Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od ciglane ostala ledina

Objavljeno prije

na

Štrajkovali su glađu prije godinu dana, tražeći da se raskine ugovor o prodaji beranske ciglane u kojoj su radil; prijetili su prije pola godine da će se sa mosta bacati u Lim ako im se ne vrate radna mjesta; onda su organizovali performans i palili svijeće na ruševinama fabričkih hala sada se svakog ponedjeljka okupljaju na protestima u jedinoj nesrušenoj zgradi svoje nekadašnje firme. Pedesetak sada već bivših radnika preduzeća Opeka tvrde da su mimo zakona i protivno Ugovoru o privatizaciji jedinog crnogorskog proizvođača cigle ostavljeni na nemilost vlasnika podgoričke firme Katel, koja je prije pet godina za 250.000 eura kupila njihovu fabriku. Veselin Radičević je bio predsjednik sindikata, a danas predvodnik nezaposlenih ljudi.

,,Agencija za privatizaciju je pod nečijim uticajem zažmurila na činjenicu da baš ništa od Ugovorom predviđenih 750.000 eura nije investirano u firmu. Dogovoreno je da svi zaposleni ostanu na radnim mjestima i da se u ljetnjoj sezoni zapošljava još trideset radnika. Sada u fabrici nema nikoga. Fabrika je porušena do temelja, a vlasniku je ostalo pet hektara atraktivne lokacije u Beranama koja vrijedi više od dva miliona eura. Za 250.000 eura čovjek je dobio vrijednost od dva miliona! To je jasno šta je”, kaže Radičević.

Vlasniku Katela Petru Đurišiću su nejasni razlozi što su se Radičević i kolege okomili na njega. Oni su započeli štrajk kada je Opeka ušla u krizu i oni su, tvrdi, krivci što je otišla u stečaj.
,,U Ugovoru o privatizaciji ne postoji obaveza da se zadrži određen broj radnika. Investicije su bile veće od 750.000 eura, što su utvrđivale brojne komisije koje su nam Radičević i drugovi slali u kontrolu. Nažalost, mi trenutno ne možemo da pronađemo banku koja bi nas podržala da investiramo u novu fabriku koja će se tu sigurno graditi. Stara fabrika je konstantno imala gubitke zbog zastarjele tehnologije. Prodavali smo ciglu jeftinije nego što smo je proizvodili i to je bilo neodrživo. Sada tražimo banku da sagradimo modernu fabriku cigle i tvrdim da će u Beranama uskoro i biti nova fabrika”, kaže Đurišić.

Bivši radnik ciglane Zdravko Kastratović ne vjeruje u to. I on smatra da je Đurišić postigao cilj – oslobodio se radnika, a za male pare dobio vrijednu parcelu u gradu. Nalaz komisije Agencije za privatizaciju smatra neobjektivnim.

,,To može samo u ovoj državi da se ne uključe nadležni organi u očigledne falsifikate. Ljudi iz Agencije govorili su da neće dozvoliti ovo što se zbilo. Oni su kao investiciju u ciglanu uračunali i bager koji nikada nije vidio Berane, a koji je navodno vrijedan 250.000 eura”, tvrdi Kastratović.
Da bi se sagradila nova fabrika mora se srušiti stara, kaže Đurišić. On tvrdi da su više odbačenih krivičnih prijava i nalazi nadležnih službi pokazali da je sve rađeno u skladu sa zakonom.

,,Neki neradnici koji su očekivali da galamom dobiju otpremnine od 15.000 eura podigli su pravu hajku i poslali brdo lažnih krivičnih prijava. Takvima neće biti mjesta u novoj ciglani. Ostali će biti pozvani da rade kao što sam ih i prošle godine zvao da dođu na naša gradilišta u Podgorici i na jugu za dvostruko veću platu od one u Ciglani i obezbijeđen smještaj i hranu. Svi su to odbili”, kaže Đurišić.
Bivši radnici ciglane imaju drugu verziju priče. ,,Mi ugovorom o radu nismo imali obavezu da idemo u Podgoricu na gradilišta. Taj trik Đurišića je poslužio samo kao izgovor. U času kada nam je to nudio njegovi su radnici iz Katela štrajkovali zbog neisplaćenih zarada. On je samo tražio alibi kako da nas otpusti, a da se ne uznemiri javnost”, kaže Zdravko Kastratović.

Isto tvrdi i Veselin Radičević: ,,U Crnoj Gori robovlasnički odnosi postali su stvarnost. On je htio kao robove da nas namami u Podgoricu. Nismo nasjeli i sastajaćemo se ovdje dok se nadležni ne odluče da objektivno ispitaju sve detalje i dok krivci za ovu očiglednu pljačku ne odgovaraju”.
Petar Đurišić kaže da su nadležni državni organi potvrdili regularnu privatizaciju nekadašnje Fabrike cigle Opeka.

,,Čudno je što gospodin Radičević, kada sve zna i kada je tako sposoban, ne otvori sebi neku uspješnu firmu. Ja kao poslodavac posao tražim na sve strane i borim se da opstanem, a on štrajkuje. Neću dozvoliti da beranska ciglana propadne jer smo suviše novca uložili u taj projekat”, kaže Đurišić.
Sada kada je od stare ciglane ostala samo ledina takve su tvrdnje cinične, kaže Zdravko Kastratović. ,,Mnogi su od radnika sa svojim porodicama danas gladni. To su ljudi srednje dobi koji se teško mogu zaposliti u ovim vremenima. Tužno je što jedino možemo da protestujemo mjesecima a da niko ne preduzima ništa”, kaže Kastratović.
Veselin Radičević žali što su on i njegove kolege dozvolili rušenje stare fabrike. ,,U javnosti se proturila priča o investiciji decenije u Beranama. Pričalo se o ulaganjima od dvadeset miliona eura. Mi smo slutili da će se ovo dogoditi, ali javnost bi nas razapela da smo pokušali da spriječimo takve projekte. Sve je tu rađeno smišljeno i uz podršku neke moćne ruke koja i danas štiti Đurišića. On čeka da mi odustanemo od protesta pa da rasproda vrijedne placeve na kojima je bila ciglana”, kaže Radičević.
Đurišić kaže da je u posljednje dvije godine oguglao na slične tvrdnje. ,,Ne želim sa njima više da polemišem. Meni je bitno da tim ljudima ne dugujem ništa. I važno mi je da što prije sagradimo novu i modernu ciglanu. U njoj će svoje mjesto naći svi koji su se ponijeli korektno i koji su dobri radnici”, kaže Đurišić.
Beranska ciglana je bila posljednji crnogorski prozvođač cigle. Sad se taj materijal uvozi. Opeka je privatizovana u martu 2005. Preduzeće Katel koje je otkupilo obavezalo se da sa 250.000 eura podmiri dotadašnje dugove radnicima i u modernizaciju u naredne dvije godine uloži 750.000 eura. Stara ciglana, sagrađena 1933. porušena je prije dvije godine. Tada se pričalo o izvjesnoj investiciji u modernizaciju od dvadeset miliona eura. Sa ekonomskom krizom prestala je i ta priča, ali započeli štrajkovi radnika.

Predsjednik opštine Berane Vuka Golubović ustvrdio je da je DUP-om definisano da na mjestu gdje je ciglana može biiti samo ciglana. I on je zahtijevao od poslodavca da pronađe rješenje. Dok radnici protestuju iz Katela saopštavaju: ,,Uspjeh nije postignut, jer je prosto tehnologija na kojoj je zasnovana stara fabrika prevaziđena. U 2007. godini ostvarena je proizvodnja od 802.000 eura, od toga dobar dio u drugoj i trećoj klasi. Za tu proizvodnju angažovano je prosječno 88 radnika dnevno, koji su ostvarili vrijednost proizvedene robe od 25,30 eura, dok je trošak za proizvodnju iznosio preko 30 eura. Tu svakodnevnu razliku u protekle tri godine pokrivao je vlasnik, firma Katel, dotirajući svakog mjeseca novac za plate i isplate prema dobavljačima – to je neodrživo”, kazali su iz Katela.
Nakon toga, u januaru prošle godine preduzeće Katel zbog duga od devet hiljada eura uvodi stečaj u Opeku. Radnici nastavljaju štrajk, ali kao bivši radnici, prijavljeni na birou rada.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo