Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bepler ili mještani

Objavljeno prije

na

Pješčana plaža Drobni pijesak u centru Paštrovića, mjesto na kojem su donošene važne istorijske odluke i biran čuveni paštrovski sud Bankada, postala je uoči predstojeće turističke sezone lokalitet oko kojeg se vodi borba za preče pravo korišćenja. Zapravo, neravnopravna bitka između grupice mještana i jedne od najmoćnijih i najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, firme Bepler i džejkobson, koja posjeduje veći broj hotela i zemljišnih posjeda na Crnogorskom primorju, Kolašinu i Žabljaku. Ovo istorijsko mjesto u Reževićima uživa status spomenika kulture na osnovu rješenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1994. godine.

Ta činjenica nije spriječila organe Opštine Budva da zaleđe atraktivnog morskog žala obraslo bujnom mediteranskom vegetacijom urbanizuje i betonira u cijelosti po izričitoj želji vlasnika glasovite firme Bepler, koju iz sjenke kontrolišu najuticajnije ličnosti političkog i privrednog miljea u Crnoj Gori.

Problem na Drobnom pijesku nastao je kada je grupa mještana, vlasnika zemljišta u zaleđu plaže, osporila pravo prvenstva na zakup plaže kompaniji Bepler, nakon što je pravosnažnim sudskim presudama došla u posjed oko 5.500 hiljada kvadrata zemljišta koje je bilo u vlasništvu te kompanije i Opštine Budva.

Prema riječima advokata Marije Vuković, vlasnice dijela parcele i pravnog zastupnika sedam paštrovskih porodica, Bepler je u sudskom postupku izgubio oko 1.200 kvadrata zemlje u dužini od 45 metara plaže na kojoj se nalazi i plažni restoran koji je svojevremeno izgradio Montenegroekspres.

MONOPOL NA PLAŽE: Nakon izmjena vlasničkog statusa na zemljištu, mještani su uložili zahtjev JP Morsko dobro da oni budu zakupci plaže Drobni pijesak na osnovu Zakona o morskom dobru, po kojem vlasnici nekretnina u zaleđu plaža imaju prednost u postupku javnog nadmetanja za korišćenje djelova morske obale.
Po principu čija je zemlja njegova je i plaža. Samo što se to pravilo selektivno primjenjuje. Onamo gdje su domaći tajkuni pokupovali zemlju i grade apartmanska naselja, princip važi. Ako je u pitanju neko od mještana, može i malo drugačije.
Posljednjih nekoliko godina ovu plažu po osnovu zakupa drži kompanija Bepler, koja je u zaleđu prije pet godina kupila parcelu veličine 4,2 hektara. Ugovor o zakupu s Beplerom istekao je prije šest mjeseci, Morsko dobro nije u međuvremenu raspisalo javni tender za korišćenje plaže, tako da čuvena plaža Drobni pijesak ovoga ljeta po svemu sudeći ostaje bez zakupca.
Važno je naglasiti da od postojećih 16 prirodnih pješčanih plaža na Budvanskoj rivijeri, kompanija Bepler putem zakupa kontroliše čak pet najboljih. Tri u Budvi, Mogren I i II, plažu Ričardova glava ispred hotela Avala i dvije u Paštrovićima, Trinčića zalaz i Drobni pijesak.
Na koji način Bepler gazduje na Drobnom objašnjava predsjednik MZ Reževići Dragan Vuković: „Montažni objekat koji su držali ne postoji ni u servisnoj zoni Grbalj ili Zeta. Atraktivan je to objekat, dotrajao, pokriven salonitom, s kanalizacionim ispustima na pet mjesta direktno na plažu. Posljednje četiri godine nijedna vreća smeća nije iznesena s plaže nego je ono ovdje paljeno. Imaju dotrajale ležaljke i suncobrane, nemaju spasioce..To nije smetalo zvaničnicima Morskog dobra da ponovo dodijele ovu plažu takvoj firmi”.
PAŠTROVIĆI NA SKIJAMA: On je aludirao i na okolonost da ljudi sa sjevera Crne Gore žele da gospodare primorjem na štetu mještana.
„Ja bih kao Paštrović volio da držim skijališta u Kolašinu, ali ne znam da skijam. No, očigledno da nekome ko nema spasioce a ne zna da pliva ne smeta da drži ovakav lokalitet”.
On kaže da će Bepleru ukiniti vodu i struju, koju mu je prethodnih godina „pozajmljivao” sa svog objekta tako da će plaža Drobni pijesak i objekti na njoj ostati bez infrastrukturnih priključaka.
Zbog informacije da će Morsko dobro i ove godine ustupiti Bepleru plažu na korišćenje, advokat Marija Vuković je Morskom dobru dostavila dokumentaciju i sudske presude kao dokaz promjene vlasništva na zemljištu u decembru prošle godine.
Javni tender za zakup plaže Drobni pijesak nije raspisan kao što je to učinjeno za sve ostale budvanske plaže za čije je korišćenje zakup istekao.
Advokat Marija Vuković naglašava da „Bepler nema ni jedan kvadrat imovine u zaleđu, već firma Roychamp trading LLC, tako da ne znamo čime je Bepler stekao pravo da svih prethodnih godina drži u zakup ovu plažu. Moj zahtjev za zakup plaže nije zvanično odbijen, ali sam usmeno obaviještena da je na kolegijumu donijeta odluka da se zakup Bepleru produži i za ovu sezonu.”
Ona je kazala da se sva imovina koju je kupila firma Roychamp -inače registrovana u Arkanzasu u SAD, kao ćerka-firma Beplera nalazi pod teretom i da se vode sudski sporovi jer su joj oko 90 odsto zemljišta prodale osobe koje nijesu bile vlasnici.
Preko brojnih firmi koje registruje po svjetskim of-šor destinacijama, ekipa oko Beplera kupuje zemlju i nekretnine po Crnogorskom primorju. Samo na teritoriji opštine Budva posjeduju desetine hektara na atraktivnim lokacijama, oko Svetog Stefana, u Reževićima, Petrovcu… Sve te lokacije su visoko urbanizovane s ucrtanim apartmanskim naseljima, vilama i hotelima uz morsku obalu.
Većina poslovnih poteza ove firme bila je u sukobu sa zakonom. Do imovine velike vrijednosti uglavnom su dolazili protekcijom, prevarom, kupovinom državne zemlje po esktremno niskim cijenama, uz obilato korišćenje moći i uticaja visoko pozicioniranih članova vladajuće koalicije DPS-SDP.
Pod pritiskom vlasnika kompanije Bepler izmijenjen je novi Prostorni plan Opštine Budva, donijet 2007, godine, kojim je zaleđe Drobnog pijeska sačuvano kao zelena površina. Naručenim izmjenama, osam mjeseci kasnije, kompaniji Roychamp ucrtan je hotel od 750 kreveta, brojne vile i apartmani. Za očekivati je da plažu neće tako lako prepustiti mještanima.
PRAVI ČAS ZA BANKADU: Marija Vuković optužuje direktora Morskog dobra Rajka Barovića da je namjerno izbjegao da raspiše tender i na taj način doveo vlasnike pred svršen čin.
„Neću sigurno dopustiti Bepleru ni raznim parovima ‘bata i seka’ (aluzija na članove Familije prim.a) za koje Barović radi, da koriste dio plaže koji je upisan na mene.”
Vukovićka je objasnila da se na dijelu čestice od 208 kvadrata plaže uknjižila kao vlasnik na osnovu starog katastra, jer je na tom dijelu nekada bila zemlja a ne pijesak, koja se i danas u katastru nepokretnosti vodi kao krš i kamenjar, s teretom morskog dobra.
Iz preduzeća Morsko dobro negiraju tvrdnje da je obnovljen ugovor s dosadašnjim korisnikom i obećavaju da će „ubuduće, kao i do sada poštovati sva prava koja po pozitivnom pravu imaju upisani korisnici na nepokretnostima u zoni morskog dobra”.
U Vladinom preduzeću koje gazduje obalom naglašavaju da „nije redovna niti uobičajena pojava da neko postane korisnik/vlasnik dijela pješčane plaže kao prirodnog bogatstva i javnog dobra u opštoj upotrebi”, ali da ne žele komentarisati odluke sudskih organa.
Javnim tenderom koji je krajem marta ove godine raspisan za korišćenje crnogorskih plaža, Drobni pijesak, kažu, nije obuhvaćen zato što je došlo do promjene svojinskih prava.
„Plaža, ranije jedinstvena cjelina i kao takva sadržana u Planu za 2010. godinu, podijeljena je na dvije kat. parcele, jednu veličine 4.675 kvadrata i drugu od 208, na kojoj je rješenjem Uprave za nekretnine kao korisnik 31.03. 2010. upisana Marija Vuković.”
Ona je o ovoj promjeni pismenim podneskom obavijestila Javno preduzeće u aprilu. U Javnom preduzeću ne obaziru se na to da su još u decembru dobili informaciju o promjenama vlasništva koje se tiču ostalih mještana, te da su po tom osnovu mogli u redovnom roku raspisati tender za davanje cijele plaže u zakup!
Stari plažni restoran biće uskoro uklonjen po zahtjevu novih vlasnika. Morsko dobro će, kažu, voditi brigu o dnevnom čišćenju plaže i uklanjanju otpada, dok se ne riješi korisnički status.
Glavnu turističku sezonu centralna plaža u Reževićima dočekuje nespremna. U Javnom preduzeću Morsko dobro teško prihvataju situaciju da se autohtono stanovništvo pita o svojoj imovini.

Ispada da je suština problema kako onemogućiti mještane koji su tu rođeni, žive i rade da koriste plaže. Neznavene firme iz dalekog Arkanzasa, Kipra, Sejšelskih ili Britanskih djevičanskih ostrva, kojima prirodni resursi Crnogorskog primorja najčešće služe kao velika mašina za pranje novca, sa zakupom nemaju većih problema.
Pravi je čas da se na Drobnom pijesku aktivira stara pravedna paštrovska Bankada.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo