Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crveno svijetlo državnog tužilaštva

Objavljeno prije

na

Skoro dvije godine od podnošenja krivične prijave slučaj Zavala tapka u mjestu. Objašnjenje tužilaštva glasi – slučaj je komplikovan i nije tako lako pohvatati konce. U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, koja je podnijela krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana i ruskih partnera, odgovaraju da je priča o složenosti procedura – bajka. “Bilo bi iskrenije da je gospođa Ranka Čarapić nakon dvije godine podvukla crtu i rekla – ovo je maksimum koji se može očekivati od trenutnih kapaciteta crnogorskog tužilaštva i trenutnog nivoa političke volje”, kaže za Monitor koordinator MANS-a Dejan Milovac. Tužiteljka se pravda kako tužilaštvo ne raspolaže sa dovoljno informacija koje bi omogućile prihvatanje krivične prijave kojom se Svetozar Marović tereti za lažno predstavljanje i nezakonito posredovanje.
MANS je na to podsjetio tužilaštvo: Ranki Čarapić je dostavljena informacija da je Svetozar Marović, u vrijeme kada nije imao funkciju u Vladi, boravio u Kanu na sajmu nekretnina gdje se, sumnja se, lažno predstavljao kao potpredsjednik Vlade u čije je ime navodno potpisao sporazum o strateškom partnerstvu sa ruskim Miraksom, sada već bivšeg milijardera Sergeja Polonskog. Dostavljeni su i podaci o Marovićevom vlasništvu u kompaniji Moninvest koja je sa Miraksom učestvovala u izgradnji projekta na Zavali, vlasničkoj strukturi rusko-crnogorske kompanije Zavala-invest, kao i podaci o vlasništvu i načinu kupovine placeva na kojima je, nepobitno je utvrđeno, nelegalno sagrađen kompleks na Zavali.
Uz krivičnu prijavu priloženi su i dokazi protiv Dragana Marovića, Svetozarevog brata i sekretara za investicije opštine Budva, koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvu je dostavljen audio snimak na kome Dragan Marović, tokom sjednice SO Budva, priznaje da, uprkos upozorenjima nadležnog ministarstva, nije zabranjivao nelegalnu gradnju te da i nema namjeru da to čini.
“Dragan Marović je i dalje na istoj funkciji i odlučuje o investicijama u opštini Budva, dok je njegov brat Svetozar u međuvremenu imenovan za potpredsjednika Vlade, čime je stekao imunitet od krivičnog gonjenja”, kaže Milovac.
Država je ipak nelegalnim graditeljima pokazala zube. U januaru 2008. investitorima je zbog neposjedovanja građevinske dozvole odrezana kazna od – 200 eura. Za divlji projekat vrijedan 200 miliona!?
Tužilaštvo nije ignorisalo baš sve prijave MANS-a. Neke su, već je pisao Monitor, i glatko odbačene.
Krivična prijava protiv Gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše iz 2004. zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde je odbačena sa obrazloženjem da su ugovori u međuvremenu promijenjeni. Tu je odluku donio tužilac Veselin Vučković.
Tadašnja državna tužiteljka Vesna Medenica ekspresno je reagovala i na krivičnu prijavu protiv Veselina Vučkovića koga je MANS prozvao da je neosnovano odbacio prijavu protiv Mugoše i da nije ispitao nove ugovore. Ta je prijava odbačena u roku od 24 sata.
Crveno svijetlo dobila je i krivična prijava iz 2005. protiv Nade Mugoše, tadašnje pomoćnice ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora, i Ane Mišurović, direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja, zbog navodnog prikrivanja informacija o stanju životne sredine u vezi sa Kombinatom aluminijuma.
Ista je sudbina i krivične prijave od iste godine protiv Mirka Nilevića, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Podgorica, koji se sumnjičio da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom dodjele posla kompaniji svoga brata od strica.
Krivična prijava protiv Mileve Vukadinović, sestre gradonačelnika Mugoše, zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3056 metara kvadratnih takođe je odbačena kao neosnovana. Baš kao i ona iz 2007. protiv Suzane Lačković, republičkog građevinskog inspektora, zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnim objektima kompanija Čelebić, SI-ING, Kroling, te privatnih investitora Tomislava Boričića i Rajka Kuljače, predsjednika Opštine Budva. Ta odluka nije obrazložena.
Pošiljaocu je vraćena i krivična prijava iz iste godine protiv gradonačelenika Cetinja Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom prodaje zemljišta u Karuču. Ista je sudbina i krivične prijave protiv gradonačelnika Miomira Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine preko 15.000 m2.
Tužilaštvo još razmatra krivičnu prijavu iz 2006. protiv Danila Petrovića, vlasnika kompanije Cijevna Komerc, zbog sumnje da je počinio krivično djelo povrede službenog pečata. Nije poznata odluka ni u vezi krivične prijave iz 2007. godine protiv Zorana Jokića, građevinskog inspektora Opštine Podgorica, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju navodno nelegalno izgrađenih objekata gradonačelnika Miomira Mugoše.
Istraga se vodi i povodom dvije godine stare prijave protiv Vasilija Đukanovića, sada bivšeg sekretara za urbanizam Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru da nelegalnom gradnjom stekne profit, kao i zbog sumnje da je za tu uslugu dobio dva stana.
Isti je status postupka i u slučaju Ljora Nrekića, direktora ulcinjske Elektrodistribucije, zbog, kako MANS tvrdi u prijavi, protivzakonitog priključenja nelegalnih objekata na Adi Bojani, na elektro-mrežu.
Istraga je u toku i u vezi prošlogodišnje krivične prijave protiv Nade Mugoše, aktuelnog sekretara za urbanizam Podgorice, i Vlatka Vučinića, bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije, Borke Novković, građevinskog inspektora i Nataše Gačević, glavnog inspektora za građevinarstvo zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču.
Da li će i ove prijave dobiti status – odbačene?

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo