Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crveno svijetlo državnog tužilaštva

Objavljeno prije

na

Skoro dvije godine od podnošenja krivične prijave slučaj Zavala tapka u mjestu. Objašnjenje tužilaštva glasi – slučaj je komplikovan i nije tako lako pohvatati konce. U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, koja je podnijela krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana i ruskih partnera, odgovaraju da je priča o složenosti procedura – bajka. “Bilo bi iskrenije da je gospođa Ranka Čarapić nakon dvije godine podvukla crtu i rekla – ovo je maksimum koji se može očekivati od trenutnih kapaciteta crnogorskog tužilaštva i trenutnog nivoa političke volje”, kaže za Monitor koordinator MANS-a Dejan Milovac. Tužiteljka se pravda kako tužilaštvo ne raspolaže sa dovoljno informacija koje bi omogućile prihvatanje krivične prijave kojom se Svetozar Marović tereti za lažno predstavljanje i nezakonito posredovanje.
MANS je na to podsjetio tužilaštvo: Ranki Čarapić je dostavljena informacija da je Svetozar Marović, u vrijeme kada nije imao funkciju u Vladi, boravio u Kanu na sajmu nekretnina gdje se, sumnja se, lažno predstavljao kao potpredsjednik Vlade u čije je ime navodno potpisao sporazum o strateškom partnerstvu sa ruskim Miraksom, sada već bivšeg milijardera Sergeja Polonskog. Dostavljeni su i podaci o Marovićevom vlasništvu u kompaniji Moninvest koja je sa Miraksom učestvovala u izgradnji projekta na Zavali, vlasničkoj strukturi rusko-crnogorske kompanije Zavala-invest, kao i podaci o vlasništvu i načinu kupovine placeva na kojima je, nepobitno je utvrđeno, nelegalno sagrađen kompleks na Zavali.
Uz krivičnu prijavu priloženi su i dokazi protiv Dragana Marovića, Svetozarevog brata i sekretara za investicije opštine Budva, koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvu je dostavljen audio snimak na kome Dragan Marović, tokom sjednice SO Budva, priznaje da, uprkos upozorenjima nadležnog ministarstva, nije zabranjivao nelegalnu gradnju te da i nema namjeru da to čini.
“Dragan Marović je i dalje na istoj funkciji i odlučuje o investicijama u opštini Budva, dok je njegov brat Svetozar u međuvremenu imenovan za potpredsjednika Vlade, čime je stekao imunitet od krivičnog gonjenja”, kaže Milovac.
Država je ipak nelegalnim graditeljima pokazala zube. U januaru 2008. investitorima je zbog neposjedovanja građevinske dozvole odrezana kazna od – 200 eura. Za divlji projekat vrijedan 200 miliona!?
Tužilaštvo nije ignorisalo baš sve prijave MANS-a. Neke su, već je pisao Monitor, i glatko odbačene.
Krivična prijava protiv Gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše iz 2004. zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde je odbačena sa obrazloženjem da su ugovori u međuvremenu promijenjeni. Tu je odluku donio tužilac Veselin Vučković.
Tadašnja državna tužiteljka Vesna Medenica ekspresno je reagovala i na krivičnu prijavu protiv Veselina Vučkovića koga je MANS prozvao da je neosnovano odbacio prijavu protiv Mugoše i da nije ispitao nove ugovore. Ta je prijava odbačena u roku od 24 sata.
Crveno svijetlo dobila je i krivična prijava iz 2005. protiv Nade Mugoše, tadašnje pomoćnice ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora, i Ane Mišurović, direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja, zbog navodnog prikrivanja informacija o stanju životne sredine u vezi sa Kombinatom aluminijuma.
Ista je sudbina i krivične prijave od iste godine protiv Mirka Nilevića, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Podgorica, koji se sumnjičio da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom dodjele posla kompaniji svoga brata od strica.
Krivična prijava protiv Mileve Vukadinović, sestre gradonačelnika Mugoše, zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3056 metara kvadratnih takođe je odbačena kao neosnovana. Baš kao i ona iz 2007. protiv Suzane Lačković, republičkog građevinskog inspektora, zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnim objektima kompanija Čelebić, SI-ING, Kroling, te privatnih investitora Tomislava Boričića i Rajka Kuljače, predsjednika Opštine Budva. Ta odluka nije obrazložena.
Pošiljaocu je vraćena i krivična prijava iz iste godine protiv gradonačelenika Cetinja Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom prodaje zemljišta u Karuču. Ista je sudbina i krivične prijave protiv gradonačelnika Miomira Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine preko 15.000 m2.
Tužilaštvo još razmatra krivičnu prijavu iz 2006. protiv Danila Petrovića, vlasnika kompanije Cijevna Komerc, zbog sumnje da je počinio krivično djelo povrede službenog pečata. Nije poznata odluka ni u vezi krivične prijave iz 2007. godine protiv Zorana Jokića, građevinskog inspektora Opštine Podgorica, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju navodno nelegalno izgrađenih objekata gradonačelnika Miomira Mugoše.
Istraga se vodi i povodom dvije godine stare prijave protiv Vasilija Đukanovića, sada bivšeg sekretara za urbanizam Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru da nelegalnom gradnjom stekne profit, kao i zbog sumnje da je za tu uslugu dobio dva stana.
Isti je status postupka i u slučaju Ljora Nrekića, direktora ulcinjske Elektrodistribucije, zbog, kako MANS tvrdi u prijavi, protivzakonitog priključenja nelegalnih objekata na Adi Bojani, na elektro-mrežu.
Istraga je u toku i u vezi prošlogodišnje krivične prijave protiv Nade Mugoše, aktuelnog sekretara za urbanizam Podgorice, i Vlatka Vučinića, bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije, Borke Novković, građevinskog inspektora i Nataše Gačević, glavnog inspektora za građevinarstvo zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču.
Da li će i ove prijave dobiti status – odbačene?

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo