Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nemam danas, jahte mi

Objavljeno prije

na

Zvanično, ovdašnja preduzeća u blokadi duguju radnicima, poslovnim partnerima, bankama i državi više od 420 miliona eura. Nekih 12-14 odsto BDP-a Crne Gore. Centralna banka je, prvi put, objavila popis preduzeća koja su u blokadi duže od trideset dana zbog neisplaćenog duga većeg od 10 hiljada eura. Na osnovnom popisu nalazi se 2.075 kompanija čiji je račun u blokadi od 32 dana do 12 godina i šest mjeseci (Preduzeće za izgradnju Podgorice u stečaju). Ipak, 48 gusto kucanih strana nijesu bile dovolje da se na popisu nađu i kompanije–dužnici čija je blokada računa registrovana u CBCG, ali o njihovom postojanju nema podataka u Centralnom registru Privrednog suda.

Na tom spisku se nalazi nekih 180 pravnih lica – od Opštine Budva (u blokadi zbog 7,3 miliona) i Jugooceanije (dug nešto veći od miliona) do potpuno nepoznate firme Limexza od koje povjerioci, nekih 11 godina, pokušavaju naplatiti današnjih 3,2 miliona eura.

Tajnu ove kompanije zna neki edin efović, mitska ličnost naše tranzicije. Njegova je falsifikovana lična karta pomagala Vladi Filipa Vujanovića da u partnerstvu sa Stankom Subotićem kupi prvi državni lir džet. Zato je efovićeva JUBA nagrađena sa nekoliko stotina hiljada dolara provizije. Izgledalo je da su pristup tom novcu imali tadašnji funkcioneri KK Budućnost i JUBA košarkaške lige Danilo Mitrović i Veselin Barović ali, pred sudom su svi zaboravili sve. Barović je sada, na popisu CB, zastupljen dugovima Euro fonda.

Budva je najnelikvidnija opština u ovom dijelu Evrope. Firme u čijem su osnivanju učestvovali prvaci DPS-a Milo Đukanović i Svetozar Marović – što lično, što preko kumova, prijatelja ili partijskih poslušnika – učestvuju u nagomilanim dugovima sa najmanje 100 miliona eura.

Na prvom mjestu liste najvećih dužnika nalazi se budvanska Zavala Invest sa registrovanim dugom od 32,7 miliona. Riječ je o preduzeću koje su 2007. osnovali Sergej Polanski i Vječeslav Lejbman (preko Miraks Balkan) i predstavnici ovdašnje filozofije Dragan Sekulić i Svetozar Marović (Moninvest). Posao gradnje 40-vila i hotela u obliku jedra visokog 20-tak spratova, dogovoren u Kanu, započet je na Zavali bez i jednog dokumenta. Epilog: Budva je ostala bez atraktivne lokacije, investitori bez para, kupci vila bez apartmana, lokalni akteri “posla stoljeća” nepravosnažno su osuđeni na višegodišnju robiju. Dugovima Zavala Investa pridodate su i neizmirene obaveze kompanija iz istog vlasničkog miljea: Astra Montenegro trejda (1,7 miliona) i Slav Life (četiri miliona) našle su svoje mjesto na spisku CBCG. Hotel jedro i uloga Svetozara Marovića se više ne pominju.

U Podgorici, DPS i njegov predsjednik imaju makar dva privredna giganta kojima mogu parirati Marovićevoj Zavali.

KAP se nije našao na listi CBCG. A samo za struju duguje približno 40 miliona eura. Nema junaka spremnog da potraživanja od KAP-a pokuša naplatiti blokadom računa firme o čijim interesima brinu moskovski i podgorički moćnici – od Olega Deripaske i Sergeja Šojgua, preko a Mila Đukanovića i Milana Roćena, sve do premijera i potpredsjednika Vlade Igora Lukšića i Vujice Lazovića.

Ponovo je, ima u tome neke ironije, KAP-ovo mjesto na listi najvećih dužnika sa blokiranim računom zauzela Vektra Montenegro Dragana Brkovića. Od majke kompanije povjerioci, bez rezultata, pokušavaju naplatiti 22,9 miliona. Tu si u ćerke kompanije, nastale mahom u privatizacionim poslovima: Vektra Boka (4,6 miliona), Vektra Voda (2,9 miliona) i Horizon lodžistik (2,59 miliona)… Sve u svemu, 33 miliona ne računajući pljevaljsku Vektru Jakić koje nema na popisu najgorih od sve đece.

Teza da je Đukanović odgovoran za Vektrine dugove makar onoliko koliko i Marović za Zavalu nije posljedica samo toga što su vlasnik Vektre i vlasnik DPS-a kumovi, ili zbog glasina da je Đukanović tihi partner u kompaniji kojom formalno gazduje Dragan Brković. Veze su očigledne.

Đukanovićeva Vlada je donijela odluku da Vektra, anonimna kompanija bez referenci, preuzme kompletan uvoz i izvoz za potrebe KAP-a u vrijeme sankcija prema SRJ. Đukanović je i inicijator odluke da se od Vektre, avansno, za potrebe Vlade kupi najskuplji poslovni prostor koji se u prošlom vijeku mogao naći u Podgorici. Vektra je potom, u mutnim igrama sa imovinom KAP-a, dobila povlašćeni status ino-povjerioca, što joj je donijelo nove milione. Vlast je Brkovića častila i višedecenijskom koncesijom za eksploataciju pljevaljskih šuma, i pored bolje ponude konkurencije. Na sličan način Vektra je u Herceg Novom postala vlasnik HTP Boka. Svjedoci smo kako pravosuđe skoro godinu odugovlači donošenje odluke kojom će Brkovićeva imperija otići u stečaj.

Vratimo se popisu CBCG. Odlazeći ministar inostranih poslova, mogao bi, makar u memoarima, otkriti kolika je njegova zasluga u tome što su ruske kompanije poharale Crnu Goru: od CEAC-a i Miraxa, preko odbjeglog Midland stel trejda (ostao dug od 2,7 miliona) do niza kompanija za trgovinu nekretninama i hotelijerstvo od kojih se danas potražuju milioni.

Na čiji konto staviti kompanija Seaside apartmens od koje povjerioci potražuju 1,9 miliona eura? Riječ je o ekspozituri norveške Olimpia holding koja je za tri godine, u srcu Ulcinja, nelegalno sagradila velelepnu zgradu od 3,5 hiljada kvadrata. Prema pisanju Vijesti nadležni su žmurili na ovo bezakonje i zbog toga što se “kao fiktivni izvođač radova na objektu vodila osoba iz Nikšića koja je u rodbinskim vezama s Milom Đukanovićem…”.

Marovićevom dijelu kolača pripadaju registrovani dugovi Akva parka, kojim preko ofšor ekspoziture sa Kipra gazduje i njegov sin Miloš Marović. Tu je i Montenegro Volley Ball, u vlasništvu Marovićevog jarana Dragana Sekulića, koja je preko godinu i po dana dužna nekih million eura. Prodičnom miljeu, tako makar tvrdi Momir Bulatović u knjizi Pravila ćutanja , pripadaju dugovi kompanije Imobilija vlasnika Branka Ćupića.

Ćupić predstavlja karakterističan primjer tranzicionog bogataša koji može ali ne voli da plaća dugove. U vlasništvu Imobilije, pisao je Monitor, nalaze se četiri čuvene palate iz Bokokotorskog zaliva ali i budvanska Citadela, Gradska kafana u Herceg Novom ili budvanski hotel Belvi u kome je policija proljetos pronašla 30-tak kilograma opala, nepoznatog porijekla i neznanog vlasnika.

Ope, stižemo u priču o kompanijama – dužnicima čiji su vlasnici poznatiji čitaocima crne hronike nego onima koji prate ekonomiju. Brokeri koji su klijentima ukrali novac ( Holder Broker), utajivači poreza, vlasnici krivičnih prijava zbog divlje gradnje, prodavci nekretnina koji su dugove knjižili na jednu, a prihode od prodatih stanova na drug firmu (prva je na spisku CBCG – Katel)…

Tu su Duško Šarić i njegova Mat kompani. Na popisu je, prema tvrdnjama iz Beograda, i jedan od glavnih ortaka njegovog brata Darka Šarića – Blažo Dedić. Dvije Dedićeve kompanije, zvanično, duguju 9,8 miliona eura. Dedić se u medijima hvali kako njegov Maestralturs posjeduje: hotel Mediteran, nekoliko lokala u Budvi, novosadske hotele Vojvodina i Putnik, hotel Prezident na Paliću, Patrija u Subotici, poslovne zgrade u Budvi i Bečićima…

Kuruiozitet: kada krenete niz spisak CBCG, prva kompanija sa blokadom većom od milion eura je barska Alfa trejd. Ako uklonite dva tri paravana, dolazite do imena vlasnika – Duško Knežević.

Za svakoga po nešto.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo