Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gazda iz Pljevalja

Objavljeno prije

na

Samo sat prije početka policijske akcije u novosadskom naselju Tatarsko brdo, 21. januara ove godine, iz vile Darka Šarića, izjurio je crni džip zatamnjenih stakala. U džipu vjerovatno nije bio stariji od braće Šarić, jer on, prema saznanjima policije mjesecima nije ulazio u Srbiju, ali je moguće da je bio neko od njegovih bliskih saradnika. Ili je odnijeta dokumentacija, možda i novac ili droga, koji bi ukazali na neke njegove poslovne ili političke veze. Darko Šarić je i ranije u Srbiji dobijao dojave da policija kreće na njega. Kako piše beogradski Blic, Šarić je decembra 2009. boravio u Švajcarskoj iz koje je zatim ušao u Francusku. Jedan agent američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) je locirao Šarića u Parizu i o tome javio ambasadi svoje zemlje u Beogradu. Informacija je proslijeđena MUP-u Srbije koje je istog momenta poslalo zamolnicu vlastima u Parizu da uhapse Šarića. Međutim, samo sat kasnije, Pljevljak se odjavljuje iz hotela i odlazi na aerodrom. Kada je policija tu stigla Šarić je već „ušao u bescarinsku zonu” i odletio za Podgoricu.
Iz ovih naivnih primjera, ukoliko su uopšte tačni, beogradski mediji izvlače zaključak da Šarić ima krticu u samom vrhu MUP-a Srbije. Zahvaljujući tome, Šarić je posljednji put boravio u Srbiji u avgustu 2009, prije gužve sa Balkanskim ratnikom, kada je još uživao besprijekornu reputaciju biznismena sa vezama u vrhu vaskolikog srpskog establišmenta.

ZEMUNSKA PARADIGMA: Kada se pobroje sva imena koja su se u posljednjih nekoliko neđelja pojavila u vezi sa ,,slučajem Šarić” i kada se pogleda zona uticaja, a imena njegovih ortaka i konfidenata spoje sa geografijom, nastaje lanac čije karike čini imprersivni komplot interesa i ogromnog novca.
Različite su procjene o vrijednosti poslova narko klana na čijem se čelu, prema tvrdnjama istražnih organa u Srbiji, nalazi Darko Šarić. Tamošnji državni sekretar za pravdu Slobodan Homen izašao je u javnost sa tvrdnjom da je kriminalna grupa Darka Šarića prihodovala najmanje milijardu eura na godišnjem nivou. Šef srpskog ogranka Interpola Miloš Oparnica je iznio skromniju brojku od oko 600 miliona eura.
Takve su cifre, procjenjuje se, mogle potpuno da razore i državnu i društvenu strukturu Srbije, da parama budu kupljene ne samo estradne i sportske zvijezde nego i političari, sudije, policajci, ministri… i da igraju po notama ,,pljevaljskih tamburaša”.
,,Slučaj Šarić”, takođe, pokazuje nešto o čemu se u posljednjih 10 godina u Srbiji, i okolo, samo nagađalo. Novac od preprodaje i distribucije narkotika se sliva u državu kroz komplikovane sisteme kompanija i vlasništva i pere se kroz procese privatizacije, kupovine nekretnina, poljoprivrednog zemljišta i investiranje na fudbalskoj berzi.
Sve, otprilike, odigralo onako kako su početkom vijeka zamišljali, prema legendi, čelnici ,,zemunskog klana” sada pokojni Dušan Duća Šiptar Spasojević i Mile Kum Luković, podržani Miloradom Legijom Lukovićem Ulemekom, osuđenim na 40 godina zatvora zbog ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića. Doćerati drogu iz Južne Amerike, glasila je ,,zemunska paradigma”, pa je prodati mrskom Zapadu da se truje (osveta za Kosovo), a novcem zarađenim na taj način podići posrnulu majčicu Srbiju u kojoj će ugledni mafijaši, Duća i družina, biti ne samo ,,kontroverzni biznismeni”, već i ugledni društveno-politički radnici zabrinuti nad stanjem vaskolikog srpstva.

KORIJENI MAFIJE: U pojedinim sredinama u Srbiji ima mišljenja da takva ,,djelatnost” omogućava zapošljavanje i nekoliko hiljada ljudi, Što nije malo u višegodišnjoj teškoj ekonomskoj situaciji. Čak razmišljanja idu dotle da se pokušaji vlasti da to ogromno društveno zlo bude suzbijeno, doživljavaju kao podlijeganje pritisku ,,moćnika sa Zapada”, koji ,,žele da nas istisnu sa tržišta”. Pa otkuda, braćo Srbi, Amerikanci u Kolumbiji ili zašto su napali Avganistan, ako ne da bi kontrolisali proizvodnju i tokove droge, je li tako!
Beogradski klubovi i restorani u vlasništvu Šarića bili su najmodernija mjesta za izlazak beogradskog džet-seta, ali i pojedinih ljudi iz državnih struktura. Dok je stariji brat Šarić preuzimao kontrolu nad podzemljem, mlađi Duško je sa milionima u džepu prodirao u socijalno tkivo Beograda i Srbije. Otvarao je splavove, klubove i diskoteke, koji su veoma brzo postali kultna okupljališta na kojima se uvijek traži mjesto.
Šarići su postali popularni, pa se mnoge poznate ličnosti iz srpskog svijeta muzike i mode bukvalno utrkuju ko će biti bolji prijatelj sa „pljevaljskim donom” i njegovim mlađim bratom. Zauzvrat, Šarići su galantno finansirali njihove albume, spotove i promocije.
Darka Šarića je poznavalo i pola estrade ali, avaj, mada je ona poznatija po proturanju tračeva i izmišljotina nego po čuvanju tajni, o njemu nije ni riječ pisnula.
Da li je sa raskinkavanjem Šarićeve grupe otkriveno i da su kriminal i pojedine državne strukture obnovili vezu raskinutu policijskom akcijom Sablja? Da su kriminalci i dalje glavni lovci na talente na srpskoj estradi, da nabijeđeni džet-set, kao 1990-ih u vrijeme režima Slobodana Miloševića, glamurizuje kriminalce u očima svojih obožavalaca, da je društvo opet počelo da idolizuje ubice i rasturače droge?
,,Korijeni saradnje mafije i policije potiču još iz Miloševićevog vremena, tada su kriminalci i policajci bili na istoj strani fronta,” objašnjava advokat Marko Nicović, nekadašnji šef beogradske policije i potpredsjednik međunarodnog organizacije za borbu protiv narkotika. U vrijeme Miloševića mafija je ušla u svaku poru društva, mafijaši su postali dio establišmenta, učestvovali u ratovima, privatizacijama. Mafija je spretno koketirala sa vlašću, učestvovala u akcijama vlasti, ekonomskim diobama dobiti, švercu cigareta, krijumčarenju droge i oružja.

RUSKI KRAK: Nicović navodi da kriminalci ne štede da plate dobru informaciju, posebno kada je riječ o policijskim istragama. Smatra i da je kriminalni klan, koji predvodi Darko Šarić dio lanca ruske mafije, ima veze sa političkim strukturama u Srbiji, kao i u tamošnjoj Agenciji za privatizaciju.
Dobrivoje Radovanović, dugogodišnji direktor Instituta za kriminološke studije u Beogradu, primjećuje kako je ,,potpuno van pameti da je država dozvolila formiranje klana koji ubacuje tri broda droge u Evropu i koji je daleko jači od ‘zemunskog’! Ili država nije imala informacije o tome, ili nije imala interes da to spriječi”.
,,Dobro je što je šverc droge otkriven, ali mi nije jasno zašto je zaustavljen jedan brod, a druga dva su prošla?! I kako je moguće da se krene u hapšenje neposrednih izvršilaca, a ne hapse se organizatori cijelog posla. Informacije cure iz policije, podrazumijeva se da dobro organizovan klan kupuje informacije”, zapitao je Radovanović.
Za razliku od ,,zemunskog klana”, Radovanović kaže da je Šarić ostao neprimjetan i zato što je u još jednoj stvari bio bolji od Duće, Kuma, Ulemeka i družine. Naime, umio je da tiho vodi svoj biznis i veze u policiji i politici koristi samo koliko su neophodne da bude miran:
,,Za razliku od Dušana Spasojevića, Šarić nije sebi udarao reklamu. Čak ni firme nije otvarao na svoje ime. Nije otvoreno petljao sa specijalnim policijskim jedinicama, nije se uplitao u politiku sem što je tajno finansirao jednu ili dvije stranke”.
Radovanović upozorava da, prema podacima koje ima, vjeruje u postojanje još jačeg klana koji je, povrh kontakata u državnim strukturama, štitio Šarića. Nad snagom tog klana ćemo se, tvrdi, tek iznenaditi, još više kada čujemo da su i za njih odavno znali svi koji treba da znaju.

Šarići – nešto jako opasno

Srpski list Politika piše da su pojedini zvaničnici iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost (SNB) Srbije itekako znali koliku opasnost za državu mogu da predstavljaju Šarići. To ilustruje svjedočenjem jednog člana SNB koji nezvanično prepričava sastanak održan 2007, u vili u Užičkoj ulici na Dedinju. Bilo je to vrijeme koalicione vlade Demokratske stranke (DS, Boris Tadić) i Demokratske stranke Srbije (DSS, Vojislav Koštunica), a na sastanku nijesu bili svi članovi SNB. Tokom razgovora, jedan od članova SNB je upitao: „Što ćemo sa Šarićima, moramo da krenemo na njih”? Dobio je odgovor: „To je jako opasno”! Onda je drugi član Savjeta dodao: „Dobro, možemo li da pričamo o tome neki drugi put”, odgovor je bio: „Možemo da pričamo”. U sastav SNB, pored predsjednika Republike, koji je i predsjedavajući, ulaze: predsjednik Vlade, ministri odbrane, unutrašnjih poslova i pravde, načelnik GŠ Vojske Srbije, direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) i rukovodioci Vojno-bezbjednosne i Vojnoobavještajne službe. Član SNB koji je upitao „šta ćemo sa Šarićima” je ,,na vlasti”, navela je Politika. Član SNB, koji mu je odgovorio da je to ,,jako opasno”, ,,danas nije na vlasti”. Da li je autor u listu, koji ima dobre veze sa Tadićevom DS, možda mislio da su pomenute ličnosti samo van sadašnje vlasti? I ,,onda” i sada, predsjednik Srbije je bio Tadić, ,,onda” je premijer bio Koštunica. Ostavljajući po strani vojna lica, ,,na vlasti”, odnosno u njoj, više nijesu predstavnici DS. Tada su iz DS u Savjetu sjedjeli, uz Koštunicu, i ministar unutrašnjih poslova Dragan Jočić i njima blizak šef BIA Rade Bulatović.

Milan BOŠKOVIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo