Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poniženi i prevareni

Objavljeno prije

na

Zvučalo je vrlo optimistički kad je premijer Milo Đukanović prije dvije godine u Beranama, najavljujući vladin program stimulisanja zapošljavanja u Crnoj Gori s akcentom na sjeverni region, rekao da se „nakon uspješno završene tranzicije stvaraju uslovi da što veći broj ljudi uzme odgovornost za svoju budućnost u svoje ruke”. Naivni puk nije mogao znati da time, zapravo, počinje kampanja, u tom trenutku za još neraspisane, parlamentarne izbore, koji su održani pola godine kasnije, u martu 2009. OBMANA: Neki od onih koji su povjerovali i pomislili kako je u Crnoj Gori lako uzeti budućnost u svoje ruke, danas će vam reći da je program Posao za vas, u stvari, za jedan broj kandidata bio obmana i da se pretvorio u „prevaru za nas”.
„Ne samo da smo prevareni. Mi smo poniženi i ostavljeni u još većem siromaštvu”, kaže Hamdija Korać iz Rožaja.
Ovaj čovjek je, poslije ubjeđivanja vladinih službenika, poslušao savjet i registrovao preduzeće sa četiri zaposlena radnika. Njemu sličnih u Rožajama bilo je desetak. Tada su osnovana društva s ograničenom odgovornošću Hakija stil, Bučan, Eko-konoba, Eko-MK, Bota, M-ender, Baja-stil, Hostels-laništa, Eko-nova… Dvije godine kasnije, još čekaju obećane kredite.
„Bila je duga procedura. Najprije su nas obilazili i ubjeđivali da treba da konkurišemo. Zatim smo prošli obuku, a onda smo radili projekte. S tim projektima konkurisali smo na javni poziv Vladine Direkcije za mala i srednja preduzeća. A tada je sve stalo” , priča Korać.
On ističe kako su iz Vlade ponavljali da je novac obezbijeđen i da samo treba da se prijave.
„Šta se desilo kada smo registrovali preduzeća i zaposlili radnike? Oni su statistički dobili povećan broj preduzeća i fiktivno smanjili nezaposlenost, a nas su brzo zaboravili i prepustili bankama da od njih tražimo kredite”, kaže Korać.
Banke su, međutim, bile jasne. Ne samo da im ne mogu pomoći, već nema nikave šasne da biznismeni bez iskustva dobiju kreditna sredstva.
„U bankama su nam rekli da imaju sredstva samo za iskusne, za one koji već rade i ostvaruju pozitivne rezultate. Rekli su nam čak da nema te banke koja će pristati da dodijeli kredit početniku”, kaže Korać.
Uostalom, objašnjava on, banke nijesu ni obećavale sredstva, nego Vladina Direkcija za mala i srednja preduzeća. I tu je počela prepiska u trouglu privatnici, Direkcija, Vlada. Uglavnom jednostrana i bez odgovora s državnih adresa.
„Pisao sam i premijeru. Pozovem poslije kabinet, oni kažu da nijesu dobili pismo. U pošti provjerim, tvrde da je uručeno. Odgovora, sve u svemu, nije bilo”, kaže Korać.
Teško bi se moglo reći da je ovaj nesuđeni biznismen imao loš program, pa da eventualno zbog toga nije dobio kredit. Zamislio je da otvori pogon za izradu laminiranih podova, budući da je finalizacija drvoprerade nešto što bi moglo biti prioritet u Rožajama, i uopšte na sjeveru. Izračunao je precizno i da bi godišnja dobit te novoformirane kompanije bila oko 28 hiljada eura.

GUBITAK: „Pozajmio sam novac da registrujem preduzeće i da prilagodim prostor za opremu koju bih kupio od kredita. To su uglavnom svi učinili. Od Direkcije je trabalo da dobijem nekih 35 hiljada eura, a ostatak od petnaest hiljada, od sredstva koje je Vlada, navodno, dala bankama. Od svega, kao što vidite, do danas ništa”, objašnjava Korać.
On kaže da je na kraju pokušavao od Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća da dobije barem pomoć da ugasi firmu i da se oslobodi zaposlenih da ne bi plaćao nepotrebne i neosnovane dažbine.
„Da se makar oslobodimo poreza i doprinosa, koje ne možemo da plaćamo. Ja i dalje svake godine moram da podnosim poreskoj upravi potvrde. Zamislite sada koliki je moj gubitak: osnivanje preduzeća, prilagođavanje prostora, izrada projekata. Da ne govorimo o dobiti koju sam trebalo da ostvarujem već dvije godine”, ogorčen je Korać.

Premijer Đukanović je na startu bio jasan kada je kazao da socijalni programi na kraju procesa tranzicije nijesu dovoljni, i da je zato neophodan novi paket stimulansa ljudima koji su spremni da razmišljaju o pokretanju biznisa.
„Pokušaćemo da kreditnim stimulansima, mnogo povoljnije nego što su krediti pod komercijalnim uslovima, kod ljudi potaknemo preduzetnički potencijal i da oni od korisnika socijalne pomoći postanu aktivni sudionici na crnogorskom tržištu te da doprinose kvalitetu svog života i napretku Crne Gore” – pričao je Đukanović.
Zatim se, poslije dva mjeseca, krajem oktobra, pripovratio u Berane da pritvrdi gradivo i izrazi zadovoljstvo početnim rezultatima programa, najavljujući da se akcija nastavlja „kako bi se probudili i onih koji premišljaju da li da se uključe”.
„Za nepuna dva mjeseca dobili smo oko petsto potencijalnih projekata koji su sada već u fazi realizacije, ili u fazi dodatnih provjera. Na toj bazi će biti otvoreno oko dvije hiljade novih radnih mjesta. To su projekti koji generišu oko šezdeset miliona eura, koji će biti djelimično realizovani preko vladinih institucija, a djelimično preko bankarskog tržišta”, rekao je tada Đukanović.

Onda se početkom sljedeće godine oglasio i ministar finansija Igor Lukšić, saopštivši da je već otvoreno 1,5 hiljada radnih mjesta, za šta je utrošeno 12 miliona eura. Lukšić je za, izbornu, 2009. godinu najavio nova ulaganja od 18 miliona eura preko Zavoda za zapošljavanje, Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća i Fonda za razvoj.

OBAVEZE: „To je jedna od mjera, koja stimulisanjem preduzetništva, treba da djeluje amortizaciono na određene negativne efekte krize” – rekao je Lukšić.
U vezi s projektom Posao za sve može se naći i izvještaj Zavoda za zapošljavanje, prema kojem je ova državna ustanova kroz taj program, od septembra 2008. do aprila 2010, uoči posljednjih izbora, realizovala oko 15 miliona eura.
Pitanje je samo kako u ove idilične izvještaje uklopiti one koji se nijesu previše „premišljali”? Šta s Hamdijom i njegovim društvom u Rožajama i drugim gradovima na sjeveru Crne Gore? Kada je osnovan Investicioni razvojni fond, za njih je to bila još jedna, možda i posljednja nada.
„Dobili smo pozive da obnovimo zahtjeve, što je neke dodatno koštalo još po dvije stotine eura. To je bilo krajem prošle godine. I opet ništa. Očekivali smo, normalno, da prvo riješe ranija obećanja, pa da poslije raspisuju neke nove konkurse. Međutim, pokazalo se da su oni nas zaboravili. Mi sada imamo velike novčane obaveze prema onima od kojih smo pozajmili početna sredstva da bi startovali. Drugo, ne radimo jer smo ta sredstva zamrzili a nemamo novih da odmrznemo i krenemo eventualno u neku proizvodnju”, kaže Korać.
U Direkciji za razvoj malih i srednjih preduzeća ljubazan ženski glas sa druge strane žice daje nam do znanja da zna za „slučaj Korać”, i obećava da će nam se neko javiti s odgovorom, što se nije desilo do zaključenja ovog broja Monitora. Direkcija je ranije saopštavala da je za probleme kriva bankarska politika. Za Hamdiju i njegove kolege, kojima su obećani krediti i koji su se našli u ozbiljnim problemima, to ne može biti neka utjeha.
„Mi smo prevareni i osiromašeni, a oni su za sve to što su organizovali navodno zbog nas, primili nadoknade i dobro naplatili svoj rad”, tvrdi Hamdija Korać.
Koliko je nesuđenih preduzetnika u drugim gradovima na sjeveru države, kojima je obećana kreditna podrška „kako bi preuzeli svoju sudbinu u svoje ruke”, nije lako doznati. Pokušali smo da provjerimo u nekim poslovnim bankama, preko kojih su išle kreditne linije, ali je to, naravno, za njih poslovna tajna.
Kada se bolje razmisli, za vlast ne bi bilo ni dobro da previše ljudi uzme svoju sudbinu u svoje ruke. Kome bi onda bili gospodari?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo