Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sitni sati premijerski

Objavljeno prije

na

Šta je Milo Đukanović htio da kaže? Nakon mišljenja političara i analitičara, treba očekivati da će tumačenje premijerove skupštinske poslanice upućene Nebojši Medojeviću stići i sa drugih mjerodavnih adresa. Ili je svima sve jasno, pa će zaključiti kako je pametnije da se ne miješaju. A, čuste li Vi kako mu premijer reče: ,,Ja uvijek zebem kad vi odete u Beograd, jer se plašim vaših ranih radova iz Beograda. I plašim se da, slučajno, nekome ne padne na pamet da prevrjednuje i vaš doprinos u glasilu zloglasnog zemunskog klana. To ne bi bio neki veliki gubitak za političku scenu Crne Gore, jer se opozicija sada ujedinila, ali bi nedostajalo veselosti i humorističke dimenzije koju vi sada unosite u politički život”.

I ode, bez namjere da razriješi makar jednu od brojnih nedoumica koje je proizveo svojom besjedom.

Psihoanalizi sklon slušalac se mogao zapitati – da li se premijer više plaši Medovih ili svojih “ranih radova” iz Beograda. I sa nekih drugih adresa.

Neupućen će se začuditi – zašto Đukanović sada naziva zločinačkom nevladinu organizaciju čiji su osnivači Kum, Šiptar, Čume…od njegovih najbližih saradnika svojevremeno dobili adresu, državljanstvo, ličnu kartu, poslovnu dokumentaciju i nešto ručnog alata.

,,Prema svjedočenju zaštićenih svjedoka na suđenjima u Beogradu, jedan broj pripadnika zemunskog klana bio je naoružavan i raspolagao je službenim legitimacijama crnogorske Udbe”, ponovio je nedavno u Skupštini poslanik Koča Pavlović ono o čemu mediji pišu još od ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića.
Cinik bi se mogao zaigrati premijerovim riječima, pa zaključiti kako se jednako smisleno da i Đukanoviću poručiti: ,,Plašim se da, slučajno, nekome ne padne na pamet da prevrjednuje i vaš doprinos _ _ _ (ratu, miru, tranzitu, privatizaciji, vladavini prava – temu izabrati po svojoj volji)”. I zaključiti: ,,To ne bi bio neki veliki gubitak za političku scenu Crne Gore”. Da ne bi naknadno tumačio kakav krivokapić, to je naka veća međunarodna funkcija koju Đukanović kao dokazani humanista, reformista, legalista i poliglota svakako zaslužuje.
Književnim paralelama vični, mogli bi da porede da li je na aktuelni vokabular premijera Đukanovića veći uticaj imala usmena književnost magistra Velje Ilića ili dnevnički zapisi doktorke Mire Marković (zaključno sa onima koji su prethodili ubistvu Slavka Ćuruvije).
Satiričari neka cijene ko je taj ko crnogorskom političkom životu dominantno daje veselost i humorističku dimenziju. Meni se, lično, od aktuelnih političkih viceva najviše dopada onaj što ga je nedavno ispričao Đukanović: ,,Kada sam davno postao premijer, prvi put, u Željezari je radilo nešto iznad 8.000 ljudi, danas radi oko 1.500 i procjenjuje se da se može proizvesti ista količina metala”. Obratite pažnju, štos je u tome što se danas procjenjuje da bi se moglo proizvesti onoliko koliko je Željezara proizvodila 1988. ili 1989. godine. U stvarnosti, ne proizvodi se gotovo ništa. A podatak o 6,5 hiljada izgubljenih radnih mjesta je crni humor.
Nije smiješno?! Onda poslušajte ovaj (autor je isti): ,,Treba snažno podržati Vladu da realizuje gradnju autoputa, jer će 70 odsto socijalnih problema na sjeveru time biti riješeno”. A šta biva bez autoputa? Đukanović je našao krajnje duhovit način da stanovnicima sjevera Crne Gore poruči – vidimo se, u vašoj bijedi i sirotinji, ponovo pred sljedeće izbore.
Moglo bi se, iz raznih uglova, još dugo analizirati ono što je premijer Đukanović rekao, kao i ono što je prešutao, na ovonedjeljnom premijerskom satu u Skupštini Crne Gore.

Sa ekonomskog aspekta, možda je najinteresantnija bila rasprava o biznis barijerama koji je inicirao Nebojša Medojević. ,,Mi u Crnoj Gori imamo jedan rizik koji nema nijedna ekonomija u okruženju. To je krivično-pravni rizik, zato što se prema većini vaših strateških partnera i investitora vode neki krivični postupci”.

Đukanović je imao spreman odgovor. ,,Želio bih da vas upitam, jer su vam očigledno dostupni neki podaci koji nama nijesu – koja je to većina stranih investitora u Crnoj Gori sumnjiva i koja je krivično pravni problem”, upitao je premijer koji, sjećamo se, zna da među opozicionim poslanicima ima kriminalaca i narkomana, ali navodno ne zna za imidž Vladinih poslovnih partnera.

Da malo pomognemo neinformisanog premijera. Njegov poslovni partneri, iz davnih dana prvih premijerskih mandata: Jezdimir Vasiljević, Đerardo Kuomo i Franko dela Tore danas su iza rešetaka. Tamo bi, da nijesu u bjekstvu, bili i Stanko Subotić Cane (kupac Vladinog aviona i ostrva Sveti Nikola), Taksin Šinavatra (kupac crnogorskog državljanstva i ko zna još čega) i Darko Šarić. O poslovnim podvizima Miroslava Miškovića (investirao u M:tel, vlasnik Max-ija i podgoričkog Delta sitija) premijer se može informisati kod prijatelja Caneta. Oleg Deripaska (KAP, Rudnici boksita, Port of Montenegro), prema iskazu datom španskim isljednicima, negira da je prao pare ruske mafije. Samo im je davao novac. Šta je time plaćao, odnosno kupovao, ostala je nepoznanica. Svjetske TV mreže emitovale su prošle godine video-snimak na kome član vladarske porodice UAE, šeik Isa bin Zajed al-Nahijan, muči čovjeka šibajući ga električnim šipkama i drvenim daskama u koje su zakucani ekseri. Nahijani su bili glavni kandidati za zakup ulcinjske Velike plaže i kupovinu akcija Prve banke. Samo ih je ekonomska kriza spriječila da se nađu u probranom društvu crnogorskih strateških investitora.

Da ne bude da su problem samo pojedinačni investitori.

Crnogorska Vlada je za strateškog partnera u EPCG odabrala kompaniju A2A koja je u matičnoj zemlji (Italiji) sumnjičena za obmanjivanje potrošača i zloupotrebu monopola. Premijer je, kao suvlasnik kompanije Global Montenegro, sa više od pet miliona eura zadužen u banci (HAAB) protiv koje se vodi međunarodna istraga zbog sumnji da je učestvovala u poslovima pranja novca. Jedna od najvećih međunarodnih telekomunikacionih kompanija Dojče Telekom do danas nije ponudila objašnjenje o višemilionskoj aferi sklapanja fiktivnih ugovora preko njenih filijala u Podgorici i Budimpešti. U međuvremenu, u crnogorskom T-comu otkrivena je nova pljačka ,,teška” više od milion eura. Samo je pitanje dana kada će svoj put do javnosti pronaći i veoma slična priča iz jedne privatizovane crnogorske banke. Helenik Petroleum nije u ugovorenom roku izvršio obećanu dokapitalizaciju kotorskog Jugopetrola. Zato su izgubili sudski spor protiv radnika zaposlenih na određeno vrijeme, kojima su – mimo Zakona o radu – isplaćivali mnogo manje plate u odnosu na stalno zaposlene koji su radili na istim radnim mjestima.

Šta, u cijeloj priči, reći o aktuelnim vlasnicima Željezare u Nikšiću. Ili je dovoljno citirati stavku iz Ugovora koji je sa Vladom potpisan prije godinu. A tamo stoji da Vlada i MNSS jedna protiv druge “neće preduzeti bilo kakve pravne radnje u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji”. Tako nećemo saznati na kojoj su strani bili prevaranti, a na kojoj nemarni i nesposobni ljudi.

Nije, naravno, rijetkost da se u nekoj zemlji ili privrednoj grani pojave loši vlasnici koji ne poštuju zakone i ugovore, da kompanije dobiju nekvalitetan menadžment ili da neko od do juče uglednih biznismena završi na potjernici ili u pritvoru. Ali veću koncentraciju pomenutih kvaliteta na manjem prostoru od Crne Gore gotovo pa da je nemoguće naći. Ko je najzaslužniji za to treba pitati – premijera. Kad bude bolje volje.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo