Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Štrajk do štrajka

Objavljeno prije

na

Radnici Rudnika boksita opet su se zatvorili u jamu. Pismo premijera Mila Đukanovića su stavili ad acta – i pohrlili nanovo u dubinu zemlje, u vlagu i neizvjesnost. Njih sedamdesetak koji su u srijedu ujutro u jedan sat ušli u jamu Biočki stan – proširili su listu zahtjeva. OPET U JAMI: Rok za isplatu dugovanja, koji je svojeručnim potpisom zagarantovao premijer Milo Đukanović, nakon osmodnevnih protesta rudara krajem decembra u jami Biočki stan, istekao je u ponedjeljak. U jamu na rudokopu Seoca rudari su ušli u znak revolta zbog nepoštovanja roka garantovane isplate dugovanja. Očekivali su da će dobiti decembarske zarade, dvije zimnice, regres, jubilarne nagrade…

Sem toga – nikšićki rudari sada traže i da svim jamskim radnicima budu isplaćene otpremnine po kolektivnom ugovoru, ali i da se što prije donese zakon kojima će biti regulisane penzije rudarima, kako je svuda u Evropi,

Hoće li opet premijer Đukanović potpisom gasiti radničko nezadovoljstvo i pisati pisma puna obećanja – tek ćemo vidjeti. Za sada se zna da uprava Rudnika boksita razmatra mogućnost podnošenja krivičnih prijava protiv grupe rudara koji su ušli u jamu Biočki stan, gdje protestuju. Radnici tvrde da nekima spremaju i hapšenja.

Radnici Boksita postavili su eksploziv na ulazu u jamu Biočki stan i zaprijetili da će ga aktivirati ukoliko policija ili obezbjeđenje pokuša da ih izbaci odatle, kazao je u četvrtak njihov predstavnik Marko Nikolić. Nikolić je upozorio policiju da ne pokušava da interveniše silom protiv štrajkača, jer su oni spremni da počine samoubistvo skokom u rudarske šahte.

ZATRPALI IM ULAZ: A da Đukanović ne bi trošio papir i vrijeme – pobrine se, katkad, i policija. Organi reda su zatrpali rudnička okna rudnika Brskovo, jer su i mojkovački rudari kanili da se spuste u dubine i da tamo čekaju novac. Objašnjeno je da su okna zatvorena zato što su podzemni prolazi i rudokopi opasni i neobezbijeđeni. Mojkovčani su, kao i kolege iz Nikšića, krenuli u jamu da se zatvore i štrajkuju glađu. Iako su prestali da rade prije 2000-te nisu dobili po dvije hiljade eura iz vladinog socijalnog paketa.

No, interevenicija policije nije se završila na tome. Njeni pripadnici povrijedili su četvoricu bivših radnika mojkovačkih preduzeća u četvrtak ujutro kada su ih izbacili iz jednog od napuštenih okana nekadašnjeg rudnika Brskovo. Prilikom intervencije policije, jedan od radnika pokušao je da se zapali. Mediji su objavili da je policija na radnike bacila šok bombu, onesposobila ih i izbacila.

Ni u glavnom gradu Crne Gore – štrajkova ne fali. Podgorički radnici nemaju jamu da se u nju zatvore. Ali se zato, sve češće, odlučuju da se gladovanjem i zatvaranjem na radna mjesta izbore za zarađeni novac i radnička prava. Nakon što su radnici Duvanskog kombinata Podgorica završili štrajk glađu – isti metod borbe su preuzele njihove kolege u – Duvankomercu. Njih 65 su počeli štrajk glađu u prostorijama preduzeća, tražeći isplatu dvije plate, definisanje socijalnog programa i povraćaj aneksom oduzete imovine. No, štrajk glađu ih je do sada doveo samo do – iscrpljenosti. Radnike Duvankomerca, koji su u ponedjeljak započeli da gladuju je samo u srijedu tokom dana Hitna pomoć posjetila – dvanaest puta. Nadležni koji bi im mogli objasnili kada će stići 11 plata koje im duguju – ni jednom.

UMJESTO NADLEŽNIH – HITNA IM STIŽE: ,,Radnici su veoma loše, a neki su, i pored terapije koju primaju, odlučni i uporni da nastave štrajk”, rekao je predsjednik sindikata Dejan Bojović. Sa radnicima Duvankomerca solidarisali su se i zaposleni u poslovnicama tog preduzeća u Nikšiću, koji su zatvorili deset objekata. Sindikat očekuje da ih nadležni pozovu jer, kako kažu, traže samo ono što im pripada i što ih zakonski sljeduje”, rekao je Bojović.

Razočarani su stavom Ministarstva rada i socijalnog staranja. Sindikalce je iziritirala izjava pomoćnika ministra rada i socijalnog staranja, Anke Stojković, da bi radnici probleme trebalo da rješavaju preko stečajnog upravnika i da se njihove zarade mogu isplatiti samo iz stečajne imovine.

Za njih je to tek problematično tumačenje zakonskih propisa. ,,Veoma je licemjerno što nam Stojković u ovom trenutku, kada se na najsuroviji i najbolniji način borimo da zaštitimo dostojanstvo, poručuje gdje da rješavamo naše probleme i na koje adrese da se obratimo”, rekao je Bojović. Oni Anki Stojković koja je istovremeno i glavna republička inspektorka rada zamjeraju i to što sa tog mjesta nije spriječila kršenje radničkih prava.

INSPEKCIJA ĆUTALA NA NEZAKONITOSTI: ,,U periodu kada su naši radnici trpjeli flagrantno kršenje svih pozitivnih zakonskih propisa, Stojković je ostala nijema, gluva i slijepa da spriječi takve pojave i sankcioniše odgovorne osobe”, pojasnio je svoj stav Bojović.

Radnici Duvankomerca su pune tri godine primali po 50 eura, a čitavu deceniju im nije obračunavan minuli rad, pa su njihovi penzioneri oštećeni smanjenom osnovicom za obračun penzije. “Stojković je posljednja osoba koja je u ovom trenutku dozvolila sebi da na takav način tumači prava radnika Duvankomerca. Njena reakcija izostala je u trenutku kada je trebalo da zaštiti naša ugrožena prava”, objašnjava Bojović. On je rekao da ne želi da Stojkovićevu podsjeća na koji su način isplaćivani lični dohoci i kako je manipulacijom poslovodstva, koristeći tuđe žiro račune, izbjegnuta realizacija pravosnažnih sudskih procesa.

KAKVA KRIZA, NEMA KRIZE: Štrajkovi glađu i protesti postali su svakodnevica. „Neshvatljivo je da institucije ćute i ne preduzimaju ništa kako bi pronašle modus za rješavanje nagomilanih problema radničke klase”, smatraju u Uniji slobodnih sindikata (USSCG).

Oni tvrde da su Ustavom zagarantovana prava radnika samo slovo na papiru, jer njihovo ostvarivanje zavisi isključivo od dobre volje vlasnika kapitala.

,,U državi u kojoj su nas uvjeravali da ekonomska kriza neće imati drastičnih posljedica na ekonomsku situaciju, jedino nema novca za ostvarivanje minimalnih uslova egzistencije radničke klase, koja čini osnovni stub svakog društva”, kažu u USSCG.
Ima i onih koji više nemaju nade ni u štrajk. Zaposleni u bjelopoljskom Auto moto društvu Đorđije Stanić napravili ulični performans. Sjeli ljudi na ulicu i – prose. Tvrde da Auti moto savez Crne Gore opstruira rješavanje njihovog statusa a svi državni organi se uporno proglašavaju nenadležnima za njihov problem. A problem je star – četiri godine neprimanja plate i uplaćivanja socijalnog i penzijskog osiguranja. Niti plate, nit penzije a ni zdravstvene knjižice.
No, ne bune se u Crnoj Gori samo radnici. Nije pravo ni onima koji su krenuli u sopstveni mali biznis. Onaj – najmanji. Zakupci pijačnih tezgi širom Crne Gore štrajkuju. Kažu – nemaju računa da rade koliko ih država steže, inspekcija progoni. A zarade male… Podgoričke pijace Gintaš i Mala pijaca od početka ove sedmice nisu mjesta gdje se nešto može kupiti. Štrajkuju i na pijaci u Tuzima, a tezge su zatvorili i prodavci na ulcinjskoj, barskoj, cetinjskoj i nikšićkoj pijaci. Pobunjeni prodavci tvrde da su im nameti povećani jer država želi da popuni ispražnjene kase. ,,Krenuli od pogrešnog kraja”, tvrdi prodavačica iz Gintaša.
I sve to u zemlji koja hrli u procvat, koja ne prodaje preduzeća nego kupuje dobre investitore, i koju će globalna kriza samo – okrznuti. Izgleda po – najslabijem krilu.

Marijana BOJANIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo