DRUŠTVO
TOP INVESTICIJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Kompleks Buljarica Bay

Nekadašnja žitnica Paštrovića, morska uvala sa plažom dugom preko dvije hiljade metara i prostranom ravnicom u njenom zaleđu, Buljarica kod Petrovca, mogla bi u skorijoj budućnosti postati luksuzna turistička destinacija sa desetak hotela i mnoštvom drugih sadržaja. Na pomolu je realizacija investicije na koju se čeka više od trideset godina. Izgradnja hotelskog kompleksa u Buljarici bila je na listi mnogih strateških planova razvoja turističke privrede Crne Gore prethodnih decenija, ali je svaki dosadašnji pokušaj iznalaženja modela turističke valorizacije završavao neuspjehom, između ostalog i zbog komplikovane vlasničke strukture zemljišta i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na ovom vrijednom lokalitetu.
Katarska kompanija Construction Development Company International (CDCI) sa sjedištem u Dohi ozbiljno je zainteresovana za turističku valorizaciju Buljarice. Katarci nisu direktni investitori, u pitanju je grupa nepoznatih developera koji treba da obezbijede novac za ovaj projekat čija se vrijednost procjenjuje na desetak milijardi eura.
Vlada ubrzano priprema dokumentaciju za raspisivanje međunarodnog javnog tendera za prodaju ili ustupanje pod određenim uslovima 8,7 miliona kvadrata zemljišta u Buljarici, koje je u državnom, odnosno u vlasništvu opština Budva i Bar. I za dugoročan zakup zemljišta i akvatorijuma u području morskog dobra.
Formiran je radni tim od 12 članova, mahom članica, predstavnica državnih organa, za valorizaciju Buljarice. Kako Vlada nastoji da bude jedini pregovarač sa Katarcima u ovom poslu, bilo je potrebno da lokalni parlamenti Budve i Bara donesu odluku o prenošenju nadležnosti u upravljanju zemljištem sa lokalne uprave na Vladu.
Nalog iz Podgorice u Budvi nije prošao kako se očekivalo. Na posljednjoj sjednici SO Budva, održanoj u ponedjeljak, 22. decembra, pripremljena odluka skinuta je sa dnevnog reda na zahtjev odbornika DPS-a iz Petrovca, bez čijih glasova ona ne može proći. Mještani Petrovca i naseljenog dijela Buljarice zatražili su da se prije odlučivanja po zahtjevu Vlade donese detaljni urbanistički plan za njihovo selo, Buljarica 1, kako bi se unaprijed osigurali od eventualnih planova i gradnje u tom području.
Selo sa svojih 50-60 domaćinstava starosjedilaca i oko 300 novoizgrađenih kuća i vikendica, treba, po njihovom mišljenju, biti izuzeto iz opštih planova za gradnju Buljarice.
Budući hotelsko turistički kompleks nazvan Buljarica bay, zahvata prostor od 1.100 hektara, odnosno 11 miliona kvadrata na kome je planirana gradnja 7-8 hotela visoke kategorije. Svaki od njih veći je od hotela Splendid u Bečićima. Sagovornik Monitora koji je želio da ostane anoniman, prisustvovao je nedavno prezentaciji projekta u Ministarstvu finansija, koja je održana za uži krug ljudi, među kojima su bili i pojedini predstavnici opozicionih stranaka. U pitanju su bile skice i crteži iz kompjuterske animacije budućeg kompleksa, za koji projekat nije urađen.
Pored hotela smještenih u polju, planirana je gradnja velikog broja vila u zoni pored plaže. Ono što je najzanimljivije jeste, da se projektom uvodi voda u unutrašnjost buljaričkog polja, u vidu vještačkog jezera, za potrebe izgradnje luksuzne marine, koja veličinom ne zaostaje za marinom Porto Montenegro.
Izgradnja hotela i marine, navodno će biti jedan od uslova koje će pred CDCI postaviti Vlada. Međutim, iz dosadašnjeg iskustva sa velikim investicionim poduhvatima na Crnogorskom primorju zna se, ovakvi projekti ne idu bez izgradnje apartmana i stanova za tržište. Biće toga i u Buljarici, zgrade i vile za prodaju rasute su po polju, iznad magistrale, na padinama brda Dubovica. To je ono brdo iza kojeg se nalazi čuvena Kraljičina plaža oko čije se kupoprodaje trenutno potresa politička scena u Crnoj Gori.
Slučajno ili ne, tek sa obje strane Dubovice, vlasnici susjednih atraktivnih lokacija, sa dvije predivne plaže, Buljarica i Kraljičina plaža, biće državljani i kompanije iz zemalja Bliskog istoka, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Pojedinačni vlasnici oko 1,7 milion kvadrata u buljaričkom polju u zahvatu budućeg kompleksa uglavnom su Paštrovići, njih oko 400. Raspoloženje među mještanima koji su preko svojih predstavnika obaviješteni o planovima, za sada je pozitivno. Njihova podrška projektu zavisiće od visine nadoknade koje će dobiti za svoju zemlju. U toku je posao procjene zemljišta u Buljarici koje po nalogu Vlade obavlja Ministarstvo finansija.
Ako se zna da je zemljište na obližnjoj Dubovici u zaleđu Kraljičine plaže procijenjeno 50 eura za kvadrat, što u Socijaldemokratskoj partiji smatraju jeftinoćom, pitanje je koliko u milionima vrijedi ravnica u zaleđu buljaričke plaže.
Dio zemljišta u zahvatu plana posjeduje i cetinjska Mitropolija čije su parcele raspoređene na više pozicija u polju. Najveća koncentracija crkvenih parcela nalazi se pored sela, pa će taj dio vjerovatno ostati izvan granica plana.
Kako crkva poštuje princip po kome zemlju koju posjeduje po osnovu poklona i zadužbina svojih vjernika ne prodaje, Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije dao je blagoslov da se crkvena zemlja koja pripada manastiru Gradište, površine 230 hiljada kvadrata, ustupi katarskoj kompaniji na korišćenje na rok od 99 godina. Pod kojim uslovima, za sada nije poznato.
Razvojna zona Buljarice predstavlja neurbanizovano i infrastrukturno neuređeno močvarno polje pored mora. Osim prostornih planova Crne Gore i Opština, te dijela GUP-a, nema detaljnih urbanističkih planova za ovo područje. Što znači da na tender idu milioni neurbanizovanih kvadrata prirodnog resursa od izuzetne vrijednosti.
Master planom razvoja turizma u Crnoj Gori, u Buljarici je predviđena izgradnja ekskluzivnog turističkog resorta male gustine izgrađenosti, sa najviše 3.500 hiljade kreveta. Dok je GUP-om taj broj povećan na oko 13.000, što je tada ocijenjeno neodrživim.
Kako ove brojke danas izgledaju u poređenju sa oko 40.000 jedinica koje kompanija CDCI planira da izgradi u Buljarici. Podiže se čitav jedan grad, naselje ogromnih razmjera i mješovite namjene sa totalnom urbanizacijom polja i okolnih brda prema Baru i Petrovcu.
Ukoliko dođe do realizacije posla sa katarskom kompanijom, procjenjuje se da bi turistička valorizacija Buljarice bila najveći građevinski poduhvat ne samo u Crnoj Gori nego i cijelom regionu.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
ZA I PROTIV GRAĐEVINSKOG MORATORIJUMA U KOLAŠINU: Preča kasa od zaštite prostora

U Kolašinu nema većinske političke volje da se uvede polugodišnji moratorijum na gradnju. Zbog toga gradski centar ostaje na milost ambicijama investitora, omogućenih DUP-om za koji je više puta ocijenjeno da ne garatuje očuvanje najvrednijeg prostora u Kolašinu
U najužem dijelu Kolašina biće moguća gradnja još najmanje 11 mjeseci, prema važećem, starom, Detaljnom urbanističkom planu (DUP) Centar za koji je sa više adresa, uključujući i Vladu i lokalnu samoupravu, ocijenjeno da je loš. Vladajuća većina (Demokrate, Evropa sad, DF, SNP i URA) nije, sredinom marta, prihvatila predlog opozocionog Pokreta Zajedno gradimo Kolašin da se od Vlade zatraži polugodišnja zabrana gradnje u centralnoj zoni grada.
Vlada je, prije nekoliko sedmica, donijela odluku o izmjenama i dopunama DUP-a Centar, ali nije stavila van snage taj dokument. Ocijenjeno je da važeći DUP, koji je na snazi već deceniju I po, nije do sada donio mnogo koristi Kolašinu. Potom je Vlada posao izrade izmjene i dopuna važećeg DUP-a oročila na 11 mjeseci.
,,U narednom planskom dokumentu, sugerisano je, akcenat treba staviti na rekonstrukciju arhitektonski vrijednih objekata i izgradnju objekata od javnog interesa. Posebna pažnja izmjenama i dopunama DUP-a Centar, između ostalog, trebalo bi da bude posvećana uređenju javnih površina, glavnoj ulici, gradskim parkovima.
Da je 11 mjeseci za revidovanje aktuelnog DUP-a previše smatra odbornik Pokreta Zajedno gradimo Kolašin Bojan Zeković. Njegov prijedlog o polugodišnjem moratorijumu na gradnju, izuzimajući radove na javnoj infrastrukturi, podržale su i iz nedavno osnovane Incijative Zeleni Kolašina. DUP Centar, kaže Zeković, ,,direktno je suprotstavljen ciljevima i načelima planiranja i izgradnje definisanim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”. Prema njegovim riječima, umjesto da štiti prostor, taj dokument ,,daje smjernice za njegovo uništenje i presudno je važno da se do donošenja izmjena i dopuna postojeće odredbe stave van snage”. Iz Inicijative Zeleni Kolašina, objašnjavaju da brinu, ,,na koji će način osjetljivi prostor u centru grada biti tretiran tokom perioda izrade izmjena i dopuna važećeg DUP-a”.
,,Sve i kada bi novi plan bio usvojen kroz 11 mjeseci, to je jako dug period u toku kog ambijent Kolašina, ukoliko se nastavi sa ovakvom izgradnjom, može biti nepovratno narušen i uništen. Tokom tog perioda ovaj prostor će nastaviti da se ubrzano mijenja. Ukratko, ne dobijamo ni vremena ni prostora za razmišljanje i strateško planiranje budućeg razvoja Kolašina”, ocjenjuju iz Incijative.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ZNACI: Stop inflaciji – do daljnjeg

Istinsko poboljšanje možemo očekivati tek kada se posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Pošto, koliko god da smanjite trgovačku maržu, ručak treba zaraditi
Makar smo u nečemu saglasni: lakše se diše otkako se šest trgovinskih lanaca (Aroma, Franca, Voli, HDL Laković, Mega promet i IDEA), na inicijativu Vlade, uključilo u akciju Stop inflaciji. Sada se u njihovim prodavnicama može trgovati barem po jedan artikal iz palete 25 proizvoda (uglavnom je riječ o osnovnim životnim namirnicama) uz ograničenu trgovačku maržu od pet odsto. Zvanično, akcija traje do kraja aprila mada se već najavljuje da će ona biti produžena do juna.
U medijima se pojavila računica da prosječno domaćinstvo, trgujući proizvode sa sniženom cijenom, mjesečno može uštedjeti od 15 do 40 eura.
Iz Vlade su iskoristili priliku da se pohvale. ,,Moglo je ranije, a moglo je da uopšte ne bude… Vlada je uradila sve što je mogla u datom momentu i ova akcija se samo nadovezuje na prethodne odluke”, kazao je ministar Goran Đurović. Osvrnuo se i na prve primjedbe o broju i odabiru proizvoda uključenih u akciju. „Da smo stavili 35 bilo bi pitanje zašto nije 36. Ovo je za početak dobar potez, a u narednom periodu ćemo vidjeti kako će se kretati akcija, a možda ćemo u maju izmijeniti listu proizvoda”.
Vlasnici trgovinskih lanaca pohvalili su vlastitu kooperativnost i spremnost da pomognu borbu za kvalitetnije i jeftinije snabdijevanje građana. Još su ustvrdili da su cijene u njihovim radnjama niže nego bilo gdje u regionu te da ponegdje minimalna sniženja nakon ograničene marže ukazuju da ni do sada nijesu zloupotrebljavali pozicije ostvarujući ekstraprofit. Opet, cijene nekih proizvoda (uvozni sirevi, suhomesnati proizvodi) ukazuju da ranije zaračunate marže i nijesu bile tako male, pošto su neki od tih proizvoda od sredine nedjelje u radnjama jeftiniji i za 2-3 eura po kilogramu.
Očekivano, sindikati su pohvalili sniženja. „Pozdravljamo akciju Stop inflaciji za koju se nadamo da će biti prva ali ne i posljednja akcija nadležnih institucija na planu zaustavljanja i smanjenja negativnih efekata inflatornog trenda”, saopšteno je iz USSCG, uz podsjećanje da je Vlada mogla dati veći doprinos akciji obuzdavanja posljedica galopirajuće inflacije (oko 17 odsto na godišnjem nivou). „Pozivamo Vladu da se pridruži antiinflacionoj kampanji tako što će obnoviti Odluku o privremenom umanjenju akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja“, predložili su sindikalci.
Čula se i poneka primjedba. Od one da su se na sniženju našli manje kvalitetni i rjeđe traženi artikli, pa do odabira proizvoda među kojima su se našli i neki (čokolada, gazirani sokovi) za koje nas je Vlada, krajem prošle godine, povećavajući akcize ubjeđivala da nijesu zdravi pa većom cijenom želi uticati na njihovu potrošnju.
Postoje i sistemske zamjerke. Među ponuđenim proizvodima sa ograničenom maržom jedva da se može pronaći neki proizveden u Crnoj Gori (jaja, bijeli sir…?). Smanjujući marže, trgovci smanjuju buduću zaradu a izdaci ostaju veliki. Ili su sve veći. Država, istovremeno, ne olakšava njihovo poslovanje. Prije će biti da će zahvat iz tzv. realnog sektora u skoroj budućnosti postati veći. Pošto, prema nekim podacima, već danas jedan od svaka tri zapošljena u Crnoj Gori radi u javnoj administraciji. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže kako ne vidi problem u tome što su plate u državnoj administraciji jednake ili veće od onih u privatnom sektoru. Iako država odavno boluje od manjka para i viška zaposlenih, dok se realni sektor suočava sa ozbiljnim problemom manjka radne snage.
Otud sumnja da je i akcija Stop inflaciji, zapravo, dio promotivne i predizborne kampanje ograničenog dometa. Koji dan prije ili kasnije vratićemo se na staro. Pravo poboljšanje možemo očekivati tek kada se istinski posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Koliko god da smanjite trgovačku maržu – ručak treba zaraditi.
Z. RADULOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VRŠNJAČKO NASILJE U CRNOJ GORI U PORASTU: Djetinjstvo u strahu

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto. Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Samo u toku 15 dana marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja
Samo od početka do sredine ovog marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori, u kojima je učestovalo preko 20 tinejdžera. To su alarmantne brojke. Koliko se nasilja zapravo dešava, teško je znati – mnoge žrtve ne prijavljuju teror koji doživljavaju, u školama ili u onlajn prostoru, gdje se nasilje često prenosi.
Učenik osmog razreda podgoričke OŠ „21. maj” bio je žrtva napada koji se prije dvadesetak dana dogodio u blizini te škole. Brutalno ga je pretukla grupa đaka devetog razreda OŠ „Savo Pejanović”. Užasni snimak napada širio se društvenim mrežama. Dječak leži na travi, dok ga gomila šutira nogama.
Pokrenut je krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka zbog sumnje da su počinili djelo nasilničko ponašanje. Škola koja pohađaju namijenila im je vaspitnu mjeru – smanjenje ocjene iz vladanja.
Ovaj je dječak bio duže vremena izložen nasilju.
Početkom marta nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv četiri osobe koje se sumnjiče za nasilničko ponašanje nad mladićem u holu Gimnazije „Stojan Cerović” u Nikšiću.
Zabilježen je i slučaj nasilja u OŠ „Lovćenski partizanski odred” na Cetinju
Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina, koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci, u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto.
U zemljama Evrope, po broju žrtava vršnjačkog nasilja prednjače Litvanija, Latvija, Rumunija, Moldavija, Bugarska…
Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Međutim, prema ranijim analizama, ova vrsta nasilja je u porastu.
Istraživanje NVO Juventas, sprovedeno 2018, pokazuje da je tada svako peto dijete doživjelo nasilje od vršnjaka. Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo 41 srednju i 75 osnovnih škola u 18 opština, gotovo polovina nastavnika srednjih škola te je školske godine potvrdila da su im se učenik ili učenica požalili da su žrtva nasilnog ponašanja.
UNICEF-ovo istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je gotovo svako treće dijete, odnosno, 28 odsto mladih uzrasta od 12 do 17 godina, u našoj zemlji bilo žrtva vršnjačkog nasilja.
„Ovo je zabrinjavajuće. Zahtijeva organizovanje hitne akcije, na čelu sa Vladom koja bi trebalo da preduzme odgovarajuće mjere zaštite djece od nasilja. Treba raditi na jačanju zakona koji imaju za cilj zaštitu djece. Važno je podizati svijest o ovom problemu”, kaže za Monitor psihološkinja Ivana Jokić.
Prema njenim riječima, brojni su razlozi zašto je nasilje u porastu. „Neki od njih su socio-ekonomske okolnosti porodice: siromaštvo, narušeno mentalno zdravlje, frustracije, nasilje u porodici… Djeca, žrtve nasilja u porodici ili vršnjačkoj grupi, često i sama postaju nasilnici. Nije dovoljno raditi samo sa djecom koja su pretrpjela nasilje, nego i sa onima koji pokazuju agresivno i nasilno ponašanje”, ističe Jokić.
Važno je znati i šta se sve podrazumijeva pod nasiljem. Ono može imati oblik prijetnji, tjelesnih povreda, ogovaranja, uzimanja ili uništavanja stvari. Može uključivati i neugodne komentare o djetetovoj porodici ili rodbini.
Jedan od nasilnika ponovio je krivično djelo u roku od samo nekoliko nedjelja. Prvo je sredinom februara ove godine pretukao petnaestogodišnjaka na prostoru nekadašnje kasarne Morača u Podgorici, a početkom marta, uz podršku nekoliko drugova nasilnika, još jednog tinejdžera, takođe u užem centru grada. Zasmetala im je majica sa obilježjima fudbalskog kluba Crvena zvezda. Tražili su mu da je skine, a nakon što je odbio – pretukli su ga palicama. Otac pretučenog dječaka saopštio je da neće odustati dok svi nasilnici ne dobiju zasluženu kaznu.
Zbog sve učestalijih slučajeva nasilja među djecom, članovi Udruženja Roditelji nedavno su organizovali protest na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Zatražili su od nadležnih da zaštite djecu u Crnoj Gori od nasilja, pod parolom: Nećemo da živimo u strahu.
Iz Kriminalističke policije za suzbijanje nasilja u porodici i maloljetničke delinkvencije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica najavili su da će biti pojačano prisustvo policije u dvorištima škola.
Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji grubim vrijeđanjem, zlostavljanjem, vršenjem nasilja, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem remete javni red i mir ili ugroze druge. Maloljetniku starijem od 14 godina se za učinjeno krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora ili druge mjere bezbjednosti. Ukoliko nasilnici imaju manje od 14 godina, slučajevi se obično prosljeđuju nadležnim socijalnim službama, koje treba da pruže podršku žrtvama, pružaju savjetovanja počiniocima nasilja i njihovim roditeljima, obavljaju nadzor njihovog ponašanja i ostale zaštitne mjere.
Škole, prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, mogu da, pored smanjenja vladanja, odrede i vaspitne mjere, poput pismenih opomena, ukora ili premještaja u drugo odjeljenje ili školu.
U istraživanju NVO Juventas iz 2018. kao jednu od najčešćih prepreka sa kojima se suočavaju prilikom rješavanja problema vršnjačkog nasilja, roditelji su naveli generalnu nezainteresovanost cjelokupnog sistema za ovaj problem. Najmanje vjeruju drugim roditeljim i centrima za socijalni rad. Niske ocjene socijalnim službama tada je dalo i nastavno osoblje.
U Lokalnom akcionom planu za prevenciju i borbu protiv vršnjačkog nasilja Opštine Herceg Novi za period od 2020. do 2022. godine konstatuju se problemi nedovoljne angažovanosti postojećih resursa na prevenciji nasilja, nizak stepen informisanosti djece, roditelja i ostalih aktera o prepoznavanju vršnjačkog nasilja i reagovanju u slučajevima nasilja, nedovoljna saradnja…
UNICEF-ovo istraživanje Global Kids Online iz 2021. pokazalo je da se trećina mladih u dobi od 12 do 17 godina (32 odsto) lako naljuti i da često gubi živce.
Ivana Jokić upozorava da kazna sama po sebi nekada ne daje rezultat. „Sa djecom treba raditi od malena. Rješenje vidim u edukaciji, što djece, što roditelja, što nastavnika. Ne smijemo zatvarati oči pred problemom, a to je čest slučaj u našem društvu”.
Nastavnici bi, ističe ova psihološkinja, trebalo da upute dijete da dobije psihološku pomoć ukoliko primijete da mu nijesu dovoljno razvijene socijalne vještine.
Istraživanje NVO Juventas iz 2018. pokazalo je da se oko 10 odsto đaka osnovnih škola u Crnoj Gori osjećalo povrijeđeno, uplašeno ili postiđeno zbog sadržaja koji je njegov vršnjak podijelio na društvenim mrežama.
Aleksa Janković 10. maja 2011. godine oduzeo je sebi život skokom sa zgrade u Nišu u kojoj je živio. Tada je imao 14 godina. Osam mjeseci trpio je fizičko i psihičko zlostavljanje u školi. Vršnjaci su ga mučili, tukli, hvatali za vrat, udarali mu glavom u drvo. Proživio je potres mozga, nosio je gips, a dobio je i posttraumatski sindrom.
Njegovi roditelji su nadležnim službama i direktorki škole prijavljivali nasilje. Niko nije reagovao.
Slučaj je, u sudskom postupku, završen – kažnjena je škola i direktorka.
Troje od sedam nasilnika koji su maltretirali Aleksu presudom Višeg suda za maloljetnike u Nišu pravosnažno su osuđeni na vaspitne mjere. U dnevniku su im, međutim, ostale petice iz vladanja.
Da se ovakva tragedija ne bi ponovila, osmišljen je Aleksin zakon, kojim se predviđa pooštravanje kaznenih mjera ne samo za nasilnike, već i nastavnike i roditelje. Na ovaj zakon, ili neki sličan, i dalje se čeka u Srbiji.
U Crnoj Gori ne postoji Strategija za prevenciju neprimjerenog ponašanja djece i mladih i maloljetničke delinkvencije. Nema dovoljno policijskih službenika edukovanih za rad sa maloljetnicima.
Andrea JELIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmica
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način