Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lagana kozmetika

Objavljeno prije

na

Podaci Nacionalne turističke organizacije pokazuju da je u Crnoj Gori gostiju manje nego u istom periodu prošle godine. To se najbolje vidjelo u zimskim centrima zemlje, đe je špic sezone trajao – desetak dana! Iako u Ministarstvu turizma kažu da su rezervacije za ljeto na prošlogodišnjem nivou, hotelijeri i vlasnici agencija sumnjičavo vrte glavom. Po njihovoj računici, buking je za petinu slabiji. Sajmovi i berze pokazuju da će se čak i Njemci (ni oni nijesu više ono što su nekad bili) u posljednjem trenutku odlučivati đe će provesti odmor. A tu Crna Gora, zbog loših saobraćajnih veza, ima malo šansi. Zato ministar Predrag Nenezić ističe da će biti potrebno da se uloži dodatni napor turističke privrede u pripremi sezone kako bi se ponovili prošlogodišnji rezultati. „Ni za nijansu 2010. neće biti lakša nego 2009.”, dodaje on.

REKLAMA: Nijedna zemlja na Mediteranu nije izašla sa procjenama za ovu sezonu. Jedino je Svjetska turistička organizacija prognozirala da će u 2010. godini biti od jedan do tri odsto bolje nego prošle godine. No, precizirali su da se najmanji rast očekuje u Evropi, najviše za jedan odsto, pa je logično što u turističkim krugovima ne vlada pretjerani optimizam kada je riječ o predstojećoj sezoni.
To istovremeno znači da će se ove godine na evropskom turističkom tržištu voditi bespoštedna borba za svakog gosta i da se u tome neće štedjeti sredstva.
„Ranjeni lavovi”, Španija, Italija, Grčka, pa i Tunis, koji su prošle godine zabilježili slabije turističke rezultate od očekivanih, saopštili su da će uložiti znatno veća sredstva u propagandu. Francuska je, na primjer, najavila da će izdvojiti za reklamu čak 100 miliona eura, ili tri puta više nego u 2009. godini, Srbija dva puta više nego godinu ranije, a Hrvatska „tek” 30 miliona eura, odnosno dva miliona više nego lani.
Potencijalnim gostima se nude izuzetne pogodnosti ako svoje ljetovanje uplate do kraja februara. Turistima se garantuje tzv. rani bonus, što znači veliki popust. Grci su objavili da će cijena aranžmana u hotelima iznositi od pet do sedam eura dnevno, što naš ministar ocjenjuje – suludim!?
No, Grci svakako imaju svoju računicu. Ta zemlja je ionako u bankrotu i jedino masovan dolazak stranih gostiju može popuniti praznu državnu kasu.

CIJENE: Da se cijene moraju smanjivati, a kvalitet povećati, jasno je svima i u Crnoj Gori.

„Cijene aranžmana morale bi biti niže kako bismo ostali konkurentna destinacija”, upozorava resorni ministar.
I predsjednik sektora hotelijerstva pri Crnogorskom turističkom udruženju Žarko Radulović je rekao da će „do dodatnog snižavanja cijena svakako doći”, ali ne onoliko koliko su to za ovu sezonu tražili turoperatori iz Češke – za čak 50 odsto!
Pitanje je, međutim, koliko ima prostora da se to učini s obzirom na visoke namete i kredite koje otplaćuju turistička preduzeća i privatni stanodavci na Crnogorskom primorju. Pošto zvaničnici očekuju da će minusi u državnom budžetu biti popunjeni uglavnom u sezoni, najavljuje se mogućnost povećanja poreza na dodatu vrijednost, koji, inače, u prosjeku kod naše konkurencije iznosi 8,5 odsto.
Signali sa Međunarodne turističke berze i sajma turizma, održane ove nedjelje u Budvi, pokazali su da nema nagovještaja da će naši hotelijeri bez prijeke nužde smanjivati cijene smještaja i usluga. Možda će to u aprilu ili maju biti kasno. Turisti su veoma elastična i „kvarljiva” roba. Zato svi koji žive i rade u turizmu i ugostiteljstvu moraju dobro razmisliti i brzo odlučiti. Prije toga, morali bi konačno sebi priznati: danas u svijetu postoji na desetine jeftinijih i kvalitetnijih destinacija od Crne Gore.

MJERE: Za sve mediteranske zemlje najveći izazov je kako produžiti sezonu, odnosno imati što veći broj turista u maju, junu, septembru i oktobru. „Špic sezone može da popuni i moja pokojna baba”, kaže jedan poznati budvanski turistički radnik.
Hrvatska vlada je zbog toga usvojila interesantne podsticajne mjere za organizovane dolaske. Tako će, na primjer, turoperatori i agencije koje dovedu stranog turistu u tu susjednu zemlju autobusom ili željeznicom u pred i u postsezoni dobijati premiju od pet, a za domaćeg gosta četiri eura. Prošle godine ta podsticajna mjera bila je duplo niža. U avionskom saobraćaju podsticaji iznose od 10 do 20 eura.
Vlade svih evropskih država istovremeno pozivaju turiste da odmor provedu u svojoj zemlji.
U Crnoj Gori osim deklarativnih najava da centralna i lokalne vlasti treba da stvore povoljnije uslove za turizam, malo je konkretnih poteza. Crnogorska Vlada nastavlja svoju omiljenu politiku lagane, zakašnjele kozmetike, umjesto da izvrši jak hirurški zahvat u društvu i ekonomiji kako bi turizam konačno mogao slobodno da „diše” i da čitavu ovu prekrasnu zemlju povuče naprijed.

Jeftinije u evropskim hotelima

U trci za goste hotelijeri su prihvatili maksimu da je „najskuplji prazan krevet”, pa su sveprisutna sniženja cijena u svim destinacijama, kao i u velikim evropskim centrima. Sada se soba s doručkom za dvije osobe u dobrom hotelu sa četiri zvjezdice u Rimu, Veneciji ili u Pragu može dobiti za 50 eura. U hotelima na periferiji i za 35 eura. Čak i sa tim cijenama bilježi se pad popunjenosti hotela od 15-20 odsto, što se tumači padom kupovne moći većine evropskih građana.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo