Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Socijaldemokrate na obali

Objavljeno prije

na

U podjeli vlasti na nivou države manji član koalicije DPSDP, dobio je zavidan dio kolača. Pripala im je torta sa sve šlagom na njoj. Pored većeg broja ključnih državnih funkcija i vladinih resora SDP upravlja i Javnim preduzećem Morsko dobro čije je sjedište u Budvi preko kojeg samostalno gazduje cijelom crnogorskom morskom obalom. Morsko dobro Crne Gore predstavlja obalni pojas Jadranskog mora površine 2.504 km2 i kopneni dio od 49 km2, što ukupno čini 18,50 odsto teritorije države! To je ujedno i njen najznačajniji ekonomski potencijal i najatraktivniji dio Crne Gore koji se proteže od ušća rijeke Bojane u Ulcinju pa do Rta Kobila u Herceg Novom. Sav taj prostor uz more, sve plaže i zaleđa, luke, marine, rive, ostrva i rtovi, brodogradilišta i šetališta, zone za razvoj turizma i parkovi čine jednu cjelinu kojom dugi niz godina upravlja Socijaldemokratska partija.

MORSKO ZLO: Od osnivanja Morskog dobra 2002. dobar dio obale je uređen a prihodi od korišćenja plažnih prostora uvećavaju se iz godine u godinu. To je dovelo do neminovnog konflikta na relaciji Morsko dobro – primorske opštine u kojima vladino preduzeće vide kao Morsko zlo. Kao partijsku firmu koja je gradovima na primorju amputirala najvrjednije dijelove teritorije, plaže i more, sa kojih odnosi lijepe prihode koje mogu uzimati i sami.
Granica morskog dobra povučena je nejednako duž obale. Negdje je to samo pojas koji je prema Zakonu o morskom dobru „širok najmanje šest metara računajući od linije koja je horizontalno udaljena od linije do koje dopiru najveći talasi za vrijeme najjačeg nevremena.” Na nekim su mjestima granice povučene dublje u zaleđe.
Iscrtavajući granice obale kojom će gazdovat,i Vlada je 1992. organizovala komisiju koja je koristila ekonomsko-funkcionalni princip i u granice morskog dobra uvrstila i prostor koji se kao cjelina vezuje za korišćenje mora. Na taj način je pojedinim opštinama iz nadležnosti izuzeto i zemljište, šume ili parkovi u zaleđu plaža, luke i pristaništa. U Ulcinju Morsko dobro upravlja sa oko 14 miliona kvadrata prostora na Velikoj plaži.
Drastičan je i primjer Tivta, gdje je većina teritorije ovog grada smještenog uz morsku obalu, u zoni morskog dobra. U Tivtu se ne pitaju za ostrva Sv. Marko, Ostrvo cvijeća, poluostrvo Lušticu…
U Kotoru, Morsko dobro eksploatiše sve značajne prostore, a Vlada planski uređuje najdragocjenije lokacije, na mjestu bivšeg i sadašnjeg hotela Fjord, zgrade Jugooceanije, Dobrotu….
Tiho nezadovoljstvo očituje se i u Budvi. Gradonačelnik Rajko Kuljača negoduje zato što se u Podgorici, na predlog Ministarstva za uređenje prostora donose državne studije lokacije za plansko uređenje budvanske obale od Avale do Zavale. Na koji način će se planirati prostor Slovenske plaže i zaleđa, gradske luke i parkova, Budvani ne mogu uticati. Osim davanja primjedbi i sugestija tokom javne rasprave na ponuđena rješenja.

MILIONI OD OBALE: JP Morsko dobro je jedna od rijetkih firmi koja uspješno posluje. Prihodi od korišćenja morske obale, od izdavanja u zakup plaža, kupališta i od privremenih objekata mjere se milionima eura. Prihod za 2009. iznosio je 4.7 miliona eura. Ostvaren je na osnovu 649 sklopljenih ugovora o korišćenju obale. Preduzeće ima 38 zaposlenih čija je prosječna plata oko 730 eura.
Direktor Morskog dobra, Rajko Barović, istaknuti funkcioner SDP-a, nedavno je svojevoljno umanjio svoj mjesečni lični dohodak sa 2.000 na 1.200 eura.
Obaveza Morskog dobra, napominje Barović, je da novac koji je prihodovan od korišćenja obale vrati toj istoj obali u njenu zaštitu i unapređenje, u izgradnju infrastrukturnih objekata.
Način na koji je u Crnoj Gori organizovano upravljanje morskom obalom jedinstven je u svijetu. Nigdje u Evropi nije formirano profitabilno preduzeće, koje ima svoj račun i trguje morskom obalom, prostorom koji je opšte dobro. To su obično državne agencije ili direkcije koje u ime države obavljaju složeni posao zaštite priobalja. Posao ubiranja prihoda prepušta se opštinama i državi.
Savjetnik direktora, prostorni planer Dragan Marković međutim ističe da je upravo ovaj model upravljanja obalom kakav ima Crna Gora, pohvaljen kao napredan od strane nekih članica Mediteranskog akcionog plana.

Koliko je Vlada zainteresovana za zaštitu obale i mora može se suditi po stručnosti članova Upravnog odbora koje imenuje. U odboru sjede uglavnom partijski funkcioneri koji donose partijske odluke. Suprotno Zakonu o morskom dobru koji predviđa da to moraju biti stručnjaci iz oblasti ekologije, biologije mora, geolozi, planeri…

Funkciju predsjednika Upravnog odbora obavlja Aleksandar Tičić, bivši vaterpolista, glavni menadžer Budve, direktor Agencije za planiranje i odbornik DPS-a. Član UO je i Boro Lazović, šef odbora DPS-a u turističkoj prijestonici, poznati fudbalski trener. Zatim Đuro Marić, ginekolog iz Herceg Novog i pravnik iz Bara Ivan Kalezić, obojica republički poslanici DPS-a. Selim Risulbegović, arhitekta iz Ulcinja i dva člana iz preduzeća, Aleksandra Ivanović, magistar biologije mora i pravnica Ljubomirka Vidović.
U javnosti vlada uvjerenje da se najatraktivnije plaže ustupaju na korišćenje po osnovu partijskih i rođačkih veza. Nije rijedak slučaj da visoki vladini zvaničnici i opštinski funkcioneri „drže” neke od atraktivnih crnogorskih plaža.

NOVE OVLASTI: Morsko dobro ima ograničena upravna ovlašćenja kada je u pitanju zaštita obale od divlje gradnje. Protiv bespravnih graditelja pišu stotine prijava godišnje nadležnim institucijama i inspekcijskim službama.
Direktor Barović najavljuje nova, veća ovlašćenja Morskog dobra.
„Vlada je krajem decembra prošle godine donijela uredbu kojom Morskom dobru povjerava poslove inspekcijskog nadzora, što znači da mi formiramo sopstvenu inspekciju. Ovih dana potpisaćemo ugovor sa Ministarstvom za uređenje prostora kojim Javno preduzeće preuzima tu vrstu odgovornosti. Dobijamo puni kapacitet i da podnosimo krivične prijave i da rušimo, da imamo ingerencije inspekcije za zaštitu prostora”, objašnjava Barović

Prva akcija nove inspekcije mogla bi biti rušenje višespratnice koja je zimus nikla u zoni morskog dobra u naselju Pržno. Protiv investitora, Miodraga Dragovića i Ivana Bajkovića Morsko dobro je podnijelo prijave Republičkoj inspekciji za zaštitu prostora i zahtjev za provjeru odobrenja za gradnju. Kuriozitet bespravne gradnje u Pržnu je u tome što je graditelj Dragović vlasnik Zavoda za izgradnju Budve. Dozvolu za gradnju potpisuje mu rođeni brat, Zlatko Dragović, sekretar za urbanizam Opštine Budva iako na to po zakonu nema pravo, jer dozvole u toj zoni izdaje nadležno ministarstvo. Iza ove investicije koja je uzbudila duhove u Pržnu stoji nezvanično predsjednik UO Aleksandar Tičić, pa će se Rajko Barović naći u veoma delikatnoj situaciji da svom nadređenom poruši novu zgradu na moru! Ili da podnese ostavku. U protivnom cijela priča o zaštiti obale srušiće se na ovoj zgradurini u starom ribarskom naselju.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo