Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tržnica ruglo

Objavljeno prije

na

Zelene pijace ili tržnice mjesta su od posebnog značaja u svakom gradu, tu se ogleda duh, način života, bogatstvo i kultura njegovih stanovnika. Pijace su mjesto susreta, kupovine, prezentovanja proizvoda i preduzetništva. U pojedinim svjetskim metropolama neka od ovakvih mjesta imaju karakter kulturno-istorijskog spomenika i uživaju zaštitu države. Pijace predstavljaju i važan dio turističke ponude jer se na njima može procijeniti kakvi su, u kulturološkom i svakom drugom pogledu, ljudi koji u tom mjestu žive.

Zelena pijaca u Budvi je odraz haotičnog i komunalno neuređenog grada u kome privatni interes povlašćene manjine dominira u svakom segmentu društvenog života, pa i u domenu organizovane prehrane građana.

Nema grada u Crnoj Gori niti u bližem okruženju da je glavna gradska pijaca u stopostotnom privatnom vlasništvu, kao što je to slučaj u Budvi.

Pijaca je vlasništvo preduzetnika Miodraga Mitrovića koji je do ovog objekta došao kupovinom zgrade tržnog centra zajedno sa tržnicom 2010. godine od prethodnog vlasnika, privatne firme Montenegropromet.

Budvanskom je pijacom godinama upravljalo društveno preduzeće Jadran trgovina čija je bila i zgrada tržnog centra. Nakon privatizacije većinski vlasnik Jadrana, preduzeća ogromne vrijednosti sa velikim brojem nekretnina postao je fond HLT, nakon čega je preimenovano u Montenegropromet AD.

Poznati budvanski biznismen Mitrović, vlasnik lanca samousluga Megapromet i poslovni partner Opštine, postao je vlasnik pijačnog prostora jer se lokalna uprava ni tada, a ni ranije nije potrudila da ovaj komunalni objekat zadrži ili ga izmjesti i upravlja njime u skladu sa zakonom.

Komunalne djelatnosti su poslovi od javnog interesa kao nezamjenljiv uslov života i rada građana i njihovo obavljanje obezbjeđuje i uređuje jedino lokalna samouprava preko javnih komunalnih preduzeća, određeno je Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Pijacama mogu upravljati i privatni preduzetnici ali na osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu, povjeravanjem poslova na određeni rok na osnovu javnog oglasa ili koncesijom, što u slučaju budvanske pijace nije napravljeno.

Zakon izričito propisuje da svojina komunalne infrastrukture, objekta za obavljanje ove djelatnosti može biti samo lokalne samouprave, odnosno Crne Gore.

Mitrović je dobio saglasnost Opštine da na svom posjedu zadrži i vodi gradsku pijacu na način koji su građani Budve osjetili po svom novčaniku jer plaćaju najviše cijene poljoprivrednih proizvoda u zemlji. Cijene voća, povrća, mlječnih prozvoda i ribe, dostižu vrtoglave cifre.

Budvanska pijaca je puna preprodavaca i nekvalitetne robe jer proizvođači iz Grblja i sela oko Cetinja, Crmnice i Bara, koji su gravitirali budvanskoj pijaci, nemaju novca da plaćaju visoki zakup tezgi i okreću se susjednim gradovima sa daleko povoljnijim uslovima.

U poređenju sa načinom gazdovanja pijacama u gradovima na Crnogorskom primorju primjer Budve je šokantan. Pokazuje koliko se moćnici ugrađuju čak i u cijene krompira, paprike i paradajza.

U novoj zgradi opštinske uprave u Tivtu smještena je tržnica na kojoj mjesečni najam radnog stola dužine 1 metar iznosi 60 eura, dok dodatni kaskadni sto staje 30 eura. Obično se uzimaju po dva što zakupca staje 180 eura mjesečno.Slična ponuda u Budvi staje od 350 do 450 eura.

Godišnji najam prodajne tezge dužine 180 cm na pijaci u Baru iznosi od 492 eura do 1.800 sa PDV-om, zavisno od njenog položaja i vrste proizvoda.

Za tezgu dužine 2,2 m u Budvi za godinu treba platiti 3.800 eura uz popust od 10 odsto ukoliko je plaćanje u gotovini, dok prodavci ribe na budvanskoj pijaci tezgu plaćaju fantastičnih 7.000 eura. Vitrina za prodaju suhomesnatih prozivoda postavlja se po cijeni od 15.000 eura.

JP Komunalno u Kotoru nudi razne varijante iznajmljivanja, 15 tezgi u ljetnjem periodu izdaju se putem licitacije dok ostale mogu da se rezervišu na godišnjem nivou.

Godišnja rezervacija stola dužine 1,20 m staje 192,60 eura, što je obično namijenjeno prozvođačim sa sela. Pijačna uprava je u obavezi da čuva mjesto do 8 sati izjutra, nakon čega može da ga izda drugome.

Godišnji zakup 14 prodajnih mjesta za ribu ide na javnu licitaciju sa početnom cijenom od 100 eura.

Niske cijene zakupa tezgi nadomjeste se plaćanjem dnevnih pijačnih taksi od 3,70 do 7,49 eura. Za one koji svoje proizvode na kotorsku pijacu donose samo pijačnim danima koji predstavljaju poseban ritual u primorskim gradovima i priliku da se kupuje direktno od proizvođača, obezbijeđen je zakup stola za godinu dana po cijeni od 58 eura.

U Budvi takva mogućnost ne postoji.

Obezbjeđenje javnog interesa u obavljanju komunalne djelatnosti vrši se davanjem saglasnosti na cjenovnik usluga od strane skupštine lokalne samouprave.

Odbornici SO Budva lišeni su te zakonske obaveze pa se cijene na pijaci u Budvi formiraju prema slobodnom nahođenju privatnog vlasnika. Visoke namete zakupci ugrade u cijenu svojih proizvoda a ceh aranžmana plaćaju građani i turisti.

Pijace obezbjeđuju dobar izvor prihoda lokalnim upravama ali ih se Budva iz nepoznatih razloga odrekla. JP Komunalno Tivat prihodovalo je za 2011. godinu 82.000 eura od zakupa pijačnih tezgi, pa se na osnovu toga može naslutiti koliki se prihod ostvaruje u Budvi, na koji lokalna uprava nema kontrolu.

U pojedinim primorskim gradovima obezbijeđeni su posebni uslovi za prodaju osjetljivih proizvoda, hladnjače i komore za ribu, klime u zatvorenim prostorima, dok su slične inovacije i savremena tehnologija na najskupljoj pijaci nepoznanica.

U Beogradu, na primjer, uprava gradskih pijaca postavila je vazdušne zavjese na ulaze u hale sa mlječnim prizvodima koje sprečavaju prolaz insekata, prašine, neprijatnih mirisa i toplog vazduha.

Budvanskom se pijacom u vrelim ljetnjim danima miješaju teški mirisi ribe, ustajalog voća i povrća i javnog wc-a i amonijaka koji oštrim zadahom prosto „ubija”, a muve šetaju po siru, ribi i ostaloj hrani dok ih prodavci nonšalantno rastjeruju rukama.

Visoke cijene zakupa Mitrović opravdava velikim ulaganjima u modernizaciju pijace, koja golim okom nije vidljiva. Opštinske komunalne i sanitarne inspekcije zaobilaze ovo mjesto u širokom luku, higijena je na zabrinjavajućem nivou, vitrine sa mlječnim prizvodima postavljene su uz tezge na kojima se prodaje riba na suvom, bez leda i hladnjaka, neposredno pored wc-a, odakle se pijacom sliva prljava voda preko koje kupci kljačkaju u letnjoj obući.

Pijaca je smještena u prizemlju tržnog centra, u poluzatvorenom zagušljivom prostoru, bez ventilacije. Do nje je teško stići kolima a još teže pješice, zbog ponižavajućeg provlačenja između načičkanih vozila. Glavna gradska pijaca turističke metropole raspolaže sa desetak parking mjesta smještenih u uskom, gotovo neprohodnom tunelu iza velelepnog tržnog centra Plaza.

Tih nekoliko parking mjesta pokriva potrebe velike samousluge i tržnog centra na spratu Megaprometa, pa se može samo zamisliti kakva atmosfera vlada ispred ovih hramova budvanske privatizacione i urbanističke zbilje.

Koliko do juče pijaca je raspolagala sa prostranim parkingom i trgom sa palmama i zelenilom na kome se sada uzdiže kontroverzni stambeno-poslovni centar Plaza.

Sudeći po brizi koju lokalna uprava pokazuje za život rađana koji je otežan do granica izdržljivosti, Budvani su postali brojevi na izbornim listićima.

Prodato je sve što im je služilo ali je i pored toga Budva najzaduženiji grad u zemlji i turistički centar bez duše, bez biblioteke, bioskopa, pozorišta. Prodata je gradska tvrđava Citadela, filmska kuća Zeta film sa domom kulture, prodaju se legati i zadužbine, parkovi i trgovi, pa zašto ne bi i glavna pijaca na kojoj se hrane.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo