Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od ciglane ostala ledina

Objavljeno prije

na

Štrajkovali su glađu prije godinu dana, tražeći da se raskine ugovor o prodaji beranske ciglane u kojoj su radil; prijetili su prije pola godine da će se sa mosta bacati u Lim ako im se ne vrate radna mjesta; onda su organizovali performans i palili svijeće na ruševinama fabričkih hala sada se svakog ponedjeljka okupljaju na protestima u jedinoj nesrušenoj zgradi svoje nekadašnje firme. Pedesetak sada već bivših radnika preduzeća Opeka tvrde da su mimo zakona i protivno Ugovoru o privatizaciji jedinog crnogorskog proizvođača cigle ostavljeni na nemilost vlasnika podgoričke firme Katel, koja je prije pet godina za 250.000 eura kupila njihovu fabriku. Veselin Radičević je bio predsjednik sindikata, a danas predvodnik nezaposlenih ljudi.

,,Agencija za privatizaciju je pod nečijim uticajem zažmurila na činjenicu da baš ništa od Ugovorom predviđenih 750.000 eura nije investirano u firmu. Dogovoreno je da svi zaposleni ostanu na radnim mjestima i da se u ljetnjoj sezoni zapošljava još trideset radnika. Sada u fabrici nema nikoga. Fabrika je porušena do temelja, a vlasniku je ostalo pet hektara atraktivne lokacije u Beranama koja vrijedi više od dva miliona eura. Za 250.000 eura čovjek je dobio vrijednost od dva miliona! To je jasno šta je”, kaže Radičević.

Vlasniku Katela Petru Đurišiću su nejasni razlozi što su se Radičević i kolege okomili na njega. Oni su započeli štrajk kada je Opeka ušla u krizu i oni su, tvrdi, krivci što je otišla u stečaj.
,,U Ugovoru o privatizaciji ne postoji obaveza da se zadrži određen broj radnika. Investicije su bile veće od 750.000 eura, što su utvrđivale brojne komisije koje su nam Radičević i drugovi slali u kontrolu. Nažalost, mi trenutno ne možemo da pronađemo banku koja bi nas podržala da investiramo u novu fabriku koja će se tu sigurno graditi. Stara fabrika je konstantno imala gubitke zbog zastarjele tehnologije. Prodavali smo ciglu jeftinije nego što smo je proizvodili i to je bilo neodrživo. Sada tražimo banku da sagradimo modernu fabriku cigle i tvrdim da će u Beranama uskoro i biti nova fabrika”, kaže Đurišić.

Bivši radnik ciglane Zdravko Kastratović ne vjeruje u to. I on smatra da je Đurišić postigao cilj – oslobodio se radnika, a za male pare dobio vrijednu parcelu u gradu. Nalaz komisije Agencije za privatizaciju smatra neobjektivnim.

,,To može samo u ovoj državi da se ne uključe nadležni organi u očigledne falsifikate. Ljudi iz Agencije govorili su da neće dozvoliti ovo što se zbilo. Oni su kao investiciju u ciglanu uračunali i bager koji nikada nije vidio Berane, a koji je navodno vrijedan 250.000 eura”, tvrdi Kastratović.
Da bi se sagradila nova fabrika mora se srušiti stara, kaže Đurišić. On tvrdi da su više odbačenih krivičnih prijava i nalazi nadležnih službi pokazali da je sve rađeno u skladu sa zakonom.

,,Neki neradnici koji su očekivali da galamom dobiju otpremnine od 15.000 eura podigli su pravu hajku i poslali brdo lažnih krivičnih prijava. Takvima neće biti mjesta u novoj ciglani. Ostali će biti pozvani da rade kao što sam ih i prošle godine zvao da dođu na naša gradilišta u Podgorici i na jugu za dvostruko veću platu od one u Ciglani i obezbijeđen smještaj i hranu. Svi su to odbili”, kaže Đurišić.
Bivši radnici ciglane imaju drugu verziju priče. ,,Mi ugovorom o radu nismo imali obavezu da idemo u Podgoricu na gradilišta. Taj trik Đurišića je poslužio samo kao izgovor. U času kada nam je to nudio njegovi su radnici iz Katela štrajkovali zbog neisplaćenih zarada. On je samo tražio alibi kako da nas otpusti, a da se ne uznemiri javnost”, kaže Zdravko Kastratović.

Isto tvrdi i Veselin Radičević: ,,U Crnoj Gori robovlasnički odnosi postali su stvarnost. On je htio kao robove da nas namami u Podgoricu. Nismo nasjeli i sastajaćemo se ovdje dok se nadležni ne odluče da objektivno ispitaju sve detalje i dok krivci za ovu očiglednu pljačku ne odgovaraju”.
Petar Đurišić kaže da su nadležni državni organi potvrdili regularnu privatizaciju nekadašnje Fabrike cigle Opeka.

,,Čudno je što gospodin Radičević, kada sve zna i kada je tako sposoban, ne otvori sebi neku uspješnu firmu. Ja kao poslodavac posao tražim na sve strane i borim se da opstanem, a on štrajkuje. Neću dozvoliti da beranska ciglana propadne jer smo suviše novca uložili u taj projekat”, kaže Đurišić.
Sada kada je od stare ciglane ostala samo ledina takve su tvrdnje cinične, kaže Zdravko Kastratović. ,,Mnogi su od radnika sa svojim porodicama danas gladni. To su ljudi srednje dobi koji se teško mogu zaposliti u ovim vremenima. Tužno je što jedino možemo da protestujemo mjesecima a da niko ne preduzima ništa”, kaže Kastratović.
Veselin Radičević žali što su on i njegove kolege dozvolili rušenje stare fabrike. ,,U javnosti se proturila priča o investiciji decenije u Beranama. Pričalo se o ulaganjima od dvadeset miliona eura. Mi smo slutili da će se ovo dogoditi, ali javnost bi nas razapela da smo pokušali da spriječimo takve projekte. Sve je tu rađeno smišljeno i uz podršku neke moćne ruke koja i danas štiti Đurišića. On čeka da mi odustanemo od protesta pa da rasproda vrijedne placeve na kojima je bila ciglana”, kaže Radičević.
Đurišić kaže da je u posljednje dvije godine oguglao na slične tvrdnje. ,,Ne želim sa njima više da polemišem. Meni je bitno da tim ljudima ne dugujem ništa. I važno mi je da što prije sagradimo novu i modernu ciglanu. U njoj će svoje mjesto naći svi koji su se ponijeli korektno i koji su dobri radnici”, kaže Đurišić.
Beranska ciglana je bila posljednji crnogorski prozvođač cigle. Sad se taj materijal uvozi. Opeka je privatizovana u martu 2005. Preduzeće Katel koje je otkupilo obavezalo se da sa 250.000 eura podmiri dotadašnje dugove radnicima i u modernizaciju u naredne dvije godine uloži 750.000 eura. Stara ciglana, sagrađena 1933. porušena je prije dvije godine. Tada se pričalo o izvjesnoj investiciji u modernizaciju od dvadeset miliona eura. Sa ekonomskom krizom prestala je i ta priča, ali započeli štrajkovi radnika.

Predsjednik opštine Berane Vuka Golubović ustvrdio je da je DUP-om definisano da na mjestu gdje je ciglana može biiti samo ciglana. I on je zahtijevao od poslodavca da pronađe rješenje. Dok radnici protestuju iz Katela saopštavaju: ,,Uspjeh nije postignut, jer je prosto tehnologija na kojoj je zasnovana stara fabrika prevaziđena. U 2007. godini ostvarena je proizvodnja od 802.000 eura, od toga dobar dio u drugoj i trećoj klasi. Za tu proizvodnju angažovano je prosječno 88 radnika dnevno, koji su ostvarili vrijednost proizvedene robe od 25,30 eura, dok je trošak za proizvodnju iznosio preko 30 eura. Tu svakodnevnu razliku u protekle tri godine pokrivao je vlasnik, firma Katel, dotirajući svakog mjeseca novac za plate i isplate prema dobavljačima – to je neodrživo”, kazali su iz Katela.
Nakon toga, u januaru prošle godine preduzeće Katel zbog duga od devet hiljada eura uvodi stečaj u Opeku. Radnici nastavljaju štrajk, ali kao bivši radnici, prijavljeni na birou rada.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SDT I POLICIJA ZAPOČELI OPERACIJU GENERAL: Nove optužbe za stare znance

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više vođa i visokopozicioniranih članova registrovanih organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore uhapšeno je ili se potražuju zbog sumnji da su bili dio zajedničke organizacije formirane radi krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju

 

 

Službenici specijalnog policijskog odjeljenja u srijedu su, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, započeli veliku akciju u kojoj je uhapšeno više osoba koje su, godinama, slovile kao vođe ili visokopozicionirani članovi organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem narkotika. Uhapšeno je devet, a krivična prijava je podnijeta protiv 19 osoba, saopštili su iz SDT-a.

Prema onome što je saopštio portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić, kriminalna organizacija je formirana “ u cilju vršenja krijumčarenja opojne droge kokain iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, brodovima,” Po nalazima SDT grupa je odgovorna za krijumčarenje dva zaplijenjena tovara kokaina; prvog, u količini od 1.570 kilograma, koga su “organi otkrivanja Kolumbije” zaustavili u oktobru 2020. godine. Potom je, u junu 2021, tovar od 900 kilograma kokaina otkriven i zaplijenjen u Australiji.

Kriminalnu grupu organizovali su i vodili uhapšeni Podgoričanin Vaso Ulić i odbjegli Kotoranin Radoje Zvicer.

Ime Radoja Zvicera javnosti je poznato duže od deceniju, a posljednjih godina nedostupan je crnogorskim nadležnim organima. Označen je kao jedan od vođa kavačkog kriminalnog klana, a Specijalno tužilaštvo je protiv njega i članova njegove kriminalne grupe podiglo više optužnica zbog međunarodnog krijumčarenja narkotika i likvidacija članova suprostavljenog – škaljarskog kriminalnog klana.

Njegov partner u tek objelodanjenim kriminalnim radnjama bio je Podgoričanin Vaso Ulić. Za njega je crnogorska javnost prvi put čula 2017.godine kada je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom narkotika. Dok je za veći dio crnogorske javnosti on bio nepoznanica, nadležni organi Australije tvrdili su da je riječ o osobi koja upravlja jednom od najopasnijih kriminalnih organizacija na njihovom prostoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PETICIJA PROTIV SMJENE MINISTARKE PROSVJETE: Trebamo stručnjake umjesto političkih kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Peticijom Prosvjetne zajednice, koju su podržale brojne NVO, traži se da, uprkos političkoj trgovini, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović ostane na čelu tog resora. Za razliku od svojih prethodnika, za sedam mjeseci, pokazala je rezultate, a to je ono što politici najviše i smeta

 

 

Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Ministarki mandat treba da se završi u sklopu političkog dogovora oko rekonstrukcije Vlade, a na njeno mjesto planira se kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Neouobičajeno u praksi u kojoj je obrazovanje odavno zarobljeno politikom jeste ova peticija i podrška za ministarku od strane civilnog sektora.

Početak njenog mandata nije obećavao. Obilježio ga je štrajk prosvjetara u kome se Vlada a i Ministarstvo prosvjete nijesu najbolje snašli. Ipak, početno zastrašivanje i ,,isljeđivanje” direktora škola zamijenjeno je pregovorima i kakvim-takvim dogovorom.

Ono što je značajno je iskorak u dosadašnjoj praksi polaganja eksternih ispita. Za kratko vrijeme Ministarstvo prosvjete je uspjelo da od prošlogodišnjeg neregularnog polaganja, dodatno obilježenog skandaloznim ponašanjem roditelja „prepisivača“ i podrškom koju su im dali tadašnji čelnici resornog Ministarstva, na uštrb prosvjetara koji su pokušali ozbiljno raditi svoj posao,  napravi sistem koji je onemogućio prepisivanje i pokazao pravo – poprilično loše stanje u obrazovanju. Tako su nam rezultati ovogodišnjeg testiranja donijeli, u odnosu na prethodne tri godine, jedva do tri puta više jedinica. Dok je odličnih bilo tri do četiri puta manje. Razlog nije ispodprosječna generacija maturanata i polumaturanata, nego to se što ove godine testovi nijesu dijelili povlašćenima uoči ispita, a učenici nijesu mogli prepisivati tokom testiranja.

,,Simptomatično je da učenik ima jedinicu na eksternoj provjeri znanja, a nosilac je Luče“, istakla je ministarka Jakšić-Stojanović.

Ona se izdvojila od većine članova (ne samo ove) Vlade, tako što je kompententno govorila o svom resoru, uočavala mane i tražila rješenja. Kaže da je bila zaprepaštena uslovima zatečenim tokom obilaska  pojedinih škola. Uvjerila se da u pojedinima nema osnovne opreme da se izvodi, na primjer, nastava iz fizike, hemije, biologije. Zato je najavila ozbiljnija  ulaganja u infrastukturu.

Govorila je i o nekim tabu temama obrazovanja u Crnoj Gori, pa je za razliku od prethodnih ministara, pomenula da treba da se radi sa roditeljima koji pritiskaju nastavnike da djeci daju bolje ocjene. Pošto   praksa pokazuje da roditelji prelaze granicu i upliću se u nastavni proces.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Camović-Veličković podsjeća da je Sindikat medija prije usvajanja seta medijskih zakona upozorio poslanike na scenario koji se sada realizuje u Javnom servisu: ,,A to je podnošenje ostavke i raspisivanje konkursa za novi izbor generalnog direktora kako bi se preduprijedile pravosnažne sudske presude koje se čekaju i po kojima bi morao da bude razriješen. Pošto nijesmo naišli na razumijevanje većine u Skupštini, odnosno njima je ovaj ishod sasvim prihvatljiv i poželjan, imamo priliku da gledamo Raonićevu predstavu u kojoj se ruga svima nama, a najviše sudstvu čije presude ne poštuje i tužilaštvu koje nije u stanju duže od godinu da saopšti stav o podnijetim krivičnim prijavama protiv članova Savjeta koji nisu sproveli pravosnažnu sudsku presudu već reizabrali Raonića i protiv njega samog i pravnika RTCG koji su ih podstrekavali i orkestrirali taj reizbor. Sve se moglo izbjeći ali očigledno je bio cilj da se baš ovo ne izbjegne”.

Pet prvostepenih i pravosnažnih sudskih presuda do sada su potvrdile  da je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG u dva navrata u avgustu 2021., a zatim u julu 2023. godine.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je formiralo predmet zbog reizbora Raonića, u kome su saslušani osumnjičeni članovi Savjeta RTCG Veselin Drljević, Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru. Taj predmet je spojen sa drugim, koji se vodi protiv Raonića, kao i predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj putem podstrekavanja članova Savjeta.

Nakon što su preispitivali ovaj slučaj duže od godinu iz SDT-a su ga proslijedili Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). Uz obrazloženje da specijalni tužioci istražuju samo visoke funkcionere, što Raonić i članovi Savjeta nisu.

,,Više od 12 mjeseci se izmišljaju razlozi da SDT ne završi postupak izviđaja, a preko medija se daju besmislena objašnjenja da se čeka vještačenje glasačkih listića sa sjednica Savjeta RTCG.Ovo upućuje na zaključak da su i SDT i vrhovni državni tužilac pod političkim uticajem jer su imali vremena da ovaj slučaj riješe i da ne dođemo u situaciju da osoba koja je dva puta nezakonito izabrana, u potpunosti svjesna da krši zakon, ponovo dobije priliku da u narednom mandatu vodi RTCG. Od osobe koja svjesno krši zakon su samo gori njegovi sadašnji politički mentori Milojko Spajić, Andrija Mandić i Milan Knežević”, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Pored odlučivanja o direktoru, Savjet je za ombudsmana Javnog servisa imenovao Todora Brajkovića. On je bio kandidat i na prošlom konkusu koji je poništen, a upitna je bilo njegovo iskustvo od 10 godina u audio-vizuelnim medijima. Brajković ima i lične veze sa predsjednikom Savjeta Drljevićem, jer je generalni sekretar Udruženja sportskih novinara, čiji je predsjednik Drljević.

,,Iživljavanje je i izbor čovjeka za kojeg je jasno običnim čitanjem uslova konkursa da ne ispunjava uslove za ombudsmana baš na to mjesto kojem nije dorastao, a samo zato što je prijatelj predsjednika Savjeta Veselina Drljevića i zbog usluge Danu koji je aktuelne okupatore Javnog servisa zadužio makar sa tim što se u tim novinama ne može pročitati ni slovo o onome što se u RTCG dešava unazad tri godine”, ističe Camović-Veličković. Objašnjava i da je novi ombudsman sportski novinar Dana, što je navedeno kao konflikt interesa u samom Zakonu: ,,Upoznala sam sa tim članove i članice Savjeta prije nego što su glasali, ni osvrnuli se nisu”.

Za sada se većina Savjeta RTCG ne osvrće na pravila i zakone, a ni tužilaštvo na krivične prijave koje su podnijete zbog takvog načina rada.

Novi Zakon o RTCG predvidio je smanjenje uticaja političara iz Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na izbor članova Savjeta. Međutim, novi saziv Savjeta će početi sa radom tek sredinom sljedeće godine.

Do tada, nekritičkom promocijom političara Javni servis može i dalje da se bavi, sa sve Savjetom i novim, starim direktorom.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo