Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jednakiji od drugih

Objavljeno prije

na

Dnevnik Pobjeda kome je država većinski vlasnik sa 84,7 odsto kapitala naći će se tokom 2010. godine na tenderu za privatizaciju. To je za Monitor potvrdio Željko Rutović, pomoćnik ministra kulture, medija i sporta. „Vlada Crne Gore je na sjednici od 17.decembra 2009. godine donijela Odluku o planu privatizacije za 2010. godinu kojim je, pored ostalog, predviđeno da se nastavi sprovođenje tendera za N.I.G Pobjeda a.d.”, kaže on.  VLASNIŠTVO I NEZAVISNOST: To će biti treći pokušaj da se privatizuje ova novina. Pobjeda je još Zakonom o medijima donešenim krajem 2002. godine trebala da raskine sa državnim vlasništvom, jer „država, jedinica lokalne samouprave i pravno lice koje je većinski u državnoj svojini… ne može biti osnivač medija”.

To zakonsko rješenje donijeto je kako bi se zadovoljili međunarodni standardi.

„Pravilo je da su novine u privatnom vlasništvu, a elektronički mediji mogu biti javni”, kaže za Monitor Stjepan Malović, profesor novinarstva na zagrebačkom univerzitetu i na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. „Sigurno je da državno vlasništvo ne jamči potrebnu nezavisnost uređivačke politike, pa takvo rješenje ne ide u prilog razvijanja slobodnih medija koji će služiti interesima javnosti, a ne vladajućima”, kaže Malović. On objašnjava: „U posljednje vrijeme ozbiljno se razmišlja i o tome da se javni servis osigura ne samo u elektroničkim medijima, već i u tiskanim, jer su tabloidizacija i profitni interes u manje razvijenim zemljama u potpunosti uništili nekadašnje ozbiljne, kvalitetne dnevne novine”. Ali, kaže on, to nikako ne znači da štampani mediji smiju ostati državno vlasništvo.

MALO KAŠNJENJE: Kao krajni rok za transformaciju Pobjede Zakon je bio propisao 24. novembar 2003. godine. U novembru te godine, tadašnji direktor Radojica Luburić, je pojašnjavao da je ,,svojinska transformacija u toku”, i da „mora biti postupna”. Nije precizirao da li je urađena procjena vrijednosti tog preduzeća, niti program svojinske i upravljačke transformacije.

Desilo se samo to da se Pobjeda, zvanično, 2004. godine prestala finansirati iz državnog budžeta.

Pomoćnik ministra Željko Rutović kaže da se dnevnik po Zakonu nije mogao ugasiti: „Zakon o medijima u članu 47 propisao je obavezu svojinske i upravljačke transformacije pravnih lica koja obavljaju novinsko-izdavačku djelatnost čiji je osnivač država ili jedinica lokalne samouprave, kao i da troškove transformacije treba da pokrije osnivač”. Ostali printani mediji u vlasništvu države i lokalnih samouprava mahom su ugašeni.
Pobjeda je transformisana u akcionarsko društvo tek 29. decembra 2005. godine. Većinski vlasnik bili su državni fondovi sa 71,6 odsto akcijskog kapitala. Država nije ni pokušala da privatizuje Pobjedu u zakonskom roku.

Takva odluka je bila motivisana političkim interesima smatra Željko Ivanović, jedan od osnivača i direktor dnevnog lista Vijesti.

On za Monitor kaže: ,,Iako se Vlada obavezala pred Savjetom Evrope da će privatizovati Pobjedu, ona to nije učinila. Dva su razloga – prvi je da ne želi da se odrekne sredstva propagande, pa zloupotrebljava tu novinu za partijske i lične potrebe čelnika vladajuće stranke. Drugo – vrh vlasti želi da preko Pobjede poremeti tržišne uslove u Crnoj Gori na polju štampanih medija i izazove haos koji bi onda ugrozio listove koji žive samo od tržišta.”

PROPALE PRIVATIZACIJE: Formalnu odluku da se krene sa privatizacijom Pobjede Vlada je donijela tek sredinom 2007. Raspisivanju tendera prethodila je vanredna Skupština akcionara (22. oktobar) na kojoj je donijeta odluka da se dug Pobjede prema državi od 1,9 miliona eura pretvori u akcijski kapital. Tako je država postala vlasnik 76,5 odsto Pobjede.

Mjesec kasnije, 20. novembra 2007. godine, raspisan je tender za privatizaciju 51 odsto akcija Pobjede u državnom vlasništvu. Nije objašnjeno zbog čega je Vlada namjeravala da u svom posjedu zadrži skoro četvrtinu akcija, pošto se sličnog principa nije držala kada su privatizovana neka od najvažnijih crnogorskih preduzeća: Jugopetrol, Telekom, KAP. I zašto je opet kršen član 7 Zakona da država ne može biti vlasnik štampanih medija.

Tendersku dokumentaciju otkupila je samo njemačka kompanija WAZ, ali do isteka tenderskog procesa, koji je na njihov zahtjev produžen za 30 dana, nijesu predali ponudu za kupovinu Pobjede. Nezvanično WAZ je od trgovine odustao zbog nagomilanih dugova tog dnevnog lista. Pobjeda je krajem 2007. godine, prema tvrdnjama Branka Vujovića, tadašnjeg direktora Agencije za prestrukturiranje privrede a sadašnjeg ministra ekonomije, samo državi dugovala 2, 67 miliona eura na ime neizmirenih poreskih obaveza. Rješenja o odloženom plaćanju poreza potpisivao je ministar finansija Igor Lukšić.

Jedna od prepreka za privatizacije Pobjede bio je i kolektivni ugovor koji je garantovao otpremnine u iznosu i do 35 hiljada eura. Višak zaposlenih u Pobjedi, prema različitim procjenama je između 150 – 200 radnika, za što bi kupac morao
izdvojiti višemilionski iznos.

PREPREKE I TENDERI: Najave za novi tender krenule su u maju 2008. Krajem jula raspisan je novi tender. Jedinu ponudu dostavila je austrijska kompanija Ost Holding GmbH, stopostotno vlasništvo njemačke medijske grupe WAZ. Ponudila je četiri miliona eura za akcije i investicije od 3,4 miliona u narednih pet godina. Pregovori su trajali do kraja marta 2009. godine kada je ponuda povučena ,,zbog globalne ekonomske krize”.

Dugovi Pobjede su se u međuvremenu nagomilali. A Vlada odlučuje da učvrsti pozicije u tom mediju.

U proljeće 2009. godine usvojen je Model finansijskog restrukturiranja Pobjede prema kome je njen dug od skoro 5,8 miliona eura pretvoren u državne akcije. Vlada je novcem poreskih obveznika izmirila Pobjedin dug prema Prvoj banci koji je 30. aprila prošle godine iznosio 984.117 eura. Istovremeno, anulirana su i Pobjedina dugovanja prema državi u iznosu od 4,8 miliona. Vlada je, uz to, obećala državne garancije za novo zaduženje Pobjede u iznosu od 2,97 miliona eura.

U isto vrijeme, revizori konstatuju da je na kraju 2008. godine akcijski kapital Pobjede nominalno vrijedio 10,99 miliona eura, dok je gubitak društva u tom trenutku bio 11, 6 miliona eura.

Rutović za Monitor komentariše: „Nakon neuspjelog procesa privatizacije Pobjeda je nastavila sa procesom sveobuhvatnog organizacionog, kadrovskog, finansijskog i tehničko-tehnološkog restrukturiranja”.

Zakon o medijima propisuje da članovi upravnih i nadzornih odbora medijskih kuća ne mogu biti poslanici, funkcioneri političkih stranaka ili vladini funkcioneri. Ali ni ta odredba zakona nije poštovana. Za predsjednika UO Pobjede prošle godine izabran je Predrag Sekulić, politički direktor DPS-a i šef poslaničkog kluba te partije. Za članove UO izabrani su Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Vesko Garčević, politički direktor Ministarstva inostranih poslova i Mensud Grbović, član GO SDP-a. Za glavnog i odgovornog urednika Pobjede izabran je Srđan Kusovac, dotadašnji savjetnik premijera Mila Đukanovića.

NELOJALNA KONKURENCIJA: Da imenovanje političkog direktora vladajuće partije nije u skladu sa zakonom potvrdio je i sam Sekulić uz objašnjenje da se „ne može sve urediti zakonom”. ,,Zakon je prekršen onoga trenutka kada nije bilo zainteresovanih za privatizaciju Pobjede”, kazao je.
Slučaj Pobjede je nezabilježen slučaj nelojalne konkurencije na tržištu Evrope, komentariše odluku Vlade Mladen Milutinović, v.d direktora i glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan. „Time što su Pobjedi otpisana dugovanja, a za ostale takve pomoći nema jasno je da Vlada favoriuzuje taj mediji” kaže Milutinović za Monitor.

„Najgore je što je kreator te nelojalne konkurencije država koja bi trebala da se bavi sprečavanjem nelojalne konkurencije i obezbjeđenjem tržišnih i podjednakih uslova za sve” ističe Željko Ivanović. On napominje: „Kada bi Vijesti ili Dan imali takve dotacije, novinu bi dijelili džabe a marketing bi bio upola jeftiniji”.

Pobjedini konkurenti na crnogorskom tržištu dnevne štampe smatraju da je ovaj list favorizovan od strane države i kada su u pitanju prihodi koji se ostvaruju od reklama. „Zbog pritiska države značajan broj kompanija, bilo da su privatna ili javna preduzeća, moraju da se oglašavaju u Pobjedi i to na taj način što dio budžeta za oglašavanje za Vijesti ili Dan preusmjeravaju Pobjedi”, tvrdi Ivanović.

Srđan Kusovac, glavni i odgovorni urednik Pobjede međutim kaže da je: ,,Pobjeda tržišni subjekat koji posluje kao i svaki drugi, bez olakšavajućih okolnosti nego, čak uz otežavajuće okolnosti – potpunu javnost rada, uz plaćen svaki cent poreza i doprinosa”.

Evidentno je da su oglasi o javnim nabavkama, pozivi za tendere koje raspisuju ministarstva, vladine agencije i državna preduzeća velikim dijelom preusmjereni na Pobjedu, iako je čitanost tog lista mnogo manja od druge dvije dnevne novine. Prema istraživanju koje je krajem prošle godine uradila Agencija za istraživanje javnog mnjenja i ispitivanje tržišta Defakto konsaltansi – Vijesti čita 29, Dan 24, a Pobjedu 16 odsto ispitanika.

IZUZETAK OD PRAVILA: Prema podacima koje je uredništvo Pobjede objavilo u tom listu, Pobjedini prihodni od reklama u prvih devet mjeseci prošle godine bili su 434 hiljade eura, a za prethodnu godinu 777 hiljada eura. Prihodi od oglašavanja, što u slučaju Pobjede uglavnom znači čitulje i umrlice, u prvih devet mjeseci 2009. godine bili su znatno veći – 1,1 miliona eura, odnosno 1,6 miliona prethodne godine.

,,U 2008 godini, koja je bila najuspješnija u istoriji Vijesti ukupan prihod od marketinga bio je 3,4 miliona eura a u prvih devet mjeseci ove godine 1,9 miliona eura”, kaže Ivanović, praveći paralelu između marketinških prihoda Pobjede i Vijesti: ,,Da ima tržišne ekonomije oni ne bi mogli imati ni polovinu ovog prihoda od reklama”. Milutinović i Ivanović se slažu da njihovi mediji zbog toga trpe veliku štetu.

Samo u posljednjih nekoliko godina na ime oprosta i otkupa dugova iz budžeta Pobjeda je dobila 7,7 miliona eura. Dodaju li se tome i obećane Vladine garancije za kreditno zaduženje od skoro tri miliona eura, proizilazi da je Pobjeda poreske obveznike Crne Gore u periodu od 2004. do danas koštala skoro 11 miliona eura.

Subvencije države nijesu protivne samo Zakonu o medijima, već i antimonopolskim aktima i sporazumima koje je Crna Gora prihvatila posljednjih godina, usklađujući svoje zakonodavstvo sa evropskim. Prema Zakonu o kontroli državne pomoći, usvojenim 2009. godine zabranjuje se svaka finansijska podrška kojom se narušava slobodna konkurencija. Tim se Zakonom nedavno pravdao potpredsjednik Vlade Igor Lukšić nakon što je negativno odgovorio na zahtjev privatnih štampanih medija da im država, po ugledu na sličan slučaj u Srbiji, olakša poziciju poslije prošlogodišnjeg bankrota velikog novinskog distributera koji je crnogorskim štampanim medijima ostao dužan blizu milion eura.

Zabranjuje se, dakle, svaka pomoć države štampanim medijima. Samo se Pobjeda izuzima.


Tri novine dva svijeta

O razlikama u izvještavanju između crnogorskih dnevnih novina mogla bi se napisati opširna studija, ali to nije tema našeg istraživanja koje se bavilo prije svega implementacijom zakonskih rješenja. Ali, za ilustraciju uređivačkih politika donosimo naslove koji se odnose na dva događaja iz ovog mjeseca.
Izvještaji sa konferencije za štampu ekspertskog tima MMF-a dati su na naslovnim stranama sva tri lista:
Pobjeda: Uz korekcije dobri izgledi ekonomije
Dan: MMF-u se ne dopada što privreda propada
Vijesti: BDP pao najviše u regionu
Rezultate lokalnih izbora na Cetinju, koje je bojkotovao dio opozicije, državne i privatne dnevne novine su komentarisale naslovima na bitno drugačiji način:
Pobjeda: Cetinje potvrdilo apsurdnost bojkota
Dan: Bojkot najveći pobjednik
Vijesti: DPS počeo da gubi povjerenje

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ
(Projekat je podržan od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, a svi nalazi su isključivo rezultat istraživanja našeg novinarskog tima)

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo