Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bepler ili mještani

Objavljeno prije

na

Pješčana plaža Drobni pijesak u centru Paštrovića, mjesto na kojem su donošene važne istorijske odluke i biran čuveni paštrovski sud Bankada, postala je uoči predstojeće turističke sezone lokalitet oko kojeg se vodi borba za preče pravo korišćenja. Zapravo, neravnopravna bitka između grupice mještana i jedne od najmoćnijih i najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, firme Bepler i džejkobson, koja posjeduje veći broj hotela i zemljišnih posjeda na Crnogorskom primorju, Kolašinu i Žabljaku. Ovo istorijsko mjesto u Reževićima uživa status spomenika kulture na osnovu rješenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1994. godine.

Ta činjenica nije spriječila organe Opštine Budva da zaleđe atraktivnog morskog žala obraslo bujnom mediteranskom vegetacijom urbanizuje i betonira u cijelosti po izričitoj želji vlasnika glasovite firme Bepler, koju iz sjenke kontrolišu najuticajnije ličnosti političkog i privrednog miljea u Crnoj Gori.

Problem na Drobnom pijesku nastao je kada je grupa mještana, vlasnika zemljišta u zaleđu plaže, osporila pravo prvenstva na zakup plaže kompaniji Bepler, nakon što je pravosnažnim sudskim presudama došla u posjed oko 5.500 hiljada kvadrata zemljišta koje je bilo u vlasništvu te kompanije i Opštine Budva.

Prema riječima advokata Marije Vuković, vlasnice dijela parcele i pravnog zastupnika sedam paštrovskih porodica, Bepler je u sudskom postupku izgubio oko 1.200 kvadrata zemlje u dužini od 45 metara plaže na kojoj se nalazi i plažni restoran koji je svojevremeno izgradio Montenegroekspres.

MONOPOL NA PLAŽE: Nakon izmjena vlasničkog statusa na zemljištu, mještani su uložili zahtjev JP Morsko dobro da oni budu zakupci plaže Drobni pijesak na osnovu Zakona o morskom dobru, po kojem vlasnici nekretnina u zaleđu plaža imaju prednost u postupku javnog nadmetanja za korišćenje djelova morske obale.
Po principu čija je zemlja njegova je i plaža. Samo što se to pravilo selektivno primjenjuje. Onamo gdje su domaći tajkuni pokupovali zemlju i grade apartmanska naselja, princip važi. Ako je u pitanju neko od mještana, može i malo drugačije.
Posljednjih nekoliko godina ovu plažu po osnovu zakupa drži kompanija Bepler, koja je u zaleđu prije pet godina kupila parcelu veličine 4,2 hektara. Ugovor o zakupu s Beplerom istekao je prije šest mjeseci, Morsko dobro nije u međuvremenu raspisalo javni tender za korišćenje plaže, tako da čuvena plaža Drobni pijesak ovoga ljeta po svemu sudeći ostaje bez zakupca.
Važno je naglasiti da od postojećih 16 prirodnih pješčanih plaža na Budvanskoj rivijeri, kompanija Bepler putem zakupa kontroliše čak pet najboljih. Tri u Budvi, Mogren I i II, plažu Ričardova glava ispred hotela Avala i dvije u Paštrovićima, Trinčića zalaz i Drobni pijesak.
Na koji način Bepler gazduje na Drobnom objašnjava predsjednik MZ Reževići Dragan Vuković: „Montažni objekat koji su držali ne postoji ni u servisnoj zoni Grbalj ili Zeta. Atraktivan je to objekat, dotrajao, pokriven salonitom, s kanalizacionim ispustima na pet mjesta direktno na plažu. Posljednje četiri godine nijedna vreća smeća nije iznesena s plaže nego je ono ovdje paljeno. Imaju dotrajale ležaljke i suncobrane, nemaju spasioce..To nije smetalo zvaničnicima Morskog dobra da ponovo dodijele ovu plažu takvoj firmi”.
PAŠTROVIĆI NA SKIJAMA: On je aludirao i na okolonost da ljudi sa sjevera Crne Gore žele da gospodare primorjem na štetu mještana.
„Ja bih kao Paštrović volio da držim skijališta u Kolašinu, ali ne znam da skijam. No, očigledno da nekome ko nema spasioce a ne zna da pliva ne smeta da drži ovakav lokalitet”.
On kaže da će Bepleru ukiniti vodu i struju, koju mu je prethodnih godina „pozajmljivao” sa svog objekta tako da će plaža Drobni pijesak i objekti na njoj ostati bez infrastrukturnih priključaka.
Zbog informacije da će Morsko dobro i ove godine ustupiti Bepleru plažu na korišćenje, advokat Marija Vuković je Morskom dobru dostavila dokumentaciju i sudske presude kao dokaz promjene vlasništva na zemljištu u decembru prošle godine.
Javni tender za zakup plaže Drobni pijesak nije raspisan kao što je to učinjeno za sve ostale budvanske plaže za čije je korišćenje zakup istekao.
Advokat Marija Vuković naglašava da „Bepler nema ni jedan kvadrat imovine u zaleđu, već firma Roychamp trading LLC, tako da ne znamo čime je Bepler stekao pravo da svih prethodnih godina drži u zakup ovu plažu. Moj zahtjev za zakup plaže nije zvanično odbijen, ali sam usmeno obaviještena da je na kolegijumu donijeta odluka da se zakup Bepleru produži i za ovu sezonu.”
Ona je kazala da se sva imovina koju je kupila firma Roychamp -inače registrovana u Arkanzasu u SAD, kao ćerka-firma Beplera nalazi pod teretom i da se vode sudski sporovi jer su joj oko 90 odsto zemljišta prodale osobe koje nijesu bile vlasnici.
Preko brojnih firmi koje registruje po svjetskim of-šor destinacijama, ekipa oko Beplera kupuje zemlju i nekretnine po Crnogorskom primorju. Samo na teritoriji opštine Budva posjeduju desetine hektara na atraktivnim lokacijama, oko Svetog Stefana, u Reževićima, Petrovcu… Sve te lokacije su visoko urbanizovane s ucrtanim apartmanskim naseljima, vilama i hotelima uz morsku obalu.
Većina poslovnih poteza ove firme bila je u sukobu sa zakonom. Do imovine velike vrijednosti uglavnom su dolazili protekcijom, prevarom, kupovinom državne zemlje po esktremno niskim cijenama, uz obilato korišćenje moći i uticaja visoko pozicioniranih članova vladajuće koalicije DPS-SDP.
Pod pritiskom vlasnika kompanije Bepler izmijenjen je novi Prostorni plan Opštine Budva, donijet 2007, godine, kojim je zaleđe Drobnog pijeska sačuvano kao zelena površina. Naručenim izmjenama, osam mjeseci kasnije, kompaniji Roychamp ucrtan je hotel od 750 kreveta, brojne vile i apartmani. Za očekivati je da plažu neće tako lako prepustiti mještanima.
PRAVI ČAS ZA BANKADU: Marija Vuković optužuje direktora Morskog dobra Rajka Barovića da je namjerno izbjegao da raspiše tender i na taj način doveo vlasnike pred svršen čin.
„Neću sigurno dopustiti Bepleru ni raznim parovima ‘bata i seka’ (aluzija na članove Familije prim.a) za koje Barović radi, da koriste dio plaže koji je upisan na mene.”
Vukovićka je objasnila da se na dijelu čestice od 208 kvadrata plaže uknjižila kao vlasnik na osnovu starog katastra, jer je na tom dijelu nekada bila zemlja a ne pijesak, koja se i danas u katastru nepokretnosti vodi kao krš i kamenjar, s teretom morskog dobra.
Iz preduzeća Morsko dobro negiraju tvrdnje da je obnovljen ugovor s dosadašnjim korisnikom i obećavaju da će „ubuduće, kao i do sada poštovati sva prava koja po pozitivnom pravu imaju upisani korisnici na nepokretnostima u zoni morskog dobra”.
U Vladinom preduzeću koje gazduje obalom naglašavaju da „nije redovna niti uobičajena pojava da neko postane korisnik/vlasnik dijela pješčane plaže kao prirodnog bogatstva i javnog dobra u opštoj upotrebi”, ali da ne žele komentarisati odluke sudskih organa.
Javnim tenderom koji je krajem marta ove godine raspisan za korišćenje crnogorskih plaža, Drobni pijesak, kažu, nije obuhvaćen zato što je došlo do promjene svojinskih prava.
„Plaža, ranije jedinstvena cjelina i kao takva sadržana u Planu za 2010. godinu, podijeljena je na dvije kat. parcele, jednu veličine 4.675 kvadrata i drugu od 208, na kojoj je rješenjem Uprave za nekretnine kao korisnik 31.03. 2010. upisana Marija Vuković.”
Ona je o ovoj promjeni pismenim podneskom obavijestila Javno preduzeće u aprilu. U Javnom preduzeću ne obaziru se na to da su još u decembru dobili informaciju o promjenama vlasništva koje se tiču ostalih mještana, te da su po tom osnovu mogli u redovnom roku raspisati tender za davanje cijele plaže u zakup!
Stari plažni restoran biće uskoro uklonjen po zahtjevu novih vlasnika. Morsko dobro će, kažu, voditi brigu o dnevnom čišćenju plaže i uklanjanju otpada, dok se ne riješi korisnički status.
Glavnu turističku sezonu centralna plaža u Reževićima dočekuje nespremna. U Javnom preduzeću Morsko dobro teško prihvataju situaciju da se autohtono stanovništvo pita o svojoj imovini.

Ispada da je suština problema kako onemogućiti mještane koji su tu rođeni, žive i rade da koriste plaže. Neznavene firme iz dalekog Arkanzasa, Kipra, Sejšelskih ili Britanskih djevičanskih ostrva, kojima prirodni resursi Crnogorskog primorja najčešće služe kao velika mašina za pranje novca, sa zakupom nemaju većih problema.
Pravi je čas da se na Drobnom pijesku aktivira stara pravedna paštrovska Bankada.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo