Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Šerif u Šervudskoj šumi

Objavljeno prije

na

U septembru 2001. godine, grupa crnogorskih novinara boravila je u Vašingtonu. Jedne večeri, u bašti nekog od brojnih kafića u Džordž taunu, poveli su sa domaćinima – analitičarima u Klintonovoj administraciji – raspravu da li je vlast Mila Đukanovića zaslužila bezrezervnu podršku SAD, i pored brojnih sumnji o umiješanosti u šverc, korupciju, kriminal i ratne zločine. Jedan od najbližih saradnika Medlin Olbrajt, zadužen za kreiranje američke politike na Balkanu, zaključio je razgovor pitanjem: ,,Znate li Vi priču o Robin Hudu?” Skoro deset godina kasnije, iz Notingema (čitaj – Vašingtona) stižu šerifi kako bi osiromašene stanovnike Šervudske šume spasili gladi i bijede. Robin Hud se sprema na bjekstvo, kako bi izbjegao političko vješanje. Ostali, uglavnom, nemaju izbora osim da čekaju.
A kriza koju trpimo biće teža, suština je preliminarnog zaključka misije MMF-a nakon desetodnevnog boravka u Podgorici. Gosti iz Vašingtona su nam, istovremeno, predočili da crnogorske ekonomske nevolje nijesu kratkotrajna posljedica ,,prelivanja” globalne krize, već rezultat strukturnih ekonomskih poremećaja kojima je, u najvećoj mjeri, kumovala vlast dozvolivši da se nepovratno izgube i vrijeme i novac iz godina vrtoglave privredne ekspanzije.
,,Stiče se utisak da je razvoj događaja iz 2009. potvrdio sumnje, koje su stidljivo iznošene, o održivosti prošlog rasta u Crnoj Gori”. Tako glasi prva rečenica Izvještaja objavljenog na sajtu Centralne banke Crne Gore. Tezu potkrjepljuju ,,preliminarne procjene” misije MMF-a: crnogorski BDP je prošle godine pao za sedam odsto (,,oštriji pad nego bilo gdje drugdje u regionu”, navodi se), ukupna zaposlenost je pala za 15 procenata – uključujući i stranu radnu snagu; a budžetski deficit i javni dug su se popeli na 39 procenata BDP-a. Slijedila je konstatacija “da ima malo znakova brzog oporavka”, uz procjenu da će BDP i ove godine nastaviti da pada, doduše, samo dva odsto.
Odmah je primijećeno: svaki od navedenih podataka (procjena) znatno je gori od onoga što su crnogorskoj javnosti saopštavali ovdašnji zvaničnici. Ipak, iznijeto je, po svoj prilici, najviše iznenadilo visokopozicionirane članove Vlade Crne Gore. Nijesu tako planirali.
Prije nepunih petnaest dana potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić nam je iz Vašingtona, nakon što se sa premijerom Milom Đukanovićem sastao sa izvršnim direktorom MMF-a Dominikom Štros-Kanom, objašnjavao strategiju po kojoj će Crna Gora doći do neophodnih kredita: ,,Mi koristimo trenutak ekonomske krize da intenziviramo komunikaciju sa Svjetskom bankom i MMF-om i tako dobijemo dobru preporuku za saradnju i sa komercionalnim sektorom”.
Ispostavilo se da su ocjene i preporuke MMF-a takve da, vrlo vjerovatno, više ne postoji komercijalna banka ili privatni investitor koji će, u ovom trenutku, svoj novac povjeriti Vladi Crne Gore. Pod uslovom da vlasnik novca nije na Interpolovoj potjernici, pa mu trebaju novi pasoš i par sigurnih skrovišta sa pogledom na more.
U Ministarstvu finansija su brzo shvatili razmjere štete koju bi im mogao pričiniti izvještaj MMF-a i sve ono što je u ime ove organizacije novinarima predočio šef misije Gervin Bel. Zato su, u jednom od najdužih saopštenja u istoriji ovog Ministarstva, spočitali ekspertima MMF-a da su ,,mnoge podatke naveli netačno, a neke dobre prećutali”.

,,MMF u izvještaju nije uvažio napore Vlade Crne Gore na smanjenju tekuće potrošnje, mjere štednje, rebalans i budžet za ovu godinu”, požalili su se crnogorskoj javnosti iz Ministarstva finansija. Za žalbe je, međutim, kasno. O Međunarodnom monetarnom fondu možemo misliti što god hoćemo. Nije tajna da su njihove ekonomske terapije često pacijente dovodile u gore stanje nego što su bili na početku liječenja. Ali, ono što im se ne može osporiti jeste status globalnog dijagnostičara ekonomskih problema. MMF je taj čiji se nalaz ne dovodi u pitanje.

Ministar Lukšić to zna. Zato je uporno odbijao zahtjeve da državne finansije stavi na pregled konzilijuma iz Vašingtona. Pristao je tek kada je nestalo novca.

Tim MMF-a je predočio i terapiju koju će od pacijenta zahtijevati u slučaju da mu se ovaj obrati za finansijsku infuziju. Po principu ljutu travu na ljutu ranu predlaže smanjenje javne potrošnje tako što će se: smanjiti broj zapošljenih koji platu primaju iz državne i opštinskih kasa, preostalima smanjiti zarade i prava iz Zakona o radu, povećati poreze, odložiti planirane infrastrukturne investicije, odložiti vraćanje duga pokradenim deviznim štedišama i penzionerima, smanjiti sredstva namijenjena za pomoć ovdašnjoj privredi…

Ministar Lukšić može da bira. Da li će odbiti bolnu ponudu rizikujući državni bankrot? Ili će prihvatiti aranžman koji podrazumijeva da će mnogi biti gladni, ali da niko neće umrijeti od bijede? Treća mogućnost je da podnese ostavku. Može je obrazložiti time što su se sve njegove analize, najave i procjene od početka ekonomske krize do danas pokazale pogrešnim. Može nam reći kako, za razliku od Crne Gore, on nije u poziciji da mora izvršavati naloge MMF-a, pa neće raditi ono čemu se suštinski protivio do samog početka. Na kraju, može parafrazirati doskorašnjeg kolegu Sretena Škuletića pa ustvrditi reći kako međunarodne institucije – od MMF do DEA – nijesu shvatile reformski kapacitet projekata koje su zagovarali on i premijer Đukanović.

Ono što Lukšić može, njegov kolega potpredsjednik Vlade Vujica Lazović neće. On se javno protivi aranžmanu sa MMF uz obrazloženje da bi, prihvati li ga, Vlada imale svezane ruke u vođenju ekonomske politike (kamo sreće da smo joj ih mi uspjeli svezati prije nego što smo dospjeli u ovu poziciju). ,,Ako uđemo u aranžman sa MMF-om, gubimo sve instrumente makroekonomske i ekonomske samostalnosti u smislu vođenja jasne ekonomske politike”, kaže Lazović otkrivajući – njega ne brine stepen krize koja pogađa Crnu Goru, koliko mogućnost da bi mu ovlašćenja mogla biti smanjena, a rad kontrolisan.

Na vrhu piramide, premijer šuti. Ili je on već rekao svoje najavljujući, krajem prošle godine, mogućnost da se prije isteka mandata još jednom povuče iz izvršne vlasti. Moglo bi se pokazati da se datum te najave podudara sa momentom kada su u Vladi konačno shvatili da bez pomoći MMF-a ne mogu riješiti probleme koje su proizveli.

Nije za vjerovati kako će premijer dobrovoljno prihvatiti da bude stečajni upravnik države i pod patronatom MMF-a provodi sve neophodne reforme od kojih su njegove vlade bježale sve ove godine. Od izgradnje državnih institucija, preko prestrukturiranja velikih državnih preduzeća, do ukidanja uspostavljenih monopola uz kupovinu socijalnog mira i političkih glasova. Uz pomoć raznoraznih tranzita i reeksporta, sumnjivim privatizacijama ili rasprodajom nacionalnih resursa.

Drugo je pitanje – treba li Đukanoviću dozvoliti da ode i drugima ostavi da peru njegov prljavi veš? Jer, da citiramo premijerovog poslovnog partnera Veselina Vukotića, ,,u ekonomiji nema besplatnog ručka”. A Crnoj Gori račun upravo stiže.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo