Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bepler ili mještani

Objavljeno prije

na

Pješčana plaža Drobni pijesak u centru Paštrovića, mjesto na kojem su donošene važne istorijske odluke i biran čuveni paštrovski sud Bankada, postala je uoči predstojeće turističke sezone lokalitet oko kojeg se vodi borba za preče pravo korišćenja. Zapravo, neravnopravna bitka između grupice mještana i jedne od najmoćnijih i najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, firme Bepler i džejkobson, koja posjeduje veći broj hotela i zemljišnih posjeda na Crnogorskom primorju, Kolašinu i Žabljaku. Ovo istorijsko mjesto u Reževićima uživa status spomenika kulture na osnovu rješenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1994. godine.

Ta činjenica nije spriječila organe Opštine Budva da zaleđe atraktivnog morskog žala obraslo bujnom mediteranskom vegetacijom urbanizuje i betonira u cijelosti po izričitoj želji vlasnika glasovite firme Bepler, koju iz sjenke kontrolišu najuticajnije ličnosti političkog i privrednog miljea u Crnoj Gori.

Problem na Drobnom pijesku nastao je kada je grupa mještana, vlasnika zemljišta u zaleđu plaže, osporila pravo prvenstva na zakup plaže kompaniji Bepler, nakon što je pravosnažnim sudskim presudama došla u posjed oko 5.500 hiljada kvadrata zemljišta koje je bilo u vlasništvu te kompanije i Opštine Budva.

Prema riječima advokata Marije Vuković, vlasnice dijela parcele i pravnog zastupnika sedam paštrovskih porodica, Bepler je u sudskom postupku izgubio oko 1.200 kvadrata zemlje u dužini od 45 metara plaže na kojoj se nalazi i plažni restoran koji je svojevremeno izgradio Montenegroekspres.

MONOPOL NA PLAŽE: Nakon izmjena vlasničkog statusa na zemljištu, mještani su uložili zahtjev JP Morsko dobro da oni budu zakupci plaže Drobni pijesak na osnovu Zakona o morskom dobru, po kojem vlasnici nekretnina u zaleđu plaža imaju prednost u postupku javnog nadmetanja za korišćenje djelova morske obale.
Po principu čija je zemlja njegova je i plaža. Samo što se to pravilo selektivno primjenjuje. Onamo gdje su domaći tajkuni pokupovali zemlju i grade apartmanska naselja, princip važi. Ako je u pitanju neko od mještana, može i malo drugačije.
Posljednjih nekoliko godina ovu plažu po osnovu zakupa drži kompanija Bepler, koja je u zaleđu prije pet godina kupila parcelu veličine 4,2 hektara. Ugovor o zakupu s Beplerom istekao je prije šest mjeseci, Morsko dobro nije u međuvremenu raspisalo javni tender za korišćenje plaže, tako da čuvena plaža Drobni pijesak ovoga ljeta po svemu sudeći ostaje bez zakupca.
Važno je naglasiti da od postojećih 16 prirodnih pješčanih plaža na Budvanskoj rivijeri, kompanija Bepler putem zakupa kontroliše čak pet najboljih. Tri u Budvi, Mogren I i II, plažu Ričardova glava ispred hotela Avala i dvije u Paštrovićima, Trinčića zalaz i Drobni pijesak.
Na koji način Bepler gazduje na Drobnom objašnjava predsjednik MZ Reževići Dragan Vuković: „Montažni objekat koji su držali ne postoji ni u servisnoj zoni Grbalj ili Zeta. Atraktivan je to objekat, dotrajao, pokriven salonitom, s kanalizacionim ispustima na pet mjesta direktno na plažu. Posljednje četiri godine nijedna vreća smeća nije iznesena s plaže nego je ono ovdje paljeno. Imaju dotrajale ležaljke i suncobrane, nemaju spasioce..To nije smetalo zvaničnicima Morskog dobra da ponovo dodijele ovu plažu takvoj firmi”.
PAŠTROVIĆI NA SKIJAMA: On je aludirao i na okolonost da ljudi sa sjevera Crne Gore žele da gospodare primorjem na štetu mještana.
„Ja bih kao Paštrović volio da držim skijališta u Kolašinu, ali ne znam da skijam. No, očigledno da nekome ko nema spasioce a ne zna da pliva ne smeta da drži ovakav lokalitet”.
On kaže da će Bepleru ukiniti vodu i struju, koju mu je prethodnih godina „pozajmljivao” sa svog objekta tako da će plaža Drobni pijesak i objekti na njoj ostati bez infrastrukturnih priključaka.
Zbog informacije da će Morsko dobro i ove godine ustupiti Bepleru plažu na korišćenje, advokat Marija Vuković je Morskom dobru dostavila dokumentaciju i sudske presude kao dokaz promjene vlasništva na zemljištu u decembru prošle godine.
Javni tender za zakup plaže Drobni pijesak nije raspisan kao što je to učinjeno za sve ostale budvanske plaže za čije je korišćenje zakup istekao.
Advokat Marija Vuković naglašava da „Bepler nema ni jedan kvadrat imovine u zaleđu, već firma Roychamp trading LLC, tako da ne znamo čime je Bepler stekao pravo da svih prethodnih godina drži u zakup ovu plažu. Moj zahtjev za zakup plaže nije zvanično odbijen, ali sam usmeno obaviještena da je na kolegijumu donijeta odluka da se zakup Bepleru produži i za ovu sezonu.”
Ona je kazala da se sva imovina koju je kupila firma Roychamp -inače registrovana u Arkanzasu u SAD, kao ćerka-firma Beplera nalazi pod teretom i da se vode sudski sporovi jer su joj oko 90 odsto zemljišta prodale osobe koje nijesu bile vlasnici.
Preko brojnih firmi koje registruje po svjetskim of-šor destinacijama, ekipa oko Beplera kupuje zemlju i nekretnine po Crnogorskom primorju. Samo na teritoriji opštine Budva posjeduju desetine hektara na atraktivnim lokacijama, oko Svetog Stefana, u Reževićima, Petrovcu… Sve te lokacije su visoko urbanizovane s ucrtanim apartmanskim naseljima, vilama i hotelima uz morsku obalu.
Većina poslovnih poteza ove firme bila je u sukobu sa zakonom. Do imovine velike vrijednosti uglavnom su dolazili protekcijom, prevarom, kupovinom državne zemlje po esktremno niskim cijenama, uz obilato korišćenje moći i uticaja visoko pozicioniranih članova vladajuće koalicije DPS-SDP.
Pod pritiskom vlasnika kompanije Bepler izmijenjen je novi Prostorni plan Opštine Budva, donijet 2007, godine, kojim je zaleđe Drobnog pijeska sačuvano kao zelena površina. Naručenim izmjenama, osam mjeseci kasnije, kompaniji Roychamp ucrtan je hotel od 750 kreveta, brojne vile i apartmani. Za očekivati je da plažu neće tako lako prepustiti mještanima.
PRAVI ČAS ZA BANKADU: Marija Vuković optužuje direktora Morskog dobra Rajka Barovića da je namjerno izbjegao da raspiše tender i na taj način doveo vlasnike pred svršen čin.
„Neću sigurno dopustiti Bepleru ni raznim parovima ‘bata i seka’ (aluzija na članove Familije prim.a) za koje Barović radi, da koriste dio plaže koji je upisan na mene.”
Vukovićka je objasnila da se na dijelu čestice od 208 kvadrata plaže uknjižila kao vlasnik na osnovu starog katastra, jer je na tom dijelu nekada bila zemlja a ne pijesak, koja se i danas u katastru nepokretnosti vodi kao krš i kamenjar, s teretom morskog dobra.
Iz preduzeća Morsko dobro negiraju tvrdnje da je obnovljen ugovor s dosadašnjim korisnikom i obećavaju da će „ubuduće, kao i do sada poštovati sva prava koja po pozitivnom pravu imaju upisani korisnici na nepokretnostima u zoni morskog dobra”.
U Vladinom preduzeću koje gazduje obalom naglašavaju da „nije redovna niti uobičajena pojava da neko postane korisnik/vlasnik dijela pješčane plaže kao prirodnog bogatstva i javnog dobra u opštoj upotrebi”, ali da ne žele komentarisati odluke sudskih organa.
Javnim tenderom koji je krajem marta ove godine raspisan za korišćenje crnogorskih plaža, Drobni pijesak, kažu, nije obuhvaćen zato što je došlo do promjene svojinskih prava.
„Plaža, ranije jedinstvena cjelina i kao takva sadržana u Planu za 2010. godinu, podijeljena je na dvije kat. parcele, jednu veličine 4.675 kvadrata i drugu od 208, na kojoj je rješenjem Uprave za nekretnine kao korisnik 31.03. 2010. upisana Marija Vuković.”
Ona je o ovoj promjeni pismenim podneskom obavijestila Javno preduzeće u aprilu. U Javnom preduzeću ne obaziru se na to da su još u decembru dobili informaciju o promjenama vlasništva koje se tiču ostalih mještana, te da su po tom osnovu mogli u redovnom roku raspisati tender za davanje cijele plaže u zakup!
Stari plažni restoran biće uskoro uklonjen po zahtjevu novih vlasnika. Morsko dobro će, kažu, voditi brigu o dnevnom čišćenju plaže i uklanjanju otpada, dok se ne riješi korisnički status.
Glavnu turističku sezonu centralna plaža u Reževićima dočekuje nespremna. U Javnom preduzeću Morsko dobro teško prihvataju situaciju da se autohtono stanovništvo pita o svojoj imovini.

Ispada da je suština problema kako onemogućiti mještane koji su tu rođeni, žive i rade da koriste plaže. Neznavene firme iz dalekog Arkanzasa, Kipra, Sejšelskih ili Britanskih djevičanskih ostrva, kojima prirodni resursi Crnogorskog primorja najčešće služe kao velika mašina za pranje novca, sa zakupom nemaju većih problema.
Pravi je čas da se na Drobnom pijesku aktivira stara pravedna paštrovska Bankada.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo