Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bepler ili mještani

Objavljeno prije

na

Pješčana plaža Drobni pijesak u centru Paštrovića, mjesto na kojem su donošene važne istorijske odluke i biran čuveni paštrovski sud Bankada, postala je uoči predstojeće turističke sezone lokalitet oko kojeg se vodi borba za preče pravo korišćenja. Zapravo, neravnopravna bitka između grupice mještana i jedne od najmoćnijih i najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore, firme Bepler i džejkobson, koja posjeduje veći broj hotela i zemljišnih posjeda na Crnogorskom primorju, Kolašinu i Žabljaku. Ovo istorijsko mjesto u Reževićima uživa status spomenika kulture na osnovu rješenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1994. godine.

Ta činjenica nije spriječila organe Opštine Budva da zaleđe atraktivnog morskog žala obraslo bujnom mediteranskom vegetacijom urbanizuje i betonira u cijelosti po izričitoj želji vlasnika glasovite firme Bepler, koju iz sjenke kontrolišu najuticajnije ličnosti političkog i privrednog miljea u Crnoj Gori.

Problem na Drobnom pijesku nastao je kada je grupa mještana, vlasnika zemljišta u zaleđu plaže, osporila pravo prvenstva na zakup plaže kompaniji Bepler, nakon što je pravosnažnim sudskim presudama došla u posjed oko 5.500 hiljada kvadrata zemljišta koje je bilo u vlasništvu te kompanije i Opštine Budva.

Prema riječima advokata Marije Vuković, vlasnice dijela parcele i pravnog zastupnika sedam paštrovskih porodica, Bepler je u sudskom postupku izgubio oko 1.200 kvadrata zemlje u dužini od 45 metara plaže na kojoj se nalazi i plažni restoran koji je svojevremeno izgradio Montenegroekspres.

MONOPOL NA PLAŽE: Nakon izmjena vlasničkog statusa na zemljištu, mještani su uložili zahtjev JP Morsko dobro da oni budu zakupci plaže Drobni pijesak na osnovu Zakona o morskom dobru, po kojem vlasnici nekretnina u zaleđu plaža imaju prednost u postupku javnog nadmetanja za korišćenje djelova morske obale.
Po principu čija je zemlja njegova je i plaža. Samo što se to pravilo selektivno primjenjuje. Onamo gdje su domaći tajkuni pokupovali zemlju i grade apartmanska naselja, princip važi. Ako je u pitanju neko od mještana, može i malo drugačije.
Posljednjih nekoliko godina ovu plažu po osnovu zakupa drži kompanija Bepler, koja je u zaleđu prije pet godina kupila parcelu veličine 4,2 hektara. Ugovor o zakupu s Beplerom istekao je prije šest mjeseci, Morsko dobro nije u međuvremenu raspisalo javni tender za korišćenje plaže, tako da čuvena plaža Drobni pijesak ovoga ljeta po svemu sudeći ostaje bez zakupca.
Važno je naglasiti da od postojećih 16 prirodnih pješčanih plaža na Budvanskoj rivijeri, kompanija Bepler putem zakupa kontroliše čak pet najboljih. Tri u Budvi, Mogren I i II, plažu Ričardova glava ispred hotela Avala i dvije u Paštrovićima, Trinčića zalaz i Drobni pijesak.
Na koji način Bepler gazduje na Drobnom objašnjava predsjednik MZ Reževići Dragan Vuković: „Montažni objekat koji su držali ne postoji ni u servisnoj zoni Grbalj ili Zeta. Atraktivan je to objekat, dotrajao, pokriven salonitom, s kanalizacionim ispustima na pet mjesta direktno na plažu. Posljednje četiri godine nijedna vreća smeća nije iznesena s plaže nego je ono ovdje paljeno. Imaju dotrajale ležaljke i suncobrane, nemaju spasioce..To nije smetalo zvaničnicima Morskog dobra da ponovo dodijele ovu plažu takvoj firmi”.
PAŠTROVIĆI NA SKIJAMA: On je aludirao i na okolonost da ljudi sa sjevera Crne Gore žele da gospodare primorjem na štetu mještana.
„Ja bih kao Paštrović volio da držim skijališta u Kolašinu, ali ne znam da skijam. No, očigledno da nekome ko nema spasioce a ne zna da pliva ne smeta da drži ovakav lokalitet”.
On kaže da će Bepleru ukiniti vodu i struju, koju mu je prethodnih godina „pozajmljivao” sa svog objekta tako da će plaža Drobni pijesak i objekti na njoj ostati bez infrastrukturnih priključaka.
Zbog informacije da će Morsko dobro i ove godine ustupiti Bepleru plažu na korišćenje, advokat Marija Vuković je Morskom dobru dostavila dokumentaciju i sudske presude kao dokaz promjene vlasništva na zemljištu u decembru prošle godine.
Javni tender za zakup plaže Drobni pijesak nije raspisan kao što je to učinjeno za sve ostale budvanske plaže za čije je korišćenje zakup istekao.
Advokat Marija Vuković naglašava da „Bepler nema ni jedan kvadrat imovine u zaleđu, već firma Roychamp trading LLC, tako da ne znamo čime je Bepler stekao pravo da svih prethodnih godina drži u zakup ovu plažu. Moj zahtjev za zakup plaže nije zvanično odbijen, ali sam usmeno obaviještena da je na kolegijumu donijeta odluka da se zakup Bepleru produži i za ovu sezonu.”
Ona je kazala da se sva imovina koju je kupila firma Roychamp -inače registrovana u Arkanzasu u SAD, kao ćerka-firma Beplera nalazi pod teretom i da se vode sudski sporovi jer su joj oko 90 odsto zemljišta prodale osobe koje nijesu bile vlasnici.
Preko brojnih firmi koje registruje po svjetskim of-šor destinacijama, ekipa oko Beplera kupuje zemlju i nekretnine po Crnogorskom primorju. Samo na teritoriji opštine Budva posjeduju desetine hektara na atraktivnim lokacijama, oko Svetog Stefana, u Reževićima, Petrovcu… Sve te lokacije su visoko urbanizovane s ucrtanim apartmanskim naseljima, vilama i hotelima uz morsku obalu.
Većina poslovnih poteza ove firme bila je u sukobu sa zakonom. Do imovine velike vrijednosti uglavnom su dolazili protekcijom, prevarom, kupovinom državne zemlje po esktremno niskim cijenama, uz obilato korišćenje moći i uticaja visoko pozicioniranih članova vladajuće koalicije DPS-SDP.
Pod pritiskom vlasnika kompanije Bepler izmijenjen je novi Prostorni plan Opštine Budva, donijet 2007, godine, kojim je zaleđe Drobnog pijeska sačuvano kao zelena površina. Naručenim izmjenama, osam mjeseci kasnije, kompaniji Roychamp ucrtan je hotel od 750 kreveta, brojne vile i apartmani. Za očekivati je da plažu neće tako lako prepustiti mještanima.
PRAVI ČAS ZA BANKADU: Marija Vuković optužuje direktora Morskog dobra Rajka Barovića da je namjerno izbjegao da raspiše tender i na taj način doveo vlasnike pred svršen čin.
„Neću sigurno dopustiti Bepleru ni raznim parovima ‘bata i seka’ (aluzija na članove Familije prim.a) za koje Barović radi, da koriste dio plaže koji je upisan na mene.”
Vukovićka je objasnila da se na dijelu čestice od 208 kvadrata plaže uknjižila kao vlasnik na osnovu starog katastra, jer je na tom dijelu nekada bila zemlja a ne pijesak, koja se i danas u katastru nepokretnosti vodi kao krš i kamenjar, s teretom morskog dobra.
Iz preduzeća Morsko dobro negiraju tvrdnje da je obnovljen ugovor s dosadašnjim korisnikom i obećavaju da će „ubuduće, kao i do sada poštovati sva prava koja po pozitivnom pravu imaju upisani korisnici na nepokretnostima u zoni morskog dobra”.
U Vladinom preduzeću koje gazduje obalom naglašavaju da „nije redovna niti uobičajena pojava da neko postane korisnik/vlasnik dijela pješčane plaže kao prirodnog bogatstva i javnog dobra u opštoj upotrebi”, ali da ne žele komentarisati odluke sudskih organa.
Javnim tenderom koji je krajem marta ove godine raspisan za korišćenje crnogorskih plaža, Drobni pijesak, kažu, nije obuhvaćen zato što je došlo do promjene svojinskih prava.
„Plaža, ranije jedinstvena cjelina i kao takva sadržana u Planu za 2010. godinu, podijeljena je na dvije kat. parcele, jednu veličine 4.675 kvadrata i drugu od 208, na kojoj je rješenjem Uprave za nekretnine kao korisnik 31.03. 2010. upisana Marija Vuković.”
Ona je o ovoj promjeni pismenim podneskom obavijestila Javno preduzeće u aprilu. U Javnom preduzeću ne obaziru se na to da su još u decembru dobili informaciju o promjenama vlasništva koje se tiču ostalih mještana, te da su po tom osnovu mogli u redovnom roku raspisati tender za davanje cijele plaže u zakup!
Stari plažni restoran biće uskoro uklonjen po zahtjevu novih vlasnika. Morsko dobro će, kažu, voditi brigu o dnevnom čišćenju plaže i uklanjanju otpada, dok se ne riješi korisnički status.
Glavnu turističku sezonu centralna plaža u Reževićima dočekuje nespremna. U Javnom preduzeću Morsko dobro teško prihvataju situaciju da se autohtono stanovništvo pita o svojoj imovini.

Ispada da je suština problema kako onemogućiti mještane koji su tu rođeni, žive i rade da koriste plaže. Neznavene firme iz dalekog Arkanzasa, Kipra, Sejšelskih ili Britanskih djevičanskih ostrva, kojima prirodni resursi Crnogorskog primorja najčešće služe kao velika mašina za pranje novca, sa zakupom nemaju većih problema.
Pravi je čas da se na Drobnom pijesku aktivira stara pravedna paštrovska Bankada.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo