Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Brod u boci

Objavljeno prije

na

Konferencija u Kopenhagenu održana u decembru prošle godine upozorila je svijet na dramatičnu opasnost od klimatskih promjena. Otprilike u isto vrijeme, krajem decembra i početkom januara, zabilježene su rekordne plime na Jadranu. Ni najstariji Ulcinjani ne pamte tako visok nivo mora. „Plime su više nego što je to normalno”, kažu ribari i ističu da ni talasi na ovom području nikada nijesu imali takvu jačinu. NESTAJE PLAŽA: Najbolje se to moglo vidjeti na Adi, gdje je gotovo cijelo to prekrasno ostrvo bilo poplavljeno. Orkanski valovi koje je podigao jugo uništili su nekada popularni restoran Disko, a zapljuskivali su i apartmane, koji su prije toga bili udaljeni od mora stotinak metara! Divna pjeskovita plaža je takođe drastično smanjena. Iako u crnogorskoj Vladi očekuju da će sve biti kao prije (imaćemo, valjda, ljepšu i stariju Adu) malo je naznaka da će se to zaista desiti. Erozivni procesi, smanjeni nanosi Drima i Bojane, brzina rijeke i porast nivoa mora, učinili su da se samo za posljednje tri decenije širina plaže na Adi smanji za oko 60 metara.

„To znači da velikom brzinom nestaju jedinstvene ekološke, ambijentalne i turističke vrijednosti Ade”, kaže samostalni savjetnik za ekologiju u opštini Ulcinj Abedin Avdiu.

Posljednjih mjeseci je sve dobilo dodatno ubrzanje!

KUD SE ĐEDE DUBAI: Na Adi i Velikoj plaži, kao i čitavom zaleđu tog prostora, nadmorska visina rijetko prelazi dva metra, što znači da se radi o području u opasnoj zoni.
No, čini se da zvaničnici u Podgorici ne vide šta se stvarno dešava. Oni su saopštili da će ponovo biti raspisan tender za izdavanje u dugoročni zakup Ade i Velike plaže, a na tenderu je i Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera.

Predsjednik Tenderske komisije za valorizaciju tog prostora Branimir Gvozdenović kaže da se Velika plaža više neće izdavati „u komadu”.

„U periodu koji je pred nama analiziraćemo koncept realizacije projekta po manjim cjelinama, intenzivirati promociju projekta, pripremiti i donijeti plansku dokumentaciju koja omogućava rješavanje pitanja infrastrukture na području opštine Ulcinj”, ističe ministar za zaštitu životne sredine u crnogorskoj Vladi.

Sve to jasno govori da je na kompjuterskim simulacijama okončana ideja pravljenja „evropskog odgovora na Dubai”, te da će do turističke valorizacije većine tog jedinstvenog prostora, koji je 1968. godine proglašen Spomenikom prirode, još mnogo, mnogo vode proteći Bojanom.
Zato ovo vrijeme treba maksimalno iskoristiti kako bi se, uz stranu i domaću pamet, pokušao očuvati ovaj nestajući dio teritorije. I to kakav dio!

KARANTIN: Uz ekonomsku krizu i nedostatak strateških partnera, možda su na „kočenje” crnogorskih čelnika uticali i rezultati iznijeti u procjeni uticaja za izgradnju sistema za pročišćavanje otpadnih voda, koju je sprovela Agencija za zaštitu prirode Crne Gore, a koja je pokazala da taj prostor jednostavno ne može više da podnese nova opterećenja.

„Novi urbanistički zahvati, novi graditeljski objekti koji se planiraju, prevazilaze u potpunosti mogućnost da taj sistem prihvati otpadne vode na tom prostoru”, kaže direktorka Agencije Daliborka Pejović.

To se najbolje može vidjeti ovih dana u Štoju, gdje su „provrle” stotine septičkih jama. Građani pozivaju nadležne da im pomognu i upozoravaju na mogućnost izbijanja epidemija i zaraza.

Inače, čitavo zaleđe Velike plaže nema priključak na kanalizacioni sistem. Eksperti upozoravaju da bi, ako se ništa ne preduzme, do prave katastrofe moglo doći tokom ljeta, kada na tom prostoru boravi pedesetak hiljada ljudi.

„Pribojavamo se da će nas sve smjestiti u karantin”, kazali su mještani Štoja.

LOKALNA ZAJEDNICA: Gvozdenović je uz neriješena pitanja infrastrukture, restitucije i privatnog vlasništva, rekao da je osnovni razlog neuspjeha dosadašnjih tendera bio nedostatak podrške lokalne zajednice.
U ulcinjskoj Grupi nevladinih organizacija i nezavisnih intelektualaca kažu da je paradoksalno da crnogorski zvaničnici kada najavljuju tendere uvijek pominju „interese građana Ulcinja”, a kada žele opravdati vlastiti neuspjeh kažu da su realizaciju projekta spriječili ti isti građani.

„Činjenica je da oni nikad nijesu postavili strategiju valorizacije lokaliteta u Ulcinju, a koja bi obuhvatala i interese građana, već se sve svodilo na pokušaj da se od ovoga grada na brzinu nešto prigrabi i ušićari”, navode u Grupi.

Ta organizacija je, nedavno, ponovo zatražila od lokalnog parlamenta da stavi na dnevni red Deklaraciju o tenderima, koju je svojim potpisima podržalo stotine građana Ulcinja. To je pravi način da se utvrdi prava volja Ulcinjana. Do sada su oni saopštavali samo što neće. Red bi bio da konačno kažu i šta žele.

Uostalom, taj dokument je potpisao i aktuelni predsjednik Skupštine opštine Ulcinj Muhamet Nika. Iako se u međuvremenu predomislio. Potpis je ostao.

More kuca na vrata

U splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo kažu da rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na vrata”. „U narednih 50 godina razina mora na Jadranu će narasti od pola metra do metar”, kaže stručnjak te institucije dr Ivica Vilibić. Tvrdnju da se ovom pitanju mora posvetiti puna pažnja, Vilibić potkrepljuje sljedećim podatkom: u Veneciji je ranije godišnje u prosjeku bilo osam poplava. Sada ih ima 50!

Mustafa CANKA

 

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo