Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gazda iz Pljevalja

Objavljeno prije

na

Samo sat prije početka policijske akcije u novosadskom naselju Tatarsko brdo, 21. januara ove godine, iz vile Darka Šarića, izjurio je crni džip zatamnjenih stakala. U džipu vjerovatno nije bio stariji od braće Šarić, jer on, prema saznanjima policije mjesecima nije ulazio u Srbiju, ali je moguće da je bio neko od njegovih bliskih saradnika. Ili je odnijeta dokumentacija, možda i novac ili droga, koji bi ukazali na neke njegove poslovne ili političke veze. Darko Šarić je i ranije u Srbiji dobijao dojave da policija kreće na njega. Kako piše beogradski Blic, Šarić je decembra 2009. boravio u Švajcarskoj iz koje je zatim ušao u Francusku. Jedan agent američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) je locirao Šarića u Parizu i o tome javio ambasadi svoje zemlje u Beogradu. Informacija je proslijeđena MUP-u Srbije koje je istog momenta poslalo zamolnicu vlastima u Parizu da uhapse Šarića. Međutim, samo sat kasnije, Pljevljak se odjavljuje iz hotela i odlazi na aerodrom. Kada je policija tu stigla Šarić je već „ušao u bescarinsku zonu” i odletio za Podgoricu.
Iz ovih naivnih primjera, ukoliko su uopšte tačni, beogradski mediji izvlače zaključak da Šarić ima krticu u samom vrhu MUP-a Srbije. Zahvaljujući tome, Šarić je posljednji put boravio u Srbiji u avgustu 2009, prije gužve sa Balkanskim ratnikom, kada je još uživao besprijekornu reputaciju biznismena sa vezama u vrhu vaskolikog srpskog establišmenta.

ZEMUNSKA PARADIGMA: Kada se pobroje sva imena koja su se u posljednjih nekoliko neđelja pojavila u vezi sa ,,slučajem Šarić” i kada se pogleda zona uticaja, a imena njegovih ortaka i konfidenata spoje sa geografijom, nastaje lanac čije karike čini imprersivni komplot interesa i ogromnog novca.
Različite su procjene o vrijednosti poslova narko klana na čijem se čelu, prema tvrdnjama istražnih organa u Srbiji, nalazi Darko Šarić. Tamošnji državni sekretar za pravdu Slobodan Homen izašao je u javnost sa tvrdnjom da je kriminalna grupa Darka Šarića prihodovala najmanje milijardu eura na godišnjem nivou. Šef srpskog ogranka Interpola Miloš Oparnica je iznio skromniju brojku od oko 600 miliona eura.
Takve su cifre, procjenjuje se, mogle potpuno da razore i državnu i društvenu strukturu Srbije, da parama budu kupljene ne samo estradne i sportske zvijezde nego i političari, sudije, policajci, ministri… i da igraju po notama ,,pljevaljskih tamburaša”.
,,Slučaj Šarić”, takođe, pokazuje nešto o čemu se u posljednjih 10 godina u Srbiji, i okolo, samo nagađalo. Novac od preprodaje i distribucije narkotika se sliva u državu kroz komplikovane sisteme kompanija i vlasništva i pere se kroz procese privatizacije, kupovine nekretnina, poljoprivrednog zemljišta i investiranje na fudbalskoj berzi.
Sve, otprilike, odigralo onako kako su početkom vijeka zamišljali, prema legendi, čelnici ,,zemunskog klana” sada pokojni Dušan Duća Šiptar Spasojević i Mile Kum Luković, podržani Miloradom Legijom Lukovićem Ulemekom, osuđenim na 40 godina zatvora zbog ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića. Doćerati drogu iz Južne Amerike, glasila je ,,zemunska paradigma”, pa je prodati mrskom Zapadu da se truje (osveta za Kosovo), a novcem zarađenim na taj način podići posrnulu majčicu Srbiju u kojoj će ugledni mafijaši, Duća i družina, biti ne samo ,,kontroverzni biznismeni”, već i ugledni društveno-politički radnici zabrinuti nad stanjem vaskolikog srpstva.

KORIJENI MAFIJE: U pojedinim sredinama u Srbiji ima mišljenja da takva ,,djelatnost” omogućava zapošljavanje i nekoliko hiljada ljudi, Što nije malo u višegodišnjoj teškoj ekonomskoj situaciji. Čak razmišljanja idu dotle da se pokušaji vlasti da to ogromno društveno zlo bude suzbijeno, doživljavaju kao podlijeganje pritisku ,,moćnika sa Zapada”, koji ,,žele da nas istisnu sa tržišta”. Pa otkuda, braćo Srbi, Amerikanci u Kolumbiji ili zašto su napali Avganistan, ako ne da bi kontrolisali proizvodnju i tokove droge, je li tako!
Beogradski klubovi i restorani u vlasništvu Šarića bili su najmodernija mjesta za izlazak beogradskog džet-seta, ali i pojedinih ljudi iz državnih struktura. Dok je stariji brat Šarić preuzimao kontrolu nad podzemljem, mlađi Duško je sa milionima u džepu prodirao u socijalno tkivo Beograda i Srbije. Otvarao je splavove, klubove i diskoteke, koji su veoma brzo postali kultna okupljališta na kojima se uvijek traži mjesto.
Šarići su postali popularni, pa se mnoge poznate ličnosti iz srpskog svijeta muzike i mode bukvalno utrkuju ko će biti bolji prijatelj sa „pljevaljskim donom” i njegovim mlađim bratom. Zauzvrat, Šarići su galantno finansirali njihove albume, spotove i promocije.
Darka Šarića je poznavalo i pola estrade ali, avaj, mada je ona poznatija po proturanju tračeva i izmišljotina nego po čuvanju tajni, o njemu nije ni riječ pisnula.
Da li je sa raskinkavanjem Šarićeve grupe otkriveno i da su kriminal i pojedine državne strukture obnovili vezu raskinutu policijskom akcijom Sablja? Da su kriminalci i dalje glavni lovci na talente na srpskoj estradi, da nabijeđeni džet-set, kao 1990-ih u vrijeme režima Slobodana Miloševića, glamurizuje kriminalce u očima svojih obožavalaca, da je društvo opet počelo da idolizuje ubice i rasturače droge?
,,Korijeni saradnje mafije i policije potiču još iz Miloševićevog vremena, tada su kriminalci i policajci bili na istoj strani fronta,” objašnjava advokat Marko Nicović, nekadašnji šef beogradske policije i potpredsjednik međunarodnog organizacije za borbu protiv narkotika. U vrijeme Miloševića mafija je ušla u svaku poru društva, mafijaši su postali dio establišmenta, učestvovali u ratovima, privatizacijama. Mafija je spretno koketirala sa vlašću, učestvovala u akcijama vlasti, ekonomskim diobama dobiti, švercu cigareta, krijumčarenju droge i oružja.

RUSKI KRAK: Nicović navodi da kriminalci ne štede da plate dobru informaciju, posebno kada je riječ o policijskim istragama. Smatra i da je kriminalni klan, koji predvodi Darko Šarić dio lanca ruske mafije, ima veze sa političkim strukturama u Srbiji, kao i u tamošnjoj Agenciji za privatizaciju.
Dobrivoje Radovanović, dugogodišnji direktor Instituta za kriminološke studije u Beogradu, primjećuje kako je ,,potpuno van pameti da je država dozvolila formiranje klana koji ubacuje tri broda droge u Evropu i koji je daleko jači od ‘zemunskog’! Ili država nije imala informacije o tome, ili nije imala interes da to spriječi”.
,,Dobro je što je šverc droge otkriven, ali mi nije jasno zašto je zaustavljen jedan brod, a druga dva su prošla?! I kako je moguće da se krene u hapšenje neposrednih izvršilaca, a ne hapse se organizatori cijelog posla. Informacije cure iz policije, podrazumijeva se da dobro organizovan klan kupuje informacije”, zapitao je Radovanović.
Za razliku od ,,zemunskog klana”, Radovanović kaže da je Šarić ostao neprimjetan i zato što je u još jednoj stvari bio bolji od Duće, Kuma, Ulemeka i družine. Naime, umio je da tiho vodi svoj biznis i veze u policiji i politici koristi samo koliko su neophodne da bude miran:
,,Za razliku od Dušana Spasojevića, Šarić nije sebi udarao reklamu. Čak ni firme nije otvarao na svoje ime. Nije otvoreno petljao sa specijalnim policijskim jedinicama, nije se uplitao u politiku sem što je tajno finansirao jednu ili dvije stranke”.
Radovanović upozorava da, prema podacima koje ima, vjeruje u postojanje još jačeg klana koji je, povrh kontakata u državnim strukturama, štitio Šarića. Nad snagom tog klana ćemo se, tvrdi, tek iznenaditi, još više kada čujemo da su i za njih odavno znali svi koji treba da znaju.

Šarići – nešto jako opasno

Srpski list Politika piše da su pojedini zvaničnici iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost (SNB) Srbije itekako znali koliku opasnost za državu mogu da predstavljaju Šarići. To ilustruje svjedočenjem jednog člana SNB koji nezvanično prepričava sastanak održan 2007, u vili u Užičkoj ulici na Dedinju. Bilo je to vrijeme koalicione vlade Demokratske stranke (DS, Boris Tadić) i Demokratske stranke Srbije (DSS, Vojislav Koštunica), a na sastanku nijesu bili svi članovi SNB. Tokom razgovora, jedan od članova SNB je upitao: „Što ćemo sa Šarićima, moramo da krenemo na njih”? Dobio je odgovor: „To je jako opasno”! Onda je drugi član Savjeta dodao: „Dobro, možemo li da pričamo o tome neki drugi put”, odgovor je bio: „Možemo da pričamo”. U sastav SNB, pored predsjednika Republike, koji je i predsjedavajući, ulaze: predsjednik Vlade, ministri odbrane, unutrašnjih poslova i pravde, načelnik GŠ Vojske Srbije, direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i rukovodioci Vojno-bezbjednosne i Vojnoobavještajne službe. Član SNB koji je upitao „šta ćemo sa Šarićima” je ,,na vlasti”, navela je Politika. Član SNB, koji mu je odgovorio da je to ,,jako opasno”, ,,danas nije na vlasti”. Da li je autor u listu, koji ima dobre veze sa Tadićevom DS, možda mislio da su pomenute ličnosti samo van sadašnje vlasti? I ,,onda” i sada, predsjednik Srbije je bio Tadić, ,,onda” je premijer bio Koštunica. Ostavljajući po strani vojna lica, ,,na vlasti”, odnosno u njoj, više nijesu predstavnici DS. Tada su iz DS u Savjetu sjedjeli, uz Koštunicu, i ministar unutrašnjih poslova Dragan Jočić i njima blizak šef BIA Rade Bulatović.

Milan BOŠKOVIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo