OKO NAS
ŠTRPCI – DVADESET DVIJE GODINE: Led u srcu

Dvadeset dvije godine i četiri dana nakon što je iz stanice Štrpci na pruzi Beograd-Bar iz putničkog voza 671 u smrt odvedeno 19 ljudi, Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu zbog ovog zločina protiv pet bivših pripadnika oružanih snaga Republike Srpske. Ubijeni su odabrani po nacionalnoj pripadnosti – 18 Bošnjaka i jedan Hrvat.
Gojko Lukić, Ljubiša Vasiljević, Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić se sumnjiče da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u mjestima Štrpci, Prelovo i Mušići u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo BiH vodi istragu protiv još 10 osoba: Dragana Lakića, Olivera Krsmanovića, Novaka Poluge, Obrada Poluge, Radojice Ristića, Petka Inđića, Bobana Inđića, Vuka Ratkovića, Momira Nikolića i Luke Dragičevića.
Svih 15 osumnjičenih – pripadnika vojske RS i paravojne formacije Osvetnici – uhapšeni su 5. decembra 2014. zajedničkom akcijom policijskih snaga i Tužilaštva za ratne zločine RS i Tužilaštva BiH.
Krajem februara srpsko Tužilaštvo je objavilo da je Zajednički istražni tim, tokom godinu i po, na području Srbije i BiH ispitao preko stotinu svjedoka i prikupio dokaze neophodne za podizanje optužnice. ,,Osumnjičeni su otete putnike odveli u školu u Prelovu, opljačkali i pretukli, da bi ih potom odveli do napuštene kuće blizu obale Drine gdje su ih hicima iz vatrenog oružja lišili života i bacili njihova tela u Drinu”, saopštili su.
U okolini jezera Perućac su 2010. godine pronađeni i identifikovani posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera, Halila Zupčevića i Iljaza Ličine dok se još traga za tijelima Esada Kapetanovića, Fehima Bakije, Šeća Softića, Rafeta Husovića, Senada Đečevića, Ismeta Babačića, Toma Buzova, Adema Alomerovića, Muhedina Hanića, Safeta Preljevića, Džafera Topuzovića, Fikreta Memovića, Fevzije Zekovića, Nijazima Kajevića i Zvezdana Zuličića.
,,Postupak u slučaju Štrpci je primjer efikasne saradnje dva tužilaštva na osnovu Protokola o saradnji jer se radi o ratnom zločinu gde se događaj ratnog zločina, njegove žrtve i svjedoci, nalaze na području dvije države”, saopštilo je srpsko tužilaštvo.
Običnog čovjeka sa zrnom savjesti stid je da ‘Štrpce’ i ‘efikasnost’ stavi u jednu rečenicu. Običnog čovjeka sa zrnom savjesti iz Crne Gore zaboli duša od nabrajanja ,,dvije države” u kojima je bio ratni zločin i ,,gdje su žrtve i svjedoci”. Sedam državljana Crne Gore je ubijeno. Iz Bijelog Polja Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija i Rifat Husović; iz Podgorice Ismet Babačić i Jusuf Rastoder; iz Bara Senad Đečević. Voz, ponosnog imena Lovćen, putovao je prema Baru i vozio desetine svjedoka, državljana Crne Gore. Anđeoska lica naših vlasti zadovoljna su radom kolega iz susjednih zemalja, ali kao da to nekako nije naš posao. ,,Zločin se desio na teritoriji druge države” i ,,Crna Gora nije učestvovala u ratu” ponovljeno je dovoljno puta da onima bez zrna savjesti omogućava da se od zločina – izmaknu.
Zbog učešća u Zločinu u Štrpcima, Viši sud u Bijelom Polju je 2002. godine osudio Nebojšu Ranisavljevića na 15 godina zatvora. Pušten je 2011.
Ponešto o tome šta se sve mora razgrnuti da bi se došlo čak i do izvršilaca zločina, govore zvanična saopštenja srpskog Tužilaštva za ratne zločine. ,,Tužiocima i policajcima koji rade na predmetu Štrpci, kao i svjedocima otmice putnika iz voza Beograd-Bar februara 1993. godine, upućene su ozbiljne prijetnje od strane pripadnika Boračke organizacije Višegrad”.
Nakon hapšenja osumnjičenih, tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da je policija opstruirala istragu o zločinu u Štrpcima. ,,Istraga je dugo trajala zato što su, očigledno, odmah nakon izvršenog zločina počele opstrukcije. Lično sam bio začuđen do kog nivoa te opstrukcije idu”, kazao je Vukčević za Novi magazin. Nakon uspostvljanja saradnje sa kolegama iz BiH, promijenjena je kompletna ekipa policije koja je radila na ovom predmetu, pored ostalog zbog ,,odliva informacija”.
Dodao je da je bilo ,,teško” doći do svjedoka zločina jer su se oni nalazili ,,u okruženju takozvanih patriota u kome je svako ko progovori bio izložen velikoj opasnosti”. ,,Osumnjičeni su u međuvremenu postali moćni biznismeni, neki su bili na položajima koji su im, naizgled, obećavali imunitet i zaštitu od krivičnog progona”.
Među uhapšenima su bivši komandant interventnog voda višegradske brigade VRS-a Boban Inđić, Gojko Lukić, brat haškog osuđenika Milana Lukića, i komandant višegradske brigade Luka Dragićević. Uticajni ljudi.
Vukčević je optužio izvršnu vlast da ,,teži relativizaciji” napora Tužilaštva. ,,Deset godina nas izvršna vlast optužuje da više gonimo optužene za druge žrtve nego za srpske. Pa, evo i sada imamo prave fašističke napade, jer šta je drugo nego fašizam dijeliti žrtve i krivce prema nacionalnosti? Tužilaštvo nikada nije bilo omiljeno, ali iznenađuju napadi sa nekih ključnih pozicija. To nije dobro za državu, problem je taj povratak u mrak”.
Uključujući se u hajku na srpskog tužioca, bivša tužiteljka Milena Inić-Drecun izjavila je da je Milan Lukić uhapšen 1994. godine na teritoriji Srbije i da se krivična prijava odnosila na otmicu putnika u selu Štrpci iz voza Beograd – Bar. ,,Tada se još nije znalo da je do prisilnog zaustavljanja voza i otmice putnika došlo na mjestu na kojem ne postoji stanica i da se to dogodilo na teritoriji Bosne i Hercegovine”, rekla je Inić-Drecunova.
Bolje da je bivša tužiteljka ćutala. Da pruga Beograd- Bar prolazi kroz BiH malo je ko prije otmice znao, ali je to iznenađenje trajalo dan ili dva. Suštinski beznačajan, taj je fakat, ipak, bio veoma upotrebljiv: pošto je mjesto zločina van Srbije, a oštećeni i okrivljeni bosanski državljani, istraga je obustavljena. Lukić je u Hagu osuđen zbog ratnih zločina, a za Štrpce nije odgovarao.
Pozdravljajući hapšenje osumnjičenih, srpski ministar pravde Nikola Selaković je kazao: ,,Organi gonjenja treba da rade svoj posao, a ono što građani Srbije već više od dvije decenije očekuju, kao i građani srpske nacionalnosti sa područja bivše SFRJ, jeste još veća spremnost kada je u pitanju procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine koji su izvršeni nad Srbima, i čini se da to izostaje”.
Nakon hapšenja u Višegradu je, kako su javili bosanski mediji, oko 1000 ljudi protestovalo sa parolama: ,,Narode, danas oni, sjutra mi, i na kraju Republika Srpska”, ,,Vi ne sudite pojedincu, vi sudite Republici Srpskoj”, ,,Svi smo mi stvarali i branili RS, hapsite nas sve”.
Tužiocu Vukčeviću nije produžen mandat.
Prošla je još jedna godišnjica. Predstavnici Foruma Bošnjaka položili su cvijeće na gradskom trgu u Bijelom Polju. danas žrtve otmice nemaju spomenik ni u Bijelom Polju, niti bilo gdje drugo u Crnoj Gori, sudski procesi nijesu završeni, tako da još uvijek nije istraženo ko je, kada i zašto naručio zločin u Štrpcima. Taj zločin nije slučajnost. On je planiran u državnom vrhu ondašnje države u kojoj je, nažalost, i Crna Gora participirala. “, kazao je predstavnik Foruma Bošnjaka Mirsad Rastoder.
Da nijesu živjeli u pogrešnim državama neki od stradalih bi sad gajili djecu, drugi čuvali unuke. Sve i ako budu osuđeni, zločincima su poklonjene 22 godine da djecu, možda i unučad, odgaje. Mrak bio, mrak ostao.
Miloš BAKIĆ
Komentari
Izdvojeno
SPORA ZAMJENA AZBESTNO-CEMENTNIH CIJEVI: Prijeti li Primorju nestašica vode

Pored smanjenja izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, enormni gubici na vodovodnoj mreži ugrožavaju snabdijevanje vodom. Problem je najizraženiji na Primorju. Projekat zamjene azbestno-cementnih cijevi koji bi smanjio gubitke počeo je prije pet godina ,ali sporo napreduje
,,I ove godine je bilo problema u snadbijevanju vodom na primorju. Imamo doseljavanje 100.000 ljudi na Crnogorskom primorju. Oni su svi potrošači. Sada Budva i primorske opštine troše svaki mjesec kao nekada u sezoni. Više nemamo sezonu samo dva, tri mjeseca, za nas je sezona čitave godine. Prije je to bilo naprezanje tri mjeseca, sada je stalno”, kaže za Monitor Gojko Obradović iz Vodovoda Budva.
Pored smanjenog kapaciteta vodoizvorišta Bolje sestre, zbog krađe pijeska i šljunka iz Morače, glavni problem primorskih i ostalih opština u Crnoj Gori su enormni gubici vode na vodovodnoj mreži.
,,Gubici na vodovodnoj mreži su u prosjeku preko 60 odsto, u zavisnosti od opština od 50 do 70 odsto”, kaže za Monitor Milan Bulatović, predsjednik Udruženja vodovoda Crne Gore. Objašnjava da je upotrebna vrijednost cijevi u većini crnogorskih vodovoda odavno istekla, rok trajanja im je 35 godina, a diljem Crne Gore su u upotrebi i one stare po 60 godina.
Udruženje vodovoda Crne Gore, koje okuplja sva crnogorska vodovodna preduzeća, u junu 2018. počelo je da priprema projekat „Zamjena azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore“. Glavni cilj projekta je smanjenje gubitaka vode u vodovodnim sistemima širom Crne Gore, povećanje sigurnosti vodosnabdijevanja i omogućavanje značajnog povećanja ekonomičnosti poslovanja vodovodnih preduzeća u svim gradovima, čime se sprovode uslovi iz poglavlja 27 zaštite životne sredine EU.
Jedan od naznačenih ciljeva je i da se „obezbjeđuje zdravstvena zaštita stanovništa“. Naime, u Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbestnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.
Iako se u rješavanju ovog problema krenulo prije pet godina, nije se daleko odmaklo. Zahvaljujući podršci Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), tokom 2019. godine izrađeni su projektni zadaci za 21 opštinu, koji su neophodni za izradu glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi. Prikupljeni su podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi preko 600 kilometara. Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice.
Prije dvije godine aktuelna je bila priča o izradi glavnog projekta za zamjenu cijevi na teritoriji cijele države, ali je brzo utihnula. ,,Vrijednost glavnog projekta je u tom trenutku bila 600.000 eura”, navodi Obradović koji je u ovaj projekat uključen od samog početka. On iznosi da kada su prije šest godina razgovarali sa Kinezima, koji su bili zainteresovani za taj projekat, cijena zamjene je bila oko 120 miliona za preko 600 kilometara cijevi. Međutim, po sadašnjim uvećanim cijenama računa se da će cijena zamjene iznositi do 200 miliona eura. Obradović ističe da za ovakve projekte postoje grantovi, nepovratna sredstva, Evropske unije koja idu i do 70 odsto vrijednosti projekta.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SUŠE SE CRNOGORSKE ŠUME: Gubimo li bitku sa potkornjakom

Uz požare, nelagalnu i neplansku sječu, sve ozbiljniji danak u šamama na sjeveru uzima i insekt potkornjak. Prošle godine, iz razloga koji još nijesu utvrdili u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, osušeno ili u fazi sušenja bilo je blizu 12.000 metara kubnih drvne mase. U fazi degradacije je oko petina crnogorskih šuma
Prema procjeni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, oko 20 odsto šumskih sastojina u Crnoj Gori u raznim je fazama degradacije. U Izvještaju o zdravstvenom stanju šuma za prošlu godine nema preciznih podataka o tome koliko su, uz požare nelegalnu i neplansku sječu, na uništavanje šuma uticali insketi, a među njima najopasniji, takozvani, potkornjak. Međutim, u tom dokumentu Uprava se pohvalila aktivnostima koje su preduzete ili se planiraju na suzbijanju te štetočine, koja uzrokuje ubrzano i masovno sušenje stabala.
Prema podacima iz Izvještaja, moglo bi se zaključiti da nadležni dobijaju bitku sa insketom koji je napao šume u skoro svakoj sjevernoj područnoj jedinici Uprave. S druge strane, ekološki aktivisti tvrde da je stanje alarmantno, a napredovanje tog insketa u šumskim sastojinama odavno izmaklo kontoli.
“Ako pitate nadležne – sve je u redu sa našim šumama. Situacija nije alarmantna. Postavljati po 40 feromonskih zamki, na teritoriji na kojoj ozbiljne države postavljaju po 1.500 da se odbrane od potkornjaka i, generalno, nerad institucija, dovešće nas u situaciju da postanemo pustinja”, napisao je na svom Facebook profilu ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On je objavio i fotografije koje, kako tvrdi, pokazuju da potkornjak uzima golem danak u šumama na sjeveru države. Dragićević tvrdi da je Uprava postavljala feromonske zamke proizvedene prije sedam godina, to jest, kojima je rok istekao prije pet godina. Da imaju slična saznanja, saopštili su, minulog mjeseca, i iz Agencije za zaštitu životne sredine.
“U ovom trenutku, Uprava za šume postavlja feromonske zamke kojima je rok istekao prije pet godina i one ne funkcionišu. Postavljaju se čisto zato da se može reći da se nešto radi. U Nacionalnom parku Tara u Srbiji, za pet godina, u feromonske zamke uhvatilo se preko 70 miliona potkornjaka, od čega samo 2014. godine preko 33 miliona. Poslije toga, broj potkornjaka opada. Stižu nam fotografije iz cijele Crne Gore na kojima se vide ogromne površine šume koje se suše. Ovo je ogroman rizik za pojavu šumskih požara a potom i erozije…”, zaključuje Dragićević.
Iz Uprave su takve tvrdnje nazvali zlonamjernim i manipulacijom, i pohvalili se da su, tokom prošle godine, “na brojnim lokalitetima postavljene feromonske klopke i feromonski preparati za utvrđivanje brojnosti potkornjaka”. Klopke su, navodno, postavljene u područnim jedinicama Pljevlja, Žabljak, Plužine, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Mojkovac, Plav, Gusinje, Nikšić, Andrijevica i Šavnik.
“Zaštita šuma od štetnih insekata u 2022.godini, sprovodila se i kroz preduzimanje mjera zaštite protiv malog šestozubog smrčevog potkornjaka (Pityogenes chalcographus), velikog osmozubog smrčevog potkornjaka (Ips typographus l.), krivozubog jelinog potkornjaka (Pityokteines curvidens), šestozubog borovog potkornjaka (Ips sexdentatus) i trozubog borovog potkornjaka (Ips acuminatus). Svake godine se nabavljaju feromonske klopke i feromonski preparati za sve područne jedinice, utvrđuje brojnost tih štetnih insekata i intenzitet napada sa ciljem blagovremenog otkrivanja gradacije sipaca potkornjaka”, piše u Izvještaju .
Kontrola brojnosti potkornjaka, objašnjavaju, svodila se na postavljanju klopki i preparata na najugroženijim mjestima i redovno se evidentirao broj klopki, datum postavljanja feromonskog preparata i nihova zamjena i broj ulovljenih insekata. U šumama u državnom vlasništvu ukupno su postavljene 302 klopke, a oko 138 u područnoj jedinici Pljevlja, gdje je intenzitet napada bio najveći posebno u gazdinskoj jedinici Ljubišnja. U toj gazdinskoj jedinici, konstatuju iz Uprave, problem je eskalirao, prije svega zbog “dugogodišnjeg neblagovremenog uklanjanja “sanitara”.
To je, kažu, prouzrokovalo invazije napada potkornjaka koji je sada i primarni uzročnik sušenja stabala smrče i jele. Minule godine, u skladu sa preporukom Komisije, formirane na incijativu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, postavljeno je i dodatnih 69 feromonskih klopki u toj gazdinskoj jedinici. Navodno, to je dalo rezultate, pa je stanje šuma u tom području na znatno boljem nivou. No, uprkos zvanično ohrabrujućim rezultaitima u borbi s potkornjakom prošle godine, u avgustu su iz Uprave kazali da su šume u šest sjevernih opština na udaru tog štetočine.
“Neprocjenjive su štete u šumama u sjevernom dijelu Crne Gore koje pokušavamo da saniramo, ali dosta neuspješno. Potkornjak je zahvatio područje u proljećnom dijelu godine, tako da se sada pokazuju njegovi efekti. Pozivam sve građane da pokušaju da nam pomognu i da nam jave ako se u njihovim privatnim šumama ili u blizini njihovih kuća i imanja nalaze stabla napadnuta tim insektom”, apelovao je, prije nekoliko sedmica, šef područne jedinice iz Rožaja Alen Kalač.
Komisija Uprave je potom utvrdila da su insektom napadnute pretežno šume smrče i da su ogromne površine zahvaćene. Najavljeno je da će početi sječu, na lokacijama gdje se brojna stable zahvaćena potkornjakom.
Prema zvaničnim podacima, lani je u fazi sušenje ili osušeno bilo blizu 12.000 metara kubnih drvne mase na sjeveru države. Gotovo polovina te količine odnosi se na 10-ak gazdinskih jedinica u Pljevljima. Po količini suvih stabala prednjače i Berane, Plav, Rožaje…U prvom kvartalu ove godine evidentirana je, takođe, znatna količina drvne mase koja je u fazi sušenja ili suva. S obzirom da nije utvrđen konkretan uzrok sušenja šuma u ovim područnim jedinicama, hitno se, tvrde iz Uprave, pristupilo postavljanju feromonskih klopki.
“U narednom periodu biće obiđen teren i pokušaćemo utvrditi uzrok ove pojave, kao i dati preporuke za postupanje. Takođe, u pravcu utvrđivanja uzroka pojave sušenja šuma, potrebno je angažovanje naučnoistraživačkih institucija iz oblasti šumarstva”, najavljuju nadležni za crnogorske šume.
Sa više naučnih skupova iz regiona je poslata poruka da će povećanje prosječne temperature vazduha iz godine u godinu dovesti do rizika od masovnije pojave potkornjaka. Problem sa tim štetočinom imaju i na Kopaonku, na Tari, ali i u pojedinim djelovima Hrvatske. Minulih sušnih godina “učinke” tog insketa u šumama Bosne i Hercegovine nazivali su elementarom nepogodom, a prije 10 godina potkornjak je uništio oko 10.000 kubika drvne mase u toj zemlji. Crna Gora, ipak, prednjači po šteti koju trpe njene šume.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
OKO NAS
SLUČAJ DOMEN: Presudi.me

Vlada i kompanija sa većinskim američkim kapitalom DoMEn ušle su u sukob oko kontrole nad poslom registracije crnogorskog internet domena .me. Čeka se odluka Prvrednog suda na koji pritisak vrše obje strane u sporu
Početkom mjeseca Privredni sud je usvojio prigovor države Crne Gore i ukinuo odluku kojom je bilo zabranjeno spovođenje Javnog poziva za izbor Agenta registracije domena u okviru nacionalnog internet domena Crne Gore. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.
Čeka se nova odluka Privrednog suda oko sukoba u koji su ušle Vlada i kompanija sa većinskim američkim kapitalom DoMEn oko kontrole nad poslom registracije crnogorskog internet domena .me. Ovaj domen je internacionalno atraktivan zbog njegovog značenja na engleskom jeziku (me – ja, meni: love.me, buy.me…), kao i sličnog značenja na nekim drugim svjetskim jezicima a i regionalnim – voli.me, vidi.me…
Posljednja odluka je suprotna od one koju je isti sud donio u julu, a kojom se Crnoj Gori i Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma zabranjuje spovođenje pomenutog Javnog poziva. Privredni sud je tada ekspresno donio odluku o zabrani, a iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su oštro reagovali prozivajući predstavnike pravosuđa koji se ,,bez griže savjesti stavljaju na raspolaganje zastupnicima privatnog interesa nasuprot javnom, a to je da bez pravnog osnova na neodređeno vrijeme, dok se vode beskrajni parnični postupci, raspolažu imovinom građana Crne Gore i od te imovine ubiraju prihode”.
U suštini spora je osam miliona eura koliko se godišnje prihoduje iz ovog rastućeg biznisa. Kompanija DoMEn ima namjeru da i nakon 15 godina nastavi da upravlja ovim resursom još 10 godina.
Cijela priča je počela kada je nakon sticanja nezavisnosti Crnoj Gori dodijeljen internet domen .me. U početku, glavni registrator ovog domena bio je Univerzitet Crne Gore koji je uspostavio rad domena i registrovao nekoliko domena od državnog značaja za Crnu Goru. I pored toga što mnoge države ovaj profitabilan i siguran posao zadržavaju za sebe, Crna Gora se tada odlučila da izabere agenta, koji će ubirati prihode od registracije i procenat plaćati državi.
Ugovor o Agentu registracije domena „me“ je u ime tadašnje vlade novembra 2007. godine potpisao njen potpredsjednik Vujica Lazović. Jedan od potpisnika bio je i Oleg Obradović, kao suosnivač firme Me-net, koja je sa renomiranim kompanijama u ovoj oblasti Godaddy i Afilias Limited osnivač firme DoMEn, sa kojom je zaključen Ugovor o Agentu registracije domena me.
Obradoviću se, inače, sudi pred Višim sudom u Podgorici pod optužbom da je kao jedan od čelnika Telekoma zloupotrijebio službeni položaj prilikom njegove prodaje.
Prvi ugovor je glasio na pet godina, da bi Lazović juna 2012. godine sa kompanijom potpisao novi aneks, kojim je produžen rok trajanja ugovora za punih deset godina, odnosno do kraja marta ove godine.
Da je država u ovom poslu pretrpjela višemilionsku štetu tvrdili su 2016. Demokrate, pa su podnijeli prijavu Vrhovnom državnom tužiocu zbog sumnji da je ova firma bila privilegovana, jer je unaprijed bila upoznata sa uslovima tendera.
Ugovorom je predviđeno da Vlada dobije 33 odsto od osnovnih i 70 odsto od, znatno rjeđih, premijum registracija i razvojnih projekata.
Od 2008. godine, zaključno sa prethodnom, od domena “ME” Vlada Crne Gore je prihodovala 36.907.262 eura. U Crnoj Gori je na kraju prethodne godine bilo aktivno 1.144.455 domena, od čega je od redovne registracije prihodovano 2.697.569 eura, dok je od premijum registracije prihodovano 438.552 eura.
Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu za posljednjih sedam godina prihod države od redovnih registracija bio je 16,7 miliona eura, a od premium registracija 1,9 miliona, što je nešto preko 10 odsto od ukupnog prikazanog prihoda od 18,7 miliona.
,,To znači da je u korist države bio da se ugovori što veći procenat od redovne registracije, a ne premium registracija (koje Agent očito nije uspio da razvije, a moguće da mu nije ni bilo u posebnom interesu, jer država od premium registracije dobija 70 odsto)”, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu.
Ugovor sa kompanijom Domen istekao je 31. marta ove godine. Vlada je odlučila da nakon 15 godina promijeni partnera i u junu je raspisala konkurs za novog agenta.
Međutim, iz kompanije DoMEn tvrde da su blagovremeno, devet mjeseci prije isteka ugovora, u maju prošle godine, dostavili Vladi obavještenje o namjeri da ga produže. Iz Vlade nije bio odgovora. ,,Ukoliko Vlada u roku od tri mjeseca od dostavljanja namjere o produženju roka ne dostavi Agentu odgovor, ugovor se produžava pod istim uslovima”, naveli su odredbe ugovora iz kompanije DoMEn.
Predstavnici američkih kompanija saopštili su početkom jula da smatraju da su, neodgovaranjem Vlade, osnovni ugovor i njegov aneks produženi za još 10 godina. Do 2033.
Vlada je sa svoje stane smatrala da je ugovor raskinut, pa su krenuli u proceduru traženja novog partnera. Namjeri Vlade ispriječila se odluka Privrednog suda iz jula. Prije nego što su objavili da će poštovati odluku Suda, u Ministarstvu ekonomskog razvoja su održali sastanak komisije koja je trebalo da sprovede otvaranje ponuda za izbor novog Agenta registracije domena ‘.me’. Sastanku su prisustvovali advokati firmi koje su konkurisale na poziv za izbor novog Agenta.
Iako je je komisija utvrdila da nema uslova za otvaranje ponuda, s obzirom na odluku Privrednog suda, prema tvrdnjama advokatske kancelarija Vujisić i Vukotić, na sastanku je došlo do grubog kršenja procedure i favorizovanja jednog učesnika u postupku.
Ova kancelarija, koja zastupa slovenačkog ponuđača Leonhardt, saopštila je da je tender namješten. Navode da je jedan od članova komisije, savjetnik Ministarstva Hajriz Adrović tražio da advokat ponuđača iz Dubaija dostavi ponudu ,,putem skena”.
,,Ovakvim nezakonitim postupkom iskazana je jasna namjera da se favorizuje jedan ponuđač – konzorcijum iz Dubaija”, naveli su iz kancelarije Vujisić i Vukotić. Oni su podnijeli krivičnu prijavu protiv Adrovića zbog neizvršenja odluke Privrednog suda i zloupotrebe službenog položaja.
Iako se u Ministarstvu erkonomskog razvoja, na čijem čelu je Goran Đurović, u kritici prvobitne odluke Privrednog suda svako malo pozivaju na javni resurs i interes, Vlada nije odlučila da se ovaj značajni resurs vrati državi. Kao i prije 15 godina traži se novi pogodniji agent koji bi raspolagao domenom .me.
A uz to, novom agentu se nude neznatno promijenjeni uslovi od onih koji sada postoje za kompaniju DoMEn. Naime, u javnom pozivu se navodi da je procenat Vlade Crne Gore u ukupnim prihodima od registracije premium domena u visini od najmanje 60 odsto, a da procenat Vlade Crne Gore u ukupnim prihodima od registracije domena koji nijesu premium ili rezervisani u visini od najmanje 35 odsto. Da ponovimo, sada je snazi ugovor kojim Vlada dobije 33 odsto od osnovnih i 70 odsto od, znatno ređih, premijum registracija i razvojnih projekata.
O privremenoj mjeri kojom je osporen Vladin javni konkurs kao i o tužbenom zahtjevu, kojim kompanija Domen traži da sud potvrdi da je ugovor produžen za još 10 godina do 2023, Privredni sud je zakazao ročište krajem ovog mjeseca.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena