Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sveta je samo vlast

Objavljeno prije

na

Nema odmora dok traje obnova – i u ovoj godini već smo temeljno pretresli više važnih pitanja. Da li je, na primjer, predsjednik jedne partije ustao dok je svirala himna i je li, kako bi on ustao, himna nezakonito skraćena. Zanimali smo se: kad treba i đe treba sahraniti kosti čovjeka koji nema grob preko dvadeset godina i ko treba, a ko nikako ne smije, da drži opijelo. Sticajem okolnosti čovjek je bio gospodar ove zemlje, osnovao joj je prijestonicu. Limena crkva i dalje se solidno drži, kako na Rumiji, tako i među temama kojima se zamajava ovdašnja javnost. Kokain, korupcija, kriminal, smanjenje plata – trice su spram pitanja da li djeca na početku nastave treba da otpjevaju himnu. Za najnoviji hit postarao se Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović lično. U intervjuu na TVCG objasnio je kako poštuje stav 14 patrijarha i arhiepiskopa koji nijesu priznali Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Onda se malo zanio i kazao kako je mitropolit Amfilohije uvijek poštovao crnogorsku naciju: ,,Mitropolit Amfilohije nikada nije osporavao crnogorsku naciju bez obzira na to što se on lično osjeća Srbinom.” Podigla se kuka, motika, analitika, Raško Konjević.

Danima smo saznavali šta ko o Vujanovićevim izjavama misli. Nađeni su, nije bilo teško, citati u kojima mitropolit, i te kako, osporava crnogorsku naciju. Vujanoviću je pripisano nedržavničko ponašanje i pristrasnost prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Upućen je da prouči ,,Krmčiju svetoga Save koja je prevod vizantijskog zakonopravila i koja služi kao zvanični zbornik kanona kojima se upravlja srpskom Crkvom”. Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ocijenio je da podređivanje države ,,okupatorskoj crkvi u Crnoj Gori” nanosi nenadoknadivu štetu i crnogorskom međunarodnom ugledu jer “nas vraća u vrijeme za koje smo mislili da je za vazda zatvoreno nakon referenduma 2006. godine”. Odbrusio je predsjedniku da ga građani Crne Gore, posebno Crnogorci, nijesu birali da tumači kanonsko pravo. Liberalna partija pozvala je Vujanovića da podnese ostavku. Hujalo je danima.

Vujanović je, odgovarajući na pitanja novinara, kazao kako nikada nije arbitrirao, niti bilo koga favorizovao ili potcjenjivao u crkvenim odnosima u Crnoj Gori. Uz poštovanje ustavnog principa odvojenosti države i crkve, saopštio je, kaže, ono što je čuo od najviših crkvenih zvaničnika, kojima ta arbitraža pripada. O učestalim štrajkovima glađu valjda ništa nije čuo, pa ništa nije ni saopštio. Niko ga nije ni pitao.

Prije urgentnih pitanja o mišljenjima Vaseljenskog i ostalih patrijarha pažnja naše javnosti usmjerena je ka Ivanu Crnojeviću, gospodaru Zete i Crne Gore i osnivaču Cetinja. Preciznije, ka njegovim kostima koje su iz crkve na Ćipuru iskopane 1986. godine, a zatim godinama držane u Službi društvenog knjigovodstva. Sad su u depou Narodnog muzeja.

Sad je Vlada usvojila program Cetinje – grad kulture 2010-2013, u kojem se planira, između ostalog, da se u toku 2010, godine, 520 godina od njegove smrti, pohrane zemni ostaci Ivana Crnojevića. Vlada je uzela sebi pravo da odredi grobno mjesto, obaviješteni izvori su javili kako bi to moglo biti neko od uzvišenja u okolini Cetinja,sa koga se pruža pogled na čitav grad.

Branislav Radulović iz Udruženja pravnika Crne Gore podsjeća da je jedno od temeljnih prava svakog čovjeka da njegovi zemni ostaci budu primjereno pohranjeni, a mjesto ukopa obilježeno. On smatra da se relativizacijom datuma i mjesta sahrane može napraviti veća greška od one da Ivan Crnojević više od 24 godine ne može da ostvari pravo na svoj grob. ,,Nesporno je da je to Ćipur i 4. jul ove godine kada se navršava 520 godina od njegove smrti.”

Ne bi, možda , bilo sporno, da nam ne treba igara. Silni stupci i minuti se još mogu potrošiti i narod valjano izdijeliti oko toga hoće li obred na sahrani obaviti sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske ili Crnogorske pravoslavne crkve. Ćipur ili Belveder, pitanje je sad. Doduše, izbori na Cetinju su prošli – možda Ivan Crnojević pričeka. Navikao je već, a može još poslužiti.

Ni milije ni važnije vijesti na samom početku godine nije bilo: predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić ustao je prilikom intoniranja crnogorske državne himne Oj svijetla majska zoro na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Bijelo Polje. “U jednom važnom sadržaju simbolike Milić je pokazao da je spreman za to da iskaže poštovanje prema himni i ja pozdravljam i poštujem njegov čin”, kazao je nazočni predsjednik Filip Vujanović.

Poslije se ispostavilo da je dizanju prethodio dogovor iza zatvorenih vrata. Gradonačelnik Bijelog Polja Tarzan Milošević obećao je da će himnu skratiti za dvije strofe, Milić da će u tom slučaju, stajati postojano. Nedopustivo – rekli su i jedni i drugi. Jedni, jer je himna državno znamenje koje se ne smije prekrajati, drugi zato što se ne može ukazivati poštovanje pjesmi koja ima stihove Sekule Drljevića. ,,Tada je u Bijelom Polju otvoren prostor za još jednu zakonsku inicijativu koja će biti od strane onih koji hoće da politika bude struka kojom se rješavaju stvari – o definiciji trobojke”, rekao je Milić. SNP predlaže da se izmijeni Zakon o državnim simbolima tako što bi himna bila skraćena za dvije strofe i trobojka uvela kao ,,narodna zastava”. Biće toga još.

Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, upozorio je da izvršna vlast u vezi sa državnim simbolima sve češće čini toliko ustupaka dijelu opozicije da je to postalo zabrinjavajuće. On je predložio da učenici u Crnoj Gori pjevaju državnu himnu prije nastave ,,Samo na taj način se može razvijati patriotizam i ljubav prema našoj državi, a državni tužilac mora da reaguje na sva buduća skraćivanja i neizvođenja himne u situacijama kako to propisuje Zakon o državnim simbolima u članovima 21 i 22″. Ruku na srce, to je knap posao za naše državno tužilaštvo.

Popović je prije nekoliko dana ukazao i na ,,mlitavost” naše države koja nema snage da ukloni crkvu “koja je kao provokacija postavljena na vrh Rumije”. Pozvao je ministra Gvozdenovića da podnese ostavku. Limena crkva donešena vojnim helikopterom ondašnje Vojske Srbije i Crne Gore neiscrpna je tema već četiri godine. Obrnuta srazmjera između njene veličine i broja vjernika koji su ikad u nju ušli, s jedne, i broja informacija koje sudbinu ove crkve prate, sa druge strane, sigurno obara neki svjetski rekord.

Iako s vremena na vrijeme ne mogu da odole, srpske partije su rjeđe nego ranije saigrači vlastima u potezanju ,,identitetskih” pitanja. I bez njih nađe se ko će zatražiti da se srpskoj djeci u školama omogući da uče srpsku istoriju. Tek toliko da festival krene.

Himna, grb, crkva, zastava, istorija, samo su dio repertoara koji vlast koristi da bi ostala – vlast. Pored redovnog asortimana tema za podjele, uoči izbora se aktiviraju i specijalne ponude. Podnošenje krivičnih prijava koje nikad neće biti prihvaćene i suđenja za ratne zločine odavno su ovdje dio predizborne kampanje – uoči posljednjih parlamentarnih izbora počelo je suđenje za zločine u Morinju. Nebojša Ranisavljević, optužen za otmicu putnika iz voza u Štrpcima uhapšen je tokom predizborne kampanje 1996. Vlast je preko televizije javila rodbini i ostatku svijeta da je 19 putnika iz voza 671 – pobijeno. Suđenje Ranisavljeviću počelo je uoči vanrednih parlamentarnih 1998, pa uoči predsjedničkih 2001. godine…

Ništa ovdje nije sveto – ni grob, ni crkva, ni žrtva. Samo vlast.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo