Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO JE IMOVINA CRNE GORE POSTALA VLASNIŠTVO SPC: Čiji su crnogorski manastiri

Objavljeno prije

na

Višegodišnje sporenje Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve o vlasništvu nad manastirima, crkvama i njihovoj imovini ponovo je aktuelno. Tu engimu rješavaće domaći sudovi, a, po svoj prilici, i sud u Strazburu.

Crnogorska pravoslavna crkva je prošlog utorka podnijela krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu „protiv nepoznatih službenih lica u Upravi za nekretnine – Područna jedinica Danilovgrad”. Razlog: „Bez pravnog osnova, suprotno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Donji i Gornji manastir Ostrog, njegove livade, šume i pašnjake upisali su na ime Srpske pravoslavane crkve”.

„Kao dokaz su priloženi posjedovni listovi u katastarskim opštinama: Međeđa I, na manastir Ostrog kao pravno lice upisano je 23. marta 2005. godine 17.358 metara kvadratnih livada i 122 metara kvadratnih stambenog prostora u susvojini. U katastarskoj opštini Vrela, u listu nepokretnosti upisano je 4. novembra 2007. godine 48 metara kvadratnih stambenog prostora i 51.776 livada. Dakle, u oba posjedovna lista manastir Ostrog je upisan kao pravno lice sa sopstvenim matičnim brojem koji ga u vlasničkom smislu podvrgava državi ili opštini Danilovgrad. Ali, u posjedovnom listu katastarske opštine Vrela, bez datuma upisa, na cetinjsku filijalu Beogradske patrijaršije, sa sopstvenim matičnim brojem, upisane su nepokretnosti Gornjeg i Donjeg manastira Ostrog površine 3.202 metara i 1.217.721 metara kvadratnih livada, šuma i pašnjaka”, objašnjava za Monitor potpredsjednik Savjeta Mitropolije CPC Stevo Vučinić.

Tako su se, svojevrsnom administrativnom pljačkom, u vlasništvu „stranog pravnog lica”, i to nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, našli kvadratni kilometar državne teritorije i manastir Ostrog.

Predsjednik Savjeta komisije za izradu Detaljnog urbanističkog plana Glava Zete – Manastir Ostrog dr Mihailo Burić tvrdi da vlasnik Manastira Ostrog, koji je spomenik kulture Crne Gore, ne može biti Srpska pravoslavna crkva, već samo korisnik.

,,Vlasnik i na koga bi se mogao voditi ovaj manastirski kompleks može biti samo Opština Danilovgrad – eventualno država, jer su opština i država po pitanju vlasništva suplementarni”, kaže za Monitor Burić.

On se sa čuđenjem pita otkud imovina države Crne Gore, ,,još iz vremena Knjaževine-Kraljevine, države međunarodno priznate, sad odjedanput vlasništvo Srpske pravoslavne crkve”.

Burić je i autor Geografsko-istorijskog atlasa Crne Gore, pa se i na taj način, kako kaže, upoznao sa mnogim činjenicama o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

„Obnavljanjem crnogorske države, 2006. godine, anulirani su svi prethodni procesi iz doba Kraljevine Jugoslavije, FNRJ, SFRJ, SRJ, SCG.To po automatizmu valjda znači i vraćanje prava na imovinu.

I da se zna: za Cetinjski manastir sve je jasno – stvoren je sa Crnom Gorom, a manastir Ostrog od 1796. godine pripada Crnoj Gori iz vremena Vladikata, iz 1878. godine, kada je Crna Gora međunarodno priznata, i naravno od 2006. godine, kada je Crna Gora vratila samostalnost”, objašnjava Burić, dodajući da je Crnogorska crkva ne samo bila autokefalna nego i samostalna-autohtona i državna, pa je njena imovina njena bez obzira na to da li CPC neko priznaje ili ne.

Nije ovo jedini primjer nezakonitog prisvajanja sakralnih objekata i crkvene imovine od strane Srpske crkve.

,,U periodu od 1996. do 2006. godine, podržana od dijela crnogorske administracije, Beogradska patrijaršija je nezakonito na sebe upisala oko 12 kvadratnih kilometara zemljišta i većinu crkava i manastira, ali ne i sve. Recimo, manastir Gradište u Buljarici ima vlasništvo od starine na površini od 203.097 metara kvadratnih, koji ga kvalifikuje kao pravno lice u državnom vlasništvu. Njime i njegovim zemljištem raspolaže beogradska patrijaršija koja će tu da gradi turističke objekte, a u tome nezakonitome poslu joj asistira budvanska administracija. Državni tužilac i zaštitinik državne imovine tim povodom se ne oglašavaju”, kaže Stevo Vučinić.

Nedavno je Osnovni sud u Kotoru presudio da se 1,8 milona eura, kao nadoknada za oduzeto zemljište crkve svete Petke iz Budve, koja je i danas u vlasništvu Paštrovića, isplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

U toku je i sudski proces oko crkve Sv. Dimitrija u Podgorici. U utorak je punomoćnik Mitropolije crnogorsko-primorske priznao da nisu pronašli zvaničan akt da je crkva na Kruševcu njihovo vlasništvo.

Srpska pravoslavna crkva je, kaže Vučinić, nedavno tužila državu Crnu Goru sudu u Strazburu da joj upiše u posjed 23.061.854 metara kvadratnih šuma i livada, i oko 850 metara kvadratnih stambenog prostora oduzetih nakon Drugog svjetskog rata crkvama i manastirima koji su bili u državnom vlasništvu, ali je izgubila spor.

No, iz Srpske crkve, i pored toga što je nezakonito, uz naklonost crnogorske državne administracije, prisvojila dio crkvene imovine i kulturne baštine Crne Gore, i dalje prijete sudskim tužbama.

Na drugoj strani, kako kaže Vučinić, svaki podnesak ili tužbu Crnogorske pravoslavne crkve sudskim instancama ,,sudska administracija opstruira da bi je spriječila da iskoristi sve pravne ljekove i u konačnici dobije presude vrhovnih sudskih instanci koje su preduslov za podnošenje tužbi sudu u Strazburu”.

Zbog svega toga, kaže, Vučinić, evo posla za opštinske i Državnog tužioca i Zaštitnika državne imovine.

,,Pozivamo ih da se, pored ostalog, pozabave posjedovnim listom broj 53, katastarska opština Vrela, i utvrde kako su se, nakon referenduma o nezavisnosti Crne Gore, više nego kvadratni kilometar državne teritorije i Manastir Ostrog našli u vlasništvu stranog pravnog lica”, kaže Vučinić.

Sudski i ostali procesi su u toku.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo