Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crveno svijetlo državnog tužilaštva

Objavljeno prije

na

Skoro dvije godine od podnošenja krivične prijave slučaj Zavala tapka u mjestu. Objašnjenje tužilaštva glasi – slučaj je komplikovan i nije tako lako pohvatati konce. U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, koja je podnijela krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade Svetozara Marovića, njegovog brata Dragana i ruskih partnera, odgovaraju da je priča o složenosti procedura – bajka. “Bilo bi iskrenije da je gospođa Ranka Čarapić nakon dvije godine podvukla crtu i rekla – ovo je maksimum koji se može očekivati od trenutnih kapaciteta crnogorskog tužilaštva i trenutnog nivoa političke volje”, kaže za Monitor koordinator MANS-a Dejan Milovac. Tužiteljka se pravda kako tužilaštvo ne raspolaže sa dovoljno informacija koje bi omogućile prihvatanje krivične prijave kojom se Svetozar Marović tereti za lažno predstavljanje i nezakonito posredovanje.
MANS je na to podsjetio tužilaštvo: Ranki Čarapić je dostavljena informacija da je Svetozar Marović, u vrijeme kada nije imao funkciju u Vladi, boravio u Kanu na sajmu nekretnina gdje se, sumnja se, lažno predstavljao kao potpredsjednik Vlade u čije je ime navodno potpisao sporazum o strateškom partnerstvu sa ruskim Miraksom, sada već bivšeg milijardera Sergeja Polonskog. Dostavljeni su i podaci o Marovićevom vlasništvu u kompaniji Moninvest koja je sa Miraksom učestvovala u izgradnji projekta na Zavali, vlasničkoj strukturi rusko-crnogorske kompanije Zavala-invest, kao i podaci o vlasništvu i načinu kupovine placeva na kojima je, nepobitno je utvrđeno, nelegalno sagrađen kompleks na Zavali.
Uz krivičnu prijavu priloženi su i dokazi protiv Dragana Marovića, Svetozarevog brata i sekretara za investicije opštine Budva, koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Tužilaštvu je dostavljen audio snimak na kome Dragan Marović, tokom sjednice SO Budva, priznaje da, uprkos upozorenjima nadležnog ministarstva, nije zabranjivao nelegalnu gradnju te da i nema namjeru da to čini.
“Dragan Marović je i dalje na istoj funkciji i odlučuje o investicijama u opštini Budva, dok je njegov brat Svetozar u međuvremenu imenovan za potpredsjednika Vlade, čime je stekao imunitet od krivičnog gonjenja”, kaže Milovac.
Država je ipak nelegalnim graditeljima pokazala zube. U januaru 2008. investitorima je zbog neposjedovanja građevinske dozvole odrezana kazna od – 200 eura. Za divlji projekat vrijedan 200 miliona!?
Tužilaštvo nije ignorisalo baš sve prijave MANS-a. Neke su, već je pisao Monitor, i glatko odbačene.
Krivična prijava protiv Gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše iz 2004. zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde je odbačena sa obrazloženjem da su ugovori u međuvremenu promijenjeni. Tu je odluku donio tužilac Veselin Vučković.
Tadašnja državna tužiteljka Vesna Medenica ekspresno je reagovala i na krivičnu prijavu protiv Veselina Vučkovića koga je MANS prozvao da je neosnovano odbacio prijavu protiv Mugoše i da nije ispitao nove ugovore. Ta je prijava odbačena u roku od 24 sata.
Crveno svijetlo dobila je i krivična prijava iz 2005. protiv Nade Mugoše, tadašnje pomoćnice ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora, i Ane Mišurović, direktorice Centra za ekotoksikološka ispitivanja, zbog navodnog prikrivanja informacija o stanju životne sredine u vezi sa Kombinatom aluminijuma.
Ista je sudbina i krivične prijave od iste godine protiv Mirka Nilevića, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Podgorica, koji se sumnjičio da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom dodjele posla kompaniji svoga brata od strica.
Krivična prijava protiv Mileve Vukadinović, sestre gradonačelnika Mugoše, zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3056 metara kvadratnih takođe je odbačena kao neosnovana. Baš kao i ona iz 2007. protiv Suzane Lačković, republičkog građevinskog inspektora, zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnim objektima kompanija Čelebić, SI-ING, Kroling, te privatnih investitora Tomislava Boričića i Rajka Kuljače, predsjednika Opštine Budva. Ta odluka nije obrazložena.
Pošiljaocu je vraćena i krivična prijava iz iste godine protiv gradonačelenika Cetinja Milovana Jankovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom prodaje zemljišta u Karuču. Ista je sudbina i krivične prijave protiv gradonačelnika Miomira Mugoše zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine preko 15.000 m2.
Tužilaštvo još razmatra krivičnu prijavu iz 2006. protiv Danila Petrovića, vlasnika kompanije Cijevna Komerc, zbog sumnje da je počinio krivično djelo povrede službenog pečata. Nije poznata odluka ni u vezi krivične prijave iz 2007. godine protiv Zorana Jokića, građevinskog inspektora Opštine Podgorica, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju navodno nelegalno izgrađenih objekata gradonačelnika Miomira Mugoše.
Istraga se vodi i povodom dvije godine stare prijave protiv Vasilija Đukanovića, sada bivšeg sekretara za urbanizam Opštine Podgorica, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru da nelegalnom gradnjom stekne profit, kao i zbog sumnje da je za tu uslugu dobio dva stana.
Isti je status postupka i u slučaju Ljora Nrekića, direktora ulcinjske Elektrodistribucije, zbog, kako MANS tvrdi u prijavi, protivzakonitog priključenja nelegalnih objekata na Adi Bojani, na elektro-mrežu.
Istraga je u toku i u vezi prošlogodišnje krivične prijave protiv Nade Mugoše, aktuelnog sekretara za urbanizam Podgorice, i Vlatka Vučinića, bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije, Borke Novković, građevinskog inspektora i Nataše Gačević, glavnog inspektora za građevinarstvo zbog sumnje za zloupotrebu službenog položaja u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču.
Da li će i ove prijave dobiti status – odbačene?

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo