 27 metara. Uz to – treba izgraditi i dva nova 400kV dalekovoda do Tivta koji bi jednim dijelom prolazili i kroz nacionalni park Lovćen.
Svega toga nema u planskim dokumentima. Ali, to je, kako nas iskustvo uči, u ovoj zemlji najmanje važno.

Rizici

Direktorica NVO Eko Centar Delfin iz Kotora Ljilja Radunović kaže da u dokumentu Preporuke Vladi Crne Gore za ekonomsku politiku u 2010. godini, u dijelu koji se odnosi na energetiku, piše da je Crna Gora kao potpisnica Sporazuma o formiranju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, pristupila intenzivnom razvoju prenosne mreže, posebno kroz povećanje stepena povezanosti sa susjednim sistemima.

„Važan dio poboljšanja segmenta prenosa električne energije očekuje se od projekta izgradnje podvodnog visokonaponskog jednosmjernog kabla između elektroenergetskih sistema Italije i Crne Gore. No, kao neki od mogućih rizika za realizaciju ovog i drugih projekata koji su navedeni, ističe se neadekvatna analiza uticaja izgradnje kapitalnih elektro-energetskih objekata na životnu sredinu, što bi imalo nesagledive posljedice na razvoj Crne Gore, ekološki deklarisane države”, kaže Radunovićeva.

Ona tvrdi da je neadekvatan i „know-how” u oblasti energetike, posebno kad su u pitanju istraživačke aktivnosti, ali i nedovoljna osposobljenost za gradnju osnovnih i ekoloških postrojenja, kao i nepostojanje kontinuiteta u obavljanju stručnih analiza i praćenju pripreme i realizacije projekata.

„Kada sve ovo uzmemo u obzir postavlja se pitanje da li su ovi rizici otklonjeni da bi se pristupilo realizaciji ovako značajnog projekta. Očekujemo da će kroz plansku dokumentaciju koja je obavezna, posebno pažljivo biti analiziran uticaj velikih energetskih postrojenja na okruženje, prvenstveno na zdravlje ljudi, a zatim na prirodu, kako ne bi došlo do devastacije prirodnog bogatstva, izumiranja biljnih i životinjskih vrsta i velikih klimatskih promjena na mikrolokacijama. I, naravno, ne manje važno treba obezbjediti arhitektonsko i urbanističko uklapanje energetskih postrojenja u prostor”, kaže Radunovićeva.

„ Ako se pripremiš i predvidiš ono najgore što može da ti se desi, sve manje od toga je dobro”, zaključuje ona.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo