Statistički uspjesi ne mogu ukloniti brojne probleme koji se svake sezone ponavljaju. Prenatrpani i neuslovni aerodromi, posebno u Tivtu, koji dočekuju i ispraćaju turiste, gužve i kilometarske kolone, bahati vozači, restrikcije vode i struje, slana voda u česmama u Kotoru, neuređene plaže, nebriga o higijeni, buka, neke su od glavnih primjedbi koje ostavljaju turisti

Ogromne gužve i čekanje u kolonama i ove godine obilježavaju avgust i špic turističke sezone. Tako je prvog avgustovskog vikenda u Crnu Goru ušlo više ljudi nego što imamo stanovnika, preko 630.000 putnika. Opet se obaraju rekordi: za prvih pola godine u Crnoj Gori registrovano je skoro milion turista. Aerodromi Crne Gore od početka godine su opslužili više od 2,2 miliona putnika, a rekord je oborio Aerodrom Podgorica, koji je zahvaljujući otvaranju baze Wizz Air-a ugostio čak 76 odsto putnika više u odnosu na do sada referentnu 2019. godinu.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, Crnu Goru je u prvoj polovini 2026. godine posjetilo 994.000 turista, što predstavlja rast od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno je ostvareno 5,14 miliona noćenja, odnosno 6,5 odsto više nego godinu ranije.

Turisti su najviše iznajmljivali privatni smještaj, koji je u turističkom prometu u prvoj polovini ove godine učestvovao sa 64 odsto u ukupnom broju noćenja, odnosno sa približno 3,28 miliona. Ovaj broj je svakako bio veći jer je i dalje neprijavljivanje gostiju najučestalije u izdavanju privatnog smještaja. Prema ranijim procjenama zbog neregistrovanog smještaja država gubi oko 30 odsto ostvarenog ukupnog turističkog prihoda.

U kolektivnom smještaju je ostvareno 1,86 miliona noćenja, što predstavlja 36 odsto ukupnog rezultata.

Rusija je i dalje vodeće inostrano tržište sa približno 990.000 noćenja, dva odsto više nego u prvoj polovini 2025. godine. Slijedi Srbija, na čijem tržištu je i pored tamošnje negativne propagande zabilježen veliki rast od 18 odsto, iz ove susjedne zemlje je ostvareno oko 963.000 noćenja. Turisti iz Bosne i Hercegovine ostvarili su 273.000 noćenja, osam odsto više nego godinu ranije.

Podaci Monstata govore i da je značajan broj gostiju došao iz Velike Britanije – 251.000 noćenja i rastom od 17 odsto, dok je njemačko tržište zabilježilo 244.000 noćenja i povećanje od 21 odsto. Značajan rast ostvaren je i na tržištu Ukrajine, čiji su državljani ostvarili oko 220.000 noćenja, 18 od sto više nego u uporednom periodu. Najveće povećanje među prikazanim tržištima zabilježila je Poljska. Poljski turisti ostvarili su 145.000 noćenja, uz rast od 31 odsto. Pozitivan rezultat zabilježen je i na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, sa 115.000 noćenja i rastom od 22 odsto.

Za razliku od prošle sezone, 39 odsto manje turista u prvoj polovini godine je došlo iz Turske. Turisti iz te zemlje ostvarili su 181.000 noćenja. A sa 96.000 noćenja turista iz Izraela i tu je zabilježen pad od 24 odsto.

Budvu, rijestonicu crnogorskog turizma, u prvoj polovini godine posjetilo je oko 245.000 turista. Turistički poslenici u ovom gradu ističu da ih raduje da su najdominantnija tržišta izjednačila, pa je tako učešće turista iz Srbije od 13 odsto jednako koliko učešće turista iz Velike Britanije i Njemačke zajedno.

Iz Ministarstva turizma ne kriju zadovoljstvo dosadašnjim tokom sezone. Generalna direktorica u Ministarstvu Olivera Blagojević izjavila je da „podaci pokazuju da se produžava dužina boravka turista, koja sada iznosi više od pet dana, što predstavlja jedan od ključnih pokazatelja i za ukupne turističke prihode…“

Istraživač tržišta Darko Đikanović za Pobjedu je kazao da i pored pozitivnih trendova, podaci pokazuju da je prosječna dužina boravka ostala gotovo nepromijenjena i iznosila je 5,2 noći. „Nepromijenjena prosječna dužina boravka pokazuje da jedan od ključnih izazova ostaje stvaranje sadržaja koji bi goste podstakli da u Crnoj Gori provedu više vremena“.

Podaci pokazuju da gosti iz regiona i Istočne Evrope borave u prosjeku osam dana u privatnom smještaju, dok, duplo manje, prosječno četiri dana u hotelima odsjedaju gosti iz Zapadne Evrope.

Analitičari ističu da ohrabruje povećanje turističke aktivnosti na sjeveru Crne Gore. Primjer za to je Žabljak u kome je, u posljednje tri godine, povećan broj kreveta a prema podacima Turističke organizacije, interesovanje gostiju nastavilo je da raste.

„U julu imamo uvećanje od 48 odsto. Žabljak je za prethodne tri godine dobio dvostruko uvećanje smještaja, možda čak i više, a ipak smo uspjeli da imamo veoma dobru popunjenost i da držimo popunjenost kakvu smo imali prethodnih godina“, kazali su Vijestima iz TO Žabljak.

Ministarka turizma Simonida Kordić naglasila je da odlični rezultati na sjeveru potvrđuju snagu ruralnog turizma i širenje sezone van ljetnjih centara.

„Posebno ohrabruje činjenica da Mojkovac i Bijelo Polje bilježe najveći rast ove godine. Mojkovac ostvaruje rast od 43 odsto u broju turista, dok je u Bijelom Polju zabilježen porast veći od 20 odsto, kada su u pitanju noćenja. To pokazuje da rast turizma nije vezan isključivo za tradicionalne planinske centre koji su naravno puni, već da se turistički promet intenzivira i u drugim opštinama na sjeveru države“, navela je Blagojević.

Pozitivno je i što turoperatori nude sve više programa koji se odnose na na Nacionalni park Durmitor, Biogradsku goru, rafting Tarom i ostale znamenitosti centralnog i sjevernog regiona. Sve to može pomoći u težnji obogaćivanja ponude i produženja sezone.

Statistički uspjesi ne mogu ukloniti brojne probleme koji se svake sezone ponavljaju. Prenatrpani i neuslovni aerodromi, posebno u Tivtu, koji dočekuju i ispraćaju turiste, gužve i kilometarske kolone, bahati vozači, restrikcije vode i struje, slana voda u česmama u Kotoru, neuređenje plaža, nebriga o higijeni, buka, neke su od glavnih primjedbi koje ostavljaju turisti.

Dio primjedbi se odnosi i na neizdavanje fiskalnih računa u kafićima, restoranima i privatnom smještaju, a i dalje su zabilježeni slučajevi „taksista“, prvenstveno na aerodromima, koji prevoz turista papreno naplaćuju.

I ove godine je izražen nedostatak radnika u turizmu, procjene govore o manjku od oko 25.000 radnika. Iako su plate poboljšane, uslovi i vrijeme rada, hrana, smještaj i higijenski uslovi i dalje su ostali problematični za mnoge sezonske radnike. Najčešća žalba je rad od 10 do 12 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana.

Krajem maja ove godine, u izvještaju Evropske komisije za putovanja (ETC), Crna Gora je proglašena za najbolje ocijenjenu evropsku destinaciju po pitanju reputacije i zadovoljstva posjetilaca, ostvarivši  ocjenu od 9,22 od ukupno 10.

I pored tih pohvala, i ove sezone primjetne su sve boljke koje se godinama ponavljaju – dva mjeseca gužve i preopterećenja, hronični nedostatak radne snage, saobraćajni kolapsi, komunalni problemi, siva zona sa neprijavljenim gostima, uz svake godine sve veću betonizaciju primorja.

Crna Gora, s druge strane, kao adute, ima prirodnu raznovrsnost na malom prostoru i još uvijek niže cijene u odnosu na turistički razvijenije zemlje Mediterana. Međutim, i to se postepeno mijenja: inflacija u turizmu od početka 2022. do kraja juna ove godine iznosila je čak 46,1 odsto.

Na neusklađenost cijena i ponude, upozorio je profesor turizma i ekonomije Ivo Županović. On je za Tv Vijesti izjavio: „Ja sam i prošle i pretprošle godine isto čuo: ‘Pa nećemo puno podići cijene, podići ćemo ih 10 odsto.’ To je mnogo ako niste kvalitativno podigli svoju uslugu za 10 odsto“.

Crna Gora je prošle godine ostvarila 15,37 miliona turističkih noćenja, i 1,48 milijardi eura prihoda od turizma. Uporedbe radi, Dubrovnik, koji drži  najveći prosjek potrošnje po gostu na cijeloj jadranskoj obali, 2025. godine je imao 4,28 miliona noćenja i od turizma prihodovao 1,8 i 2 milijarde eura.

Predrag NIKOLIĆ

Odluka Agencije da istraje na uslovima i ne podrži besomučno betoniranje obale i mora, uliva nadu da se nešto može promijeniti, naročito nakon skandala sa betoniranjem mora u Baošićima. Ne smije se dozvoliti da Galije postanu Baošići na budvanskoj rivijeri. Po planovima investitora Galiji se sprema pravi urbicid

Agencija za zaštitu životne sredine donijela je polovinom jula ove godine rješenje kojim se odbija zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat uređenje plaže Galija – druga faza, koja je u Atlasu crnogorskih plaža označena lokacijom br. 22 B, Opština Budva.

U pitanju je treća istovjetna odluka ovog organa otkako je nosilac projekta, kompanija Beach Doo iz Podgorice, podnio u maju 2024. godine zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu druge faze projekta izgradnje objekata na poznatoj prirodnoj plaži.

Agencija je dva puta zaredom investitoru vraćala Elaborat na doradu uz jasne instrukcije za izmjene projekta. U konačnom, Komisija za ocjenu Elaborata je, nakon pregleda dostavljene dokumentacije i usaglašavanja stavova, u svom izvještaju konstatovala da predmetni dokument nije urađen u skladu sa važećim propisima i standardima. Da ne sadrži odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Investitor trenutno nema saglasnost i ne može legalno nastaviti sa izvođenjem ovog dijela projekta.

Nije riječ o tome da Komisija traži da investitor samo dopuni papire, ona suštinski osporava način na koji je druga faza projekta zamišljena i obrađena, naročito intervencije betonom u morskom prostoru i njihov uticaj na eko sistem.

Odluka Agencije da istraje na uslovima i ne podrži besomučno betoniranje obale i mora, uliva nadu da se nešto može promijeniti, naročito nakon skandala sa betoniranjem mora u Baošićima. Ne smije se dozvoliti da Galije postanu Baošići na budvanskoj rivijeri. Po planovima investitora Galiji se sprema pravi urbicid, uništavanje zaleđa, šuma i šikare, totalno betoniranje obale, gradnja niza objekata, privatnih pristaništa, mostova i privezišta za brodove i jahte jednog povlašćenog sloja crnogorskog društva.

Osporena druga faza betoniranja plaže Galija zamišljena je tako da se cijelom dužinom središne plaže predviđa izgradnja armirano-betonskog (AB) zida, duž obale u pojasu plaže projektovana su tri betonska platoa, vrši se iskop morskog dna za postavljanje AB baldhina i napera za privez brodova…

Na stijenama sjeverozapadnog dijela plaže predviđena je izgradnja armirano-betonskog monolitnog pristana dužine 20 metara, širine 10 u dubini većoj od 1,5 metar. Izvodi se i monolitni AB most dužine 5,5 metara.

„Armirano-betonski blokovi čuvari, AB baldahini – oplata, ugradnja armature I betoniranje obavljaju se na suvom, u betonjerci ili na platou unutar gradilišta. Betoniranje se izvodi betonom za betoniranje pod morem, uz dodatak aditiva za sprečavanje djelovanja hlorida i ubrzivača vezanja betona. Blokovi čuvari se kao gotovi postavljaju u more. Ukupno je predviđena izgradnja 64 komada baldahina (23 na AB platou “B” i 41 na AB platou “C”“,  samo je dio nevjerovatnih uputa za betoniranje plaže, ubacivanje tona betona u more u jednoj od najljepših uvala na budvanskoj rivijeri, navednih u tekstu Elaborata.

„Izgradnja ovako monumentalnih i predimenzioniranih betonskih konstrukcija u zoni litorala (infralitorala) neizostavno krajnje negativno utiče na živi svijet koji će se zateći zarobljen u dijelu akvatorijuma između obale i projektovane betonske konstrukcije (marinskog tipa)“, navodi se u tekstu rješenja Agencije o odbijanju zahtjeva za saglasnost.

Komisija za ocjenu Elaborata navodi  da ih obrađivač nije uvjerio da će mjerama koje je predložio smanjiti ili zaustaviti uticaj predmetnog objekta na ovaj dio akvatorijuma i da to i nije moguće s obzirom na njegovu poziciju u moru i veličinu.

„Već oskudan živi svijet opisan Nultom studijom biće dodatno redukovan i ugrožen“, navodi se u obrazloženju odluke o odbijanju.

Navedeno je takođe da se „antropogeni uticaj koji je izražen na plaži, mijenjajući njena prirodna svojstva, predloženim nastavlja u litoralu, zaokružujući na taj  način izmjenu autohtonih svojstava u zoni plime i osjeke, gdje se dešavaju najsloženije trofičke interakcije. Ovaj vid građevinskih zahvata samo će ublažiti uticaj energije talasa na gibanje vode i eroziju, jaku sedimentaciju i neće riješti problem koji investitor navodi. Sa stanovišta ugroženosti biodiverziteta imaćemo negativne  tendencije“, zaključuje se, između ostalog, u rješenju.

Lokacija plaže Galija postala je jedna od većih ivesticionih zona koje se razvijaju neposredno uz morsku obalu, na kojoj se izvode obimni građevinski radovi, betonira se morski pojas i more, gdje izvan turističke sezone sve vrvi od bagera i građevinskih mašina kojima se ubrzano devastira ovaj dio budvanske rivijere.

Radove na plaži izvodi podgorička firma Beach Doo, vlasnika Saše Kaluđerovića, koja posjeduje ugovor za zakup plaže Galija i susjednih parcela u zoni morskog dobra površine 7.273 m2, na rok trajanja od 25 godina. Riječ je o takozvanom investicionom ugovoru, kojim se u zakup daju djelovi neizgrađene i neuređene obale na kojoj mogu praviti nova kupališta.

Nije međutim jasno, po kojem je kriterijumu, osim političke pripadnosti zakupca ili zakupaca, prirodna plaža Galija svrstana u investicionu. Ugovor o zakupu kompleksa Galija zaključen je u žurbi, samo dan nakon završenih parlamentarnih izbora, 1. septembra 2020. godine.

Vrlo je važno da je Agencija odbila elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, to nije isto što i zabrana projekta, ali jeste ozbiljan signal da dokumentacija koju je investitor ponudio nije bila dovoljna da se projekat prihvati u predloženom obliku.

Međutim, iako se na prvo čitanje rješenja o odbijanju saglasnosti čini da je Agencija odlučna u namjeri da ne odobri betoniranje mora, investitoru se nudi put spasa.

„Svaki od navedenih građevinskih radova – podvodni pragovi, naperi, lukobrani u akvatorijumu litorala je veoma grub i agresivan vid uticaja na eko sistem i stoga zahtijeva posebne elaborate. Predlažemo da se građevinski radovi postupno izvode, da bi se sukcesivno pratilo kako pojedinačno utiču na akvatorijum…“, savjetuje se investitoru.

„Predlažemo da investitor uradi pojedinačne elaborate i sam bolje sagleda uticaje i posledice ovih aktivnosti na datoj lokaciji“, zaključuje Komisija u svom izvještaju.

Znači ne može sve odjednom, ali jedno po jedno možda i može. Samo nije jasno kako bi u tom slučaju bila poništena ocjena po kojoj monumentalne betonske konstrukcije neizostavno negativno utiču na živi svijet u moru.

Betoniranje obale nije samo pitanje građevinske tehnike niti da li će novi objekti, terase, platoi ili plažni sadržaji izgledati uredno ili „luksuzno“. Svaki ovakav zahvat fizički mijenja obalu, način na koji more dolazi do nje. Obala nije građevinska parcela samo zato što je neko dobio pravo zakupa. Ona je javni prostor, prirodni resurs i dio identiteta mjesta. Kada se jednom pretvori u beton, mnogo je teže vratiti moru nego što je bilo odlučiti da se betoniranje ne dozvoli. Reakcija mora uslijediti prije bagera a ne nakon njih.

Nakon Baošića premijer Milojko Spajić obećao je raskid ugovora za investiciona kupališta koja dovode do ovakvih intervencija na moru. Da li će to obećanje ostati samo politička poruka ili će biti primijenjeno i na Galiju?  Ako se uprkos iskustvu iz Baošića i odbijenom elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu ponovo dozvoli da beton krene prema moru, onda problem više nije u jednom makar i uticajnom investitoru.

Problem je u tome što država govori jedno a na crnogorskoj obali se radi drugo. Ni državno preduzeće Morsko dobro nije garant zaštite i kontrole obale, više je saučesnik njene devastacije preko starih korumpiranih kadrova koji službu kontrole morskog dobra podređuju svojim ličnim interesima.

Branka PLAMENAC

Država obećava UNESCO-u da će plaža u Baošićima biti vraćena u prvobitno stanje, a to se i pored sudskih odluka ne dešava. U pozadini, uz nove dozvole, radovi na megahotelu se privode kraju. Jedino što je izvjesno je da će vlasnik Carina Čedo Popović tužiti iste one koji su mu izdali dozvole zbog izmakle dobiti i dovođenja u zabludu

Rok o vraćanju plaže u Baošićima, koju je nasula kompanija Carine koja gradi megahotel u ovom malom primorskom mjestu, istekao je 17. jula i nije ispoštovan. Preko 8.000 kvadrata nasute plaže sada služi kao parking, a po najavama iz kompanije trebalo je već da primi prve turiste u jednom od najvećih hotela na našoj obali, na kojem se izvode završni radovi.

Carine su, zahvaljujući državnim i lokalnim vlastima, dobile skoro sve dozvole i nesmetano gradile hotel i nasipali plažu. Dio javnosti je oštro reagovao zbog devastacije obale i hotela koji se baš i ne uklapa u zaštićeni predio pod UNESCO zaštitom. Hotel bi, kako je najavljivao vlasnik Carina Čedomir Popović i bio otvoren tokom ove sezone, da se nije umješala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.

Uprava je u maju dala kompaniji Carine rok od dva mjeseca da se plaža vrati u prvobitno stanje. Kompanija je tražila odlaganje ove odluke, a Upravni sud je to odbio. Nakon toga i Vrhovni sud donosi odluku kojom se odbija žalba Carina o odlaganju vraćanja plaže u prvobitno stanje i potvrđuje odluka Upravnog suda.

Kako Carine plažu u propisanom roku nijesu vratile kao što je bila,  Uprava za zaštitu kulturnih dobara im je izrekla maksimalnu kaznu od 5.000 eura, uz najavu da će država vratiti plažu u prvobitno stanje.

Država, tačnije većina institucija, je do sada dala sve od sebe da se hotel i plaža završe.

Početkom godine Sekretarijat za urbanizam Opštine Herceg Novi izdao je dozvolu koja je omogućila devastaciju mora i obale u Baošićima, a u februaru ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na sjednici nacionalne Komisije za UNESCO saopštio da je od „nadležne inspekcije tražio da se provjeri građevinska dozvola”, te da je „utvrđeno da je ona ispravna”. Saglasnost je dobijena i od Agencije za zaštitu prirode Crne Gore (EPA), koja je ocijenila da za enormno proširenje nije potrebno izraditi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

„Kompanija Carine, radove na uređenju kupališta u Baošićima izvodila je isključivo na osnovu građevinske dozvole Sekretarijata za urbanizam i građevinsku inspekciju Opštine Herceg Novi i kategorično tvrdimo da nijedna aktivnost nije preduzeta mimo pomenute dozvole, što je potvrđeno zapisnicima nadležne građevinske inspekcije“, kazali su za  Carina.

Slično je i sa hotelom, koji je skoro završen iako je Urbanističko- građevinska inspekcija još u oktobru 2024. donijela rješenje o zabrani gradnje na više parcela na kojima se prostiru objekti hotela. Zabrana gradnje, odluke inspekcije, pa ukidanje istih od strane Radunovićevog ministarstva, ono su što je pratilo sagu o izgradnji hotela u Baošićima.

I pored skandala u javnosti oko plaže i hotela, Opština Herceg Novi, na čijem čelu je Stevan Katić, donijela je odluku kojom se kompaniji Carine omogućava izbođenje radova na hotelu i tokom turističke sezone. Kako je od 15. juna do 15. septembra na snazi Odluka o zabrani izvođenja građevinskih radova u ljetnjem periodu u prvoj zoni – 300 metara vazdušne linije od obale, ovakva odluka se može donijeti samo za projekte od značaja za Opštinu i državu. Tako je nastavak gradnje hotela u Baošićima rangiran kao završetak radova na školi, vrtiću i vodovodnoj mreži u Opštini Herceg Novi.

Da Popović ima dobre konekcije sa vlastima bilo je jasno i kada je u Skupštini Crne Gore tokom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, poslanica Demokrata Zdenka Popović uputila javni apel Upravi za zaštitu kulrutnih dobara da ne obilaze objekte sa građevinskom dozvolom u završnoj fazi izgradnje i da im ne prijete zaustavljanjem projekta.

Ipak, krajem marta policija je uhapsila  Popovića i sekretara za urbanizam Opštine Herceg Novi Vladislava Velaša zbog sumnji u nelegalnu gradnju i zloupotrebu složbenog položaja, dok je podnijeta i krivična prijava protiv Carina. Iz Uprave policije su nakon hapšenja saopštili da sumnjaju da je Popović gradio rizorte u Kumboru, Đenovićima i Baošićima, i uređivao tamošnju plažu, suprotno zabrani građenja i bez potrebne propisane tehničke dokumentacije, dok su na više objekata prekoračeni dozvoljeni gabariti i spratnost. Popović je bio u pritvoru do kraja aprila, a Velaš je nakon saslušanja pušten da se brani sa slobode. Sredinom juna Velaš je izabran za potpredsjednika Opštine Herceg Novi.

U međuvremenu, uključio se i premijer Milojko Spajić, koji je i predsjednik Nacionalne komisije za UNESCO, naloživši da se podnesu krivične prijave zbog radova u Baošićima. Spajić je upozorio da se nasipanje mora u Baošićima mora pod hitno zaustaviti, jer veoma negativno utiče na očuvanje statusa dijela Bokokotorskog zaliva na listi svjetske prirodne i kulturne baštine pod patronatom UNESCO-a.

A UNESCO je problem Baošića uvrstio u svoj dokumenat pred  48. sjednicu Komiteta za svjetsku baštinu. „Kao odgovor na informacije trećih strana dostavljene 27. februara 2026. godine o neovlašćenim aktivnostima u Baošićima (katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO), država članica je obavijestila Centar za svjetsku baštinu da je donijeta formalna odluka o obustavi radova i vraćanju lokaliteta u prethodno stanje. Pokrenuti su pravni mehanizmi radi ublažavanja mogućih negativnih uticaja na izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra“, navodi se u Nacrtu izvještaja UNESCO-a. Radilo se o odgovoru i obećanju Crne Gore koje za sada nije ispunjeno.

Iz kompanije Carine u žalbama sudovima navode „izmaklu korist i štetu mjerenu iznosom koji prelazi sedam miliona eura, ne računajući reputacionu štetu i negativne posljedice po turoperatore, turiste, zaposlene i javni interes“.

Vlasnik Carina Popović je nakon odluke Upravnog i Vrhovnog suda izjavio da poštuju odluke sudova, te da će iscrpiti sve domaće sudske instance, a nakon toga pravdu potražiti i kod međunarodnih sudova.

Advokat Veselin Radulović je podnio krivičnu prijavu SDT-u u kojoj se detaljno problematizuje postupanje državnih i lokalnih institucija u slučaju gradnje hotelskog kompleksa kompanije Carine u Baošićima. U prijavi se tvrdi da su postojali politički i institucionalni pritisci na nadležne organe sa ciljem da se investitoru omogući nastavak radova uprkos brojnim upozorenjima, zabranama i činjenici da se zahvat izvodi unutar zaštićenog područja UNESCO baštine.

Prijavom su, pored ostalih, obuhvaćeni funkcioneri Demokratske Crne Gore, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, poslanica Zdenka Popović, vlasnik kompanije Carine Čedomir Popović, nekadašnji vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Siniša Minić i više za sada nepoznatih službenika i funkcionera lokalne i državne uprave.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet povodom gradnje hotelskog kompleksa i nasipanja plaže u Baošićima. Od Uprave za zaštitu kulturnih dobara zatražilo je kompletnu dokumentaciju o inspekcijskim nadzorima, utvrđenim nepravilnostima i preduzetim mjerama. Tužilaštvo provjerava navode iz podnijete krivične prijave o mogućim političkim i partijskim pritiscima radi nepostupanja nadležnih organa po zakonu.

Očigledno postupanje državnih organa po nekim drugim pravilima dovelo je do pat pozicije u kojoj država obećava UNESCO da će plaža biti vraćena u prvobitno stanje, a to se i pored sudskih odluka ne dešava. A u pozadini, uz nove dozvole, radovi na megahotelu se privode kraju. Jedino što je izvjesno je da će Popović tužiti iste one koji su mu izdali dozvole zbog izmakle dobiti i dovođenja u zabludu.

Predrag NIKOLIĆ