Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Potjernica kao preporuka

Objavljeno prije

na

Mala smo zemlja, zakon o državljanstvu nam je restriktivan. Mogu ga dobiti samo odabrani. Čvrsto se držimo pred hordama snaha iz bivših jugoslovenskih republika. Godine čekanja i hrpe dokumenata primjerena su kazna za djecu koja su potrčala da se rode i u knjige upišu izvan Crne Gore. Pa da su im roditelji stoput crnogorski državljani. Drugo je kad je neko odbjegli premijer ili krijumčar narkotika. Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, na beogradskoj TV B92, bio je jasan: ,,U članu osam zakona o crnogorskom državljanstvu stoji kako se stiče državljanstvo prijemom i tamo se tačno kaže da je eliminatorni razlog za sticanje državljanstva pravosnažna sudska presuda kojom se to lice osuđuje na kaznu zatvora bezuslovno više od godinu dana”. Darko Šarić, precizirao je premijer, nema pravosnažnu sudsku presudu na više od godinu dana, te dakle nema razloga da u crnogorsko državljanstvo ne bude primljen. Ne može se bespravno voditi progon.

Mnogi su primijetili da je premijer previdio dio zakona koji propisuje da se crnogorsko državljanstvo ne može dobiti ako postoje “smetnje iz razloga bezbjednosti”. Ispostavilo se da nije. Nadležne službe – Agencija za nacionalnu bezbjednost i Ministarstvo odbrane – procijenile su da Darko Šarić ne predstavlja smetnju za bezbjednost Crne Gore. Zato mu je Ministarstvo unutrašnjih poslova i javne uprave izdalo garanciju da će steći crnogorsko državljanstvo. Premijer je samo vjerovao sopstvenim službama. Ili one njemu.

Bitan je slijed događaja. Rođen i odrastao u Pljevljima, Darko Šarić je od 2005. državljanin Srbije. U maju 2009. podnio je zahtjev da se vrati među crnogorske državljane. Garanciju da će biti primljen MUP mu je izdao 16. novembra 2009., mjesec nakon vijesti u kojima je označen kao organizator šverca više od dvije tone kokaina zaplijenjenog u Urugvaju. U centru bezbjednosti u Pljevljima Šarić je garanciju uredno podigao 28. decembra. Bezbjednosno neinteresantan.

Sad policija tvrdi da je Šarić bio pod mjerom pojačanog nadzora “s obzirom na to da se radilo o višestrukom povratniku krivičnih djela teških krađa, falsifikovanja isprava, krijumčarenja oružja i motornih vozila”. Kažu i da imaju ,,operativna saznanja da se Darko Šarić tretira kao jedan od glavnih organizatora krijumčarenja narkotika na Balkanu i šire”, te da je ,,interesantan i sa aspekta pranja novca, stečenog od prodaje droge, koji legalizuje kupovinom nekretnina u Crnoj Gori i Srbiji”. Niko još nije rekao da mu garancija da može postati crnogorski državljanin više ne važi.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica u međuvremenu je rastumačila da će Šarić ,,ukoliko bude uhapšen u Crnoj Gori biti izručen Srbiji”. Za razliku od, recimo, Taksina Šinavatre. Bivši tajlandski premijer, osuđen zbog korupcije na dvije godine zatvora, naš je državljanin i, kao takav, nikome ne može biti izručen.

Nikad nije razjašnjeno zašto je Taksin Šinavatra, osoba sa potjernice Interpola, glavni junak još desetak istraga i tri sudska postupka u svojoj zemlji, dobio crnogorski pasoš. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović o Šinavatri nije htio da govori. Pozvao se na Ustav i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. ,,Nećemo više saopštavati lične podatke, jer je to po zakonu zabranjeno”. Po zakonu je, posvjedočio je i premijer, zabranjeno davati državljanstvo ljudima koji su osuđeni na kazne duže od godinu, ali to je samo zakon o crnogorskom državljanstvu. Vrlo rastegljiv, prilagodljiv.

Na propise koji zabranjuju otkrivanje podataka o ličnosti ministar Kalamperović se pozvao i kad su ga pitali da li državljanstvo Crne Gore ima Slobodan Radulović, vlasnik C-marketa, takođe sa Interpolove potjernice. Srpski mediji su u maju prošle godine objavljivali kako tamošnja policija ima podatke da Radulović, osumnjičen da je član ,,stečajne mafije”, povremeno boravi u Crnoj Gori.

Čuveni fudbaler Dragan Džajić u Srbiji je hapšen pod optužbom da je dio ,,fudbalske mafije”. Optužbe o protivpravnom prisvajanju milion dolara nijesu bile prepreka da Džajić dobije državljanstvo Crne Gore, makar dok se sudski postupak ne okonča. Ministar Kalamperović objašnjavao je da svako ko je bar jednom vidio Džajića zna da on nikad ne bi zloupotrijebio crnogorski pasoš kako bi izbjegao suđenje u Srbiji. Kasnije je Džajić, javile su novine, postao član Skupštine fudbalskog kluba Mornar iz Bara. Potpredsjednik tog tijela je Jusuf Kalamperović.

Monitor je ranije pisao kako se među zaslužnima koji su dobili crnogorsko državljanstvo bez obaveze da im ono bude jedino, našao i bivši ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Vatikanu Dojčilo Maslovarić, bliski prijatelj bivšeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića i član JUL-a. Za vrijeme NATO bombardovanja organizovao je u Rimu promociju knjige Mirjane Marković. Zadužio nas je.

Velikodušnost, ipak, ima granice. Početkom prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je postupak za oduzimanje crnogorskog državljanstva predsjedniku Narodne stranke Predragu Popoviću. Skrivio je što pored crnogorskog ima i srpsko državljanstvo, a oboje ne može osim u posebnim slučajevima. Popović, fakat, nije ni Milena Dravić, ni Gordana Đurović, a ne posluje ni sa kokainom.

Svako u Crnoj Gori poznaje makar nekoliko ljudi koji muku muče sa dobijanjem državljanstva. Nekome su papire odnijeli ratovi, nekome je tata bio oficir pa je, seleći se zbog potreba službe, izrodio državljane raznih republika. Ajša se za crnogorskog državljanina udala, dva sina rodila; prije nego što je umrla dočekala unučad, ali ne i crnogorsko državljanstvo. Miloš je u Crnu Goru došao čim je izašao iz inkubatora, otac mu je državljanin Crne Gore. Iz trećeg puta, nakon godina čekanja postao je državljanin. Pri kraju postupka u policiju su ga pozvali da mu traže đačku knjižicu sa slikom.

Kad je vlast bila odlučila da ljude koji nijesu državljani Crne Gore briše iz biračkog spiska objavljeno je da samo u Podgorici žive 32.072 birača koji nemaju crnogorsko državljanstvo. One koji ne glasaju nijesu prebrojavali. Kilometri redova i tone papira čekaju ih ako požele da se upišu u knjige crnogorskih državljana. Kraći put je – preko Urugvaja.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo