Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šerif u Šervudskoj šumi

Objavljeno prije

na

U septembru 2001. godine, grupa crnogorskih novinara boravila je u Vašingtonu. Jedne večeri, u bašti nekog od brojnih kafića u Džordž taunu, poveli su sa domaćinima – analitičarima u Klintonovoj administraciji – raspravu da li je vlast Mila Đukanovića zaslužila bezrezervnu podršku SAD, i pored brojnih sumnji o umiješanosti u šverc, korupciju, kriminal i ratne zločine. Jedan od najbližih saradnika Medlin Olbrajt, zadužen za kreiranje američke politike na Balkanu, zaključio je razgovor pitanjem: ,,Znate li Vi priču o Robin Hudu?” Skoro deset godina kasnije, iz Notingema (čitaj – Vašingtona) stižu šerifi kako bi osiromašene stanovnike Šervudske šume spasili gladi i bijede. Robin Hud se sprema na bjekstvo, kako bi izbjegao političko vješanje. Ostali, uglavnom, nemaju izbora osim da čekaju.
A kriza koju trpimo biće teža, suština je preliminarnog zaključka misije MMF-a nakon desetodnevnog boravka u Podgorici. Gosti iz Vašingtona su nam, istovremeno, predočili da crnogorske ekonomske nevolje nijesu kratkotrajna posljedica ,,prelivanja” globalne krize, već rezultat strukturnih ekonomskih poremećaja kojima je, u najvećoj mjeri, kumovala vlast dozvolivši da se nepovratno izgube i vrijeme i novac iz godina vrtoglave privredne ekspanzije.
,,Stiče se utisak da je razvoj događaja iz 2009. potvrdio sumnje, koje su stidljivo iznošene, o održivosti prošlog rasta u Crnoj Gori”. Tako glasi prva rečenica Izvještaja objavljenog na sajtu Centralne banke Crne Gore. Tezu potkrjepljuju ,,preliminarne procjene” misije MMF-a: crnogorski BDP je prošle godine pao za sedam odsto (,,oštriji pad nego bilo gdje drugdje u regionu”, navodi se), ukupna zaposlenost je pala za 15 procenata – uključujući i stranu radnu snagu; a budžetski deficit i javni dug su se popeli na 39 procenata BDP-a. Slijedila je konstatacija “da ima malo znakova brzog oporavka”, uz procjenu da će BDP i ove godine nastaviti da pada, doduše, samo dva odsto.
Odmah je primijećeno: svaki od navedenih podataka (procjena) znatno je gori od onoga što su crnogorskoj javnosti saopštavali ovdašnji zvaničnici. Ipak, iznijeto je, po svoj prilici, najviše iznenadilo visokopozicionirane članove Vlade Crne Gore. Nijesu tako planirali.
Prije nepunih petnaest dana potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić nam je iz Vašingtona, nakon što se sa premijerom Milom Đukanovićem sastao sa izvršnim direktorom MMF-a Dominikom Štros-Kanom, objašnjavao strategiju po kojoj će Crna Gora doći do neophodnih kredita: ,,Mi koristimo trenutak ekonomske krize da intenziviramo komunikaciju sa Svjetskom bankom i MMF-om i tako dobijemo dobru preporuku za saradnju i sa komercionalnim sektorom”.
Ispostavilo se da su ocjene i preporuke MMF-a takve da, vrlo vjerovatno, više ne postoji komercijalna banka ili privatni investitor koji će, u ovom trenutku, svoj novac povjeriti Vladi Crne Gore. Pod uslovom da vlasnik novca nije na Interpolovoj potjernici, pa mu trebaju novi pasoš i par sigurnih skrovišta sa pogledom na more.
U Ministarstvu finansija su brzo shvatili razmjere štete koju bi im mogao pričiniti izvještaj MMF-a i sve ono što je u ime ove organizacije novinarima predočio šef misije Gervin Bel. Zato su, u jednom od najdužih saopštenja u istoriji ovog Ministarstva, spočitali ekspertima MMF-a da su ,,mnoge podatke naveli netačno, a neke dobre prećutali”.

,,MMF u izvještaju nije uvažio napore Vlade Crne Gore na smanjenju tekuće potrošnje, mjere štednje, rebalans i budžet za ovu godinu”, požalili su se crnogorskoj javnosti iz Ministarstva finansija. Za žalbe je, međutim, kasno. O Međunarodnom monetarnom fondu možemo misliti što god hoćemo. Nije tajna da su njihove ekonomske terapije često pacijente dovodile u gore stanje nego što su bili na početku liječenja. Ali, ono što im se ne može osporiti jeste status globalnog dijagnostičara ekonomskih problema. MMF je taj čiji se nalaz ne dovodi u pitanje.

Ministar Lukšić to zna. Zato je uporno odbijao zahtjeve da državne finansije stavi na pregled konzilijuma iz Vašingtona. Pristao je tek kada je nestalo novca.

Tim MMF-a je predočio i terapiju koju će od pacijenta zahtijevati u slučaju da mu se ovaj obrati za finansijsku infuziju. Po principu ljutu travu na ljutu ranu predlaže smanjenje javne potrošnje tako što će se: smanjiti broj zapošljenih koji platu primaju iz državne i opštinskih kasa, preostalima smanjiti zarade i prava iz Zakona o radu, povećati poreze, odložiti planirane infrastrukturne investicije, odložiti vraćanje duga pokradenim deviznim štedišama i penzionerima, smanjiti sredstva namijenjena za pomoć ovdašnjoj privredi…

Ministar Lukšić može da bira. Da li će odbiti bolnu ponudu rizikujući državni bankrot? Ili će prihvatiti aranžman koji podrazumijeva da će mnogi biti gladni, ali da niko neće umrijeti od bijede? Treća mogućnost je da podnese ostavku. Može je obrazložiti time što su se sve njegove analize, najave i procjene od početka ekonomske krize do danas pokazale pogrešnim. Može nam reći kako, za razliku od Crne Gore, on nije u poziciji da mora izvršavati naloge MMF-a, pa neće raditi ono čemu se suštinski protivio do samog početka. Na kraju, može parafrazirati doskorašnjeg kolegu Sretena Škuletića pa ustvrditi reći kako međunarodne institucije – od MMF do DEA – nijesu shvatile reformski kapacitet projekata koje su zagovarali on i premijer Đukanović.

Ono što Lukšić može, njegov kolega potpredsjednik Vlade Vujica Lazović neće. On se javno protivi aranžmanu sa MMF uz obrazloženje da bi, prihvati li ga, Vlada imale svezane ruke u vođenju ekonomske politike (kamo sreće da smo joj ih mi uspjeli svezati prije nego što smo dospjeli u ovu poziciju). ,,Ako uđemo u aranžman sa MMF-om, gubimo sve instrumente makroekonomske i ekonomske samostalnosti u smislu vođenja jasne ekonomske politike”, kaže Lazović otkrivajući – njega ne brine stepen krize koja pogađa Crnu Goru, koliko mogućnost da bi mu ovlašćenja mogla biti smanjena, a rad kontrolisan.

Na vrhu piramide, premijer šuti. Ili je on već rekao svoje najavljujući, krajem prošle godine, mogućnost da se prije isteka mandata još jednom povuče iz izvršne vlasti. Moglo bi se pokazati da se datum te najave podudara sa momentom kada su u Vladi konačno shvatili da bez pomoći MMF-a ne mogu riješiti probleme koje su proizveli.

Nije za vjerovati kako će premijer dobrovoljno prihvatiti da bude stečajni upravnik države i pod patronatom MMF-a provodi sve neophodne reforme od kojih su njegove vlade bježale sve ove godine. Od izgradnje državnih institucija, preko prestrukturiranja velikih državnih preduzeća, do ukidanja uspostavljenih monopola uz kupovinu socijalnog mira i političkih glasova. Uz pomoć raznoraznih tranzita i reeksporta, sumnjivim privatizacijama ili rasprodajom nacionalnih resursa.

Drugo je pitanje – treba li Đukanoviću dozvoliti da ode i drugima ostavi da peru njegov prljavi veš? Jer, da citiramo premijerovog poslovnog partnera Veselina Vukotića, ,,u ekonomiji nema besplatnog ručka”. A Crnoj Gori račun upravo stiže.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo