Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠTRPCI – DVADESET DVIJE GODINE: Led u srcu

Objavljeno prije

na

Dvadeset dvije godine i četiri dana nakon što je iz stanice Štrpci na pruzi Beograd-Bar iz putničkog voza 671 u smrt odvedeno 19 ljudi, Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu zbog ovog zločina protiv pet bivših pripadnika oružanih snaga Republike Srpske. Ubijeni su odabrani po nacionalnoj pripadnosti – 18 Bošnjaka i jedan Hrvat.

Gojko Lukić, Ljubiša Vasiljević, Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić se sumnjiče da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestima Štrpci, Prelovo i Mušići u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo BiH vodi istragu protiv još 10 osoba: Dragana Lakića, Olivera Krsmanovića, Novaka Poluge, Obrada Poluge, Radojice Ristića, Petka Inđića, Bobana Inđića, Vuka Ratkovića, Momira Nikolića i Luke Dragičevića.

Svih 15 osumnjičenih – pripadnika vojske RS i paravojne formacije Osvetnici – uhapšeni su 5. decembra 2014. zajedničkom akcijom policijskih snaga i Tužilaštva za ratne zločine RS i Tužilaštva BiH.

Krajem februara srpsko Tužilaštvo je objavilo da je Zajednički istražni tim, tokom godinu i po, na području Srbije i BiH ispitao preko stotinu svjedoka i prikupio dokaze neophodne za podizanje optužnice. ,,Osumnjičeni su otete putnike odveli u školu u Prelovu, opljačkali i pretukli, da bi ih potom odveli do napuštene kuće blizu obale Drine gdje su ih hicima iz vatrenog oružja lišili života i bacili njihova tela u Drinu”, saopštili su.

U okolini jezera Perućac su 2010. godine pronađeni i identifikovani posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera, Halila Zupčevića i Iljaza Ličine dok se još traga za tijelima Esada Kapetanovića, Fehima Bakije, Šeća Softića, Rafeta Husovića, Senada Đečevića, Ismeta Babačića, Toma Buzova, Adema Alomerovića, Muhedina Hanića, Safeta Preljevića, Džafera Topuzovića, Fikreta Memovića, Fevzije Zekovića, Nijazima Kajevića i Zvezdana Zuličića.

,,Postupak u slučaju Štrpci je primjer efikasne saradnje dva tužilaštva na osnovu Protokola o saradnji jer se radi o ratnom zločinu gde se događaj ratnog zločina, njegove žrtve i svjedoci, nalaze na području dvije države”, saopštilo je srpsko tužilaštvo.

Običnog čovjeka sa zrnom savjesti stid je da ‘Štrpce’ i ‘efikasnost’ stavi u jednu rečenicu. Običnog čovjeka sa zrnom savjesti iz Crne Gore zaboli duša od nabrajanja ,,dvije države” u kojima je bio ratni zločin i ,,gdje su žrtve i svjedoci”. Sedam državljana Crne Gore je ubijeno. Iz Bijelog Polja Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija i Rifat Husović; iz Podgorice Ismet Babačić i Jusuf Rastoder; iz Bara Senad Đečević. Voz, ponosnog imena Lovćen, putovao je prema Baru i vozio desetine svjedoka, državljana Crne Gore. Anđeoska lica naših vlasti zadovoljna su radom kolega iz susjednih zemalja, ali kao da to nekako nije naš posao. ,,Zločin se desio na teritoriji druge države” i ,,Crna Gora nije učestvovala u ratu” ponovljeno je dovoljno puta da onima bez zrna savjesti omogućava da se od zločina – izmaknu.

Zbog učešća u Zločinu u Štrpcima, Viši sud u Bijelom Polju je 2002. godine osudio Nebojšu Ranisavljevića na 15 godina zatvora. Pušten je 2011.

Ponešto o tome šta se sve mora razgrnuti da bi se došlo čak i do izvršilaca zločina, govore zvanična saopštenja srpskog Tužilaštva za ratne zločine. ,,Tužiocima i policajcima koji rade na predmetu Štrpci, kao i svjedocima otmice putnika iz voza Beograd-Bar februara 1993. godine, upućene su ozbiljne prijetnje od strane pripadnika Boračke organizacije Višegrad”.

Nakon hapšenja osumnjičenih, tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da je policija opstruirala istragu o zločinu u Štrpcima. ,,Istraga je dugo trajala zato što su, očigledno, odmah nakon izvršenog zločina počele opstrukcije. Lično sam bio začuđen do kog nivoa te opstrukcije idu”, kazao je Vukčević za Novi magazin. Nakon uspostvljanja saradnje sa kolegama iz BiH, promijenjena je kompletna ekipa policije koja je radila na ovom predmetu, pored ostalog zbog ,,odliva informacija”.

Dodao je da je bilo ,,teško” doći do svjedoka zločina jer su se oni nalazili ,,u okruženju takozvanih patriota u kome je svako ko progovori bio izložen velikoj opasnosti”. ,,Osumnjičeni su u međuvremenu postali moćni biznismeni, neki su bili na položajima koji su im, naizgled, obećavali imunitet i zaštitu od krivičnog progona”.

Među uhapšenima su bivši komandant interventnog voda višegradske brigade VRS-a Boban Inđić, Gojko Lukić, brat haškog osuđenika Milana Lukića, i komandant višegradske brigade Luka Dragićević. Uticajni ljudi.

Vukčević je optužio izvršnu vlast da ,,teži relativizaciji” napora Tužilaštva. ,,Deset godina nas izvršna vlast optužuje da više gonimo optužene za druge žrtve nego za srpske. Pa, evo i sada imamo prave fašističke napade, jer šta je drugo nego fašizam dijeliti žrtve i krivce prema nacionalnosti? Tužilaštvo nikada nije bilo omiljeno, ali iznenađuju napadi sa nekih ključnih pozicija. To nije dobro za državu, problem je taj povratak u mrak”.

Uključujući se u hajku na srpskog tužioca, bivša tužiteljka Milena Inić-Drecun izjavila je da je Milan Lukić uhapšen 1994. godine na teritoriji Srbije i da se krivična prijava odnosila na otmicu putnika u selu Štrpci iz voza Beograd – Bar. ,,Tada se još nije znalo da je do prisilnog zaustavljanja voza i otmice putnika došlo na mjestu na kojem ne postoji stanica i da se to dogodilo na teritoriji Bosne i Hercegovine”, rekla je Inić-Drecunova.

Bolje da je bivša tužiteljka ćutala. Da pruga Beograd- Bar prolazi kroz BiH malo je ko prije otmice znao, ali je to iznenađenje trajalo dan ili dva. Suštinski beznačajan, taj je fakat, ipak, bio veoma upotrebljiv: pošto je mjesto zločina van Srbije, a oštećeni i okrivljeni bosanski državljani, istraga je obustavljena. Lukić je u Hagu osuđen zbog ratnih zločina, a za Štrpce nije odgovarao.

Pozdravljajući hapšenje osumnjičenih, srpski ministar pravde Nikola Selaković je kazao: ,,Organi gonjenja treba da rade svoj posao, a ono što građani Srbije već više od dvije decenije očekuju, kao i građani srpske nacionalnosti sa područja bivše SFRJ, jeste još veća spremnost kada je u pitanju procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine koji su izvršeni nad Srbima, i čini se da to izostaje”.

Nakon hapšenja u Višegradu je, kako su javili bosanski mediji, oko 1000 ljudi protestovalo sa parolama: ,,Narode, danas oni, sjutra mi, i na kraju Republika Srpska”, ,,Vi ne sudite pojedincu, vi sudite Republici Srpskoj”, ,,Svi smo mi stvarali i branili RS, hapsite nas sve”.

Tužiocu Vukčeviću nije produžen mandat.

Prošla je još jedna godišnjica. Predstavnici Foruma Bošnjaka položili su cvijeće na gradskom trgu u Bijelom Polju. danas žrtve otmice nemaju spomenik ni u Bijelom Polju, niti bilo gdje drugo u Crnoj Gori, sudski procesi nijesu završeni, tako da još uvijek nije istraženo ko je, kada i zašto naručio zločin u Štrpcima. Taj zločin nije slučajnost. On je planiran u državnom vrhu ondašnje države u kojoj je, nažalost, i Crna Gora participirala. “, kazao je predstavnik Foruma Bošnjaka Mirsad Rastoder.

Da nijesu živjeli u pogrešnim državama neki od stradalih bi sad gajili djecu, drugi čuvali unuke. Sve i ako budu osuđeni, zločincima su poklonjene 22 godine da djecu, možda i unučad, odgaje. Mrak bio, mrak ostao.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo