Povežite se sa nama

OKO NAS

UZALUDNA UPOZORENJA EVROPSKIH EKSPERATA KOLAŠINSKOJ VLASTI: Grad na 1500 septičkih jama

Objavljeno prije

na

rajsko-naselje1

Podatak, koji su prije tri godine saopštili evropski eksperti – da Kolašin leži na 1.300 do 1.500 septičkih jama i da je samo manji dio domaćinstava priključen na kanalizacionu mrežu, očigledno je, do sada nije nikog od nadležnih uznemirio. Osim priznanja da neadekvatno tretiranje otpadnih voda spada u najkrupnije infrastrukturne probleme, nije se otišlo dalje.

Devedesetih godina prošlog vijeka u nekoliko navrata čelnici lokalne vlasti su pokušavali da riješe taj problem, a najkonkretniji napredak je izgradnja 3,4 kilometra kanalizacione mreže u gradu i lagune za tretman otpadnih voda na Brezi.

No, i pored toga što je to bila i ostala jedna od najkrupnijih investicija u minule dvije decenije u Kolašinu, a stručnjaci ocjenuju da postojeća kanalizaciona mreža i danas funkcioniše solidno, činjenica je da je svega 900 stanovnika, odnosno tek nešto više od 10 odsto priključeno na nju.

,,Postojećom kanalizacionom mrežom pokriven je centralni dio grada sa velikim hotelima i državnim institucijama. Mreža je u dobrom stanju i funkcioniše bez većih problema. U Kolašinu dominiraju septičke jame i njihov broj je između 1.300 i 1.500”, kazao je inženjer za otpadne vode Bogdan Trbojević, koji je prije tri godine boravio u Kolašinu, u timu eksperata WYG interacional.

Eksperti EU u Kolašinu su boravili tri mjeseca i analizirali stanje vodovodne i kanalizacione mreže, ali i napravili razvojni projekat iz te oblasti.

Takvo stanje, ocijenili su oni, nije dopustivo za jedan turistički centar, a rješavanju se mora pristupiti ozbiljno i uz dugoročna i krupna ulaganja. Od tada se ništa nije promijenilo, a prema nekim nezvaničnim, ali pouzdanim informacijama, broj septičkih jama je sada – veći.

Međutim, evropski eksperti u svojim analizama nijesu spomenuli činjenicu da je nemali broj Kolašinaca odlučio da čak i ne kopa septičke jame da bi prošli jeftinije, pa su usmjeravali cijevi za kanalizaciju iz svojih kuća u najbližu rijeku ili potok. Nije poznato da li je iko ikada zbog toga sankcionisan, što je ohrabrilo mnoge da izbjegnu troškove i učine isto.

Gotovo je nevjerovatno da su se među tim ,,domišljatim” našli i vlasnici turističkog vikend naselja Rajsko selo, koje se nalazi na svega dva kilometra od grada, pored restorana Savardak.

Reklama za desetak apartmana sadrži i podatak da svaki od njih ima svoj dio obale rijeke. Vlasnici apartmana nijesu iskoristili samo obalu, već i rijeku Svinjaču, pa se kanalizacija ovog turističkog naselja prije dvije godine izliva direktno u vodu.

U kolašinskoj lokalnoj upravi, odnosno Komunalnoj policiji, stalno su ponavljali da su im ,,ruke vezane” kada je riječ o o sankcionisanju sličnih pojava. Mogu samo da, kako kažu, po prijavi nekog građanina konstatuju stanje.

,,Veliki problem Kolašina su septičke jame, jer veliki broj stambenih zgrada nije prikopčan na kanalizacionu mrežu. Takođe, i izlivanje kanalizacije u Taru i Svinjaču. Na desetine je takvih slučajeva. Međutim, naše nadležnosti svode se samo na to da pođemo na lice mjesta i napravimo zapisnik o tome. Time bi trebalo da se bavi inspektor za vode”, tvrde u Komualnoj policiji.

Planovi bivše vlasti da, uz podršku Vlade i Evropske investicione banke, realizuje projekat razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema, čiji su nacrt uradili eksperti EU, ostali su samo u izvještajima sa predizbornih skupova.

Još godinama, kažu u aktuelnoj vlasti, sigurno se neće ništa mijenjati u toj oblasti.

,,Podaci o broju septičkih jama su frapantni. Kao i informacije o broju objekata iz kojih se otpadne vode izlijevaju u rijeke. Naročito brine stanje otvorenih kanalizacionih kolektora na Brezi, takozvanih laguna”, kaže za Monitor potpredsjednik opštine Đuro Milošević. ,,Smrad tokom toplih dana čini život mještanima tamo nepodnošljivim. Užasno je da se u dvije rijeke izliva toliko otpadnih voda. Mi to prepoznajemo kao ogroman problem, ali novca nema, Možda u nekom narednom periodu nađemo način da obezbijedimo podršku iz međunarodnih fondova”.

Oni koji brinu o kolašinskim rijekama kažu da se do tada ne može čekati i da bi što hitnije trebalo spriječiti zagađenje voda i nepoštovanje zakona i osnovnih ekoloških standarda. Inspektor za vode u Kolašin, slažu se mnogi, rijetko svraća.

U NVO Natura uznemireni su načinom na koji se Kolašinci odnose prema rijekama. Izlivanje kanalizacije nije jedino što ugrožava Svinjaču, tvrdi direktor te NVO Mikan Medenica. On smatra da je ,,paradoks da kolašinska Komunalna policija ne može da sankcioniše slične slučajeve”.

,,Preko tri kilometra toka Svinjače ide kroz urbani dio. Umjesto da nam to bude dio turističke ponude, jer je ta rijeka kao stvorena za kajaking, mi smo je pretvorili u deponiju. Koliko znam godinama se nije ništa mijenjalo kada je riječ o količini otpadnih voda koja se izliva u vodu, ali to nije jedini problem. U tu rijeku mještani okolnih naselja bacaju i čvrsti otpad, uginule životinje, pokvarene kućne aparate”, kaže Medenica.

Nekoliko puta su, podsjeća on, pozivali inspektora za vodoprivredu i prijavljivali mu bezobziran odnos Kolašinaca prema rijekama. Nije poznato čime su te prijave rezultirale i da li je bilo sankcija.

,,Ne znam je li se što mijenjalo , ali do skoro je bio samo jedan vodoprivredni inspektor za cijeli sjever države. Komunalna policija ne može da reaguje, a za to vrijeme se uništavaju rijeke. Presudna bi u svemu tome trebalo da bude i svijest građana, ali smo svjedoci da se u to ne možemo pouzdati. Nešto se mora što prije mijenjati”, kaže Medenica.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo