Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA 2018.: Smiješi li se prva milijarda

Objavljeno prije

na

Zvaničnici nemaju dileme: ove godine biće premašena cifra od milijardu eura prihoda u turizmu. Početak 2018. je bio obećavajući. Tvrde to i u opštinama koje su već gotovo tri decenije bile praktično u zapećku investicija, u Ulcinju i u Herceg Novom, u gradovima koji su, simbolički rečeno, plućna krila crnogorskog turizma.

Na početku ulcinjske Velike plaže je prije desetak dana označen kraj radova na hotelskom kompleksu Holiday Village Montenegro. Nakon obavljene rekonstrukcije hotel Belvi je kategorizovan sa četiri zvjezdice. Hotelska grupacija Karisma, koja je zakupila ovaj dio Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na 30 godina, saopštila je da će samo u tom objektu do kraja oktobra biti ostvareno oko 90.000 noćenja. Gosti su sve stranci. Kao i u obližnjem hotelu Otrant, koji će puniti najveći svjetski turoperator, njemački TUI, gostima iz Francuske. Zato bi ova godina, uz već najavljene nove investicije u hotelsku industriju, mogla označiti preporod ulcinjskog turizma.

,,Sve najave pokazuju da će sezona biti odlična i već sada je oko 30 odsto više gostiju u našem gradu nego u istom periodu prošle godine”, kaže predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović ističe da je ova godina počela mnogo bolje nego prošla, koja je, kako kaže, takođe bila dobra. ,,Počelo je sve rekordno. Nova godina je bila rekordna, januar, februar nikad više para, jer ja ne brojim noćenja nego samo novac. Mart je bio izvanredan, april nikad bolji, maj već sada mogu reći rekordan, i o jadu ćemo se zabaviti kako sve goste da smjestimo”, kaže predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.

Rekordnim rezultatima nadaju se i naši jadranski susjedi, Hrvatska i Albanija.

Ova očekivanja najviše se temelje na snažnom rastu zapadnog, a naročito turističkog tržišta– Njemačke. Izgleda da dobre vijesti stižu i za Crnu Goru. ,,Ta zemlja je u trendu”, kaže Julia Wüst iz FTI iz Minhena, četvrtog turoperatora po snazi u Njemačkoj, koji zapošljava oko 3.500 ljudi.

U Nacionalnoj turističkoj organizaciji tvrde da i tržište Skandinavije bilježi značajan rast, s obzirom na to da dva velika turoperatora, TUI Nordic i Thomas Cook, u svojoj ponudi za ovu godinu, od sredine maja do kraja oktobra, imaju ugovorene aranžmane za Crnu Goru.

Naći se u katalozima tih turoperatora nakon nekoliko uludo potrošenih decenija je veliki uspjeh i besplatna promocija.

Predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Dragan Ivančević smatra da Crna Gora postaje sve poželjnija destinacija. ,,Ali, da bi se ovaj trend zadržao, mnoge stvari moraju u Crnoj Gori radikalno biti poboljšane. To su, prije svega, neadekvatna infrastruktura, siva ekonomija, loša struktura ponude, nedostatak kvalifikovanog kadra, problemi u propusnosti graničnih prelaza, što sve narušava ugled naše destinacije”. Prema njegovim riječima, čak 60 odsto smješta-ja je u sivoj zoni. ,,Ozbiljni analitičari koji sagledavaju turistički promet procjenjuju da u sivoj zoni ostane isto koliko se i u legalnim tokovima prihoduje. To je teško tačno izračunati, ali, po procjeni ozbiljnih analitičara, od 500 miliona do milijardu eura ostane u sivoj zoni”, navodi Ivančević.

I dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi dr Rade Ratković ukazuje da problema ima mnogo. Uz ogromnu stanogradnju, fenomen sezonalnosti razara crnogorski turizam i infrastrukturu na Primorju. U špicu sezone su ogromne prometne gužve i kolone na cestama, pa često dolazi do ‘pucanja’ komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture.

U Ulcinju je, na primjer, početkom maja tri dana čitav grad bio bez vode, pa su gost bili primorani da odu.

,,Kod ostalih zemalja turistička sezona mjeri se na 180 dana pune zauzetosti hotelskih kapaciteta, a kod nas je to oko 90 dana, što znači duplo manje. Mi se i dalje držimo regionalnog i ruskog tržišta, uprkos strategiji iz Master plana i uprkos ponuđenom marketingu turističke destinacije, prema kojem, kako je objavila jedna španska kompanija koja je radila marketing strategiju, kod nas sezona traje samo šest nedjelja, odnosno 42 dana”, ističe Ratković.

Zvanični podaci za prošlu godinu potvrđuju da su gosti iz Rusije i Srbije ostvarili više od polovine noćenja u ukupnom prometu (53 odsto), te da je gotovo 90 odsto noćenja ostvareno u primorskim opštinama. Manje od 10 odsto smještajnih kapaciteta je u hotelima, što je rekordno nisko u evropskim i mediteranskim okvirima.

„Po fizičkom obimu u osnovnom smještaju smo na nivou od prije 40 godina, kada smo imali 40.000 ležajeva u hotelima i tada smo mogli konkurisati Španiji i Italiji. Danas smo ostali na istom broju kapaciteta, a struktura je nešto i lošija nego tada. Imamo 20-ak velikih hotela manje nego prije tri decenije, a ta se praznina popunjava izgradnjom malih smještajnih objekata”, kaže bivši crnogorski ministar turizma dr Ivo Armenko.

Turizam je za ovu zemlju kokoška koja nosi zlatna jaja. Ali, ova strateška grana nipošto ne može nadomjestiti sve druge, ogromne gubitke u crnogorskoj ekonomiji, iako, direktno ili indirektno, donosi petinu BDP-a Crne Gore.

A milijarda eura sa početka teksta je, u stvari, procijenjeni prihod generisan turizmom, odnosno direktan i indirektan doprinos turizma crnogorskom BDP-u u ovoj godini. Koji tek treba ostvariti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NAPREDNA TEHNOLOGIJA I KOD NAS: 3D revolucija i u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj se proizvodi 3D štampač. Kako su uspjeli da naprave ovaj za Crnu Goru neuobičajen tehnološki iskorak i za šta se sve ova tehnologija može koristiti, za Monitor govore Miloš Grbović i Aleksandar Mašić

 

Samo pet zemalja u EU imaju svoje 3D štampače. Mi smo šesti u Evropi koji smo napravili svoj proizvod, počinje priču o 3D štampaču proizvedenom prošle godine u Crnoj Gori Miloš Grbović, direktor 3D sobe.

,,Jednog dana je došao inženjer Aleksandar Mašić i rekao da li postoji mogućnost da mu dam određenu svotu novca da pokuša da napravi 3D štampač. Nakon devet mjeseci imali smo proizvod, tri mjeseca smo ga testirali i shvatili da smo uspjeli”, prisjeća se Grbović.

Tvrde da njihov štampač ima bolje karakteristike od pojedinih koji se prodaju na Zapadu i što je bitno skoro je duplo jeftiniji – košta 1.200 eura. Već su uspjeli da par svojih štampača izvezu u EU, u Sloveniju.

,,Inicijalno smo počeli kao distributeri dva najjača brenda u svijetu mađarski CraftBot i američki 3D Sistem koji je inače i izmislio prvi 3D štampač. Cijena tih mašina je preskupa za naše uslove. Pokušali smo da prevaziđemo tu finansijsku barijeru i napravimo nešto svoje i da spustimo tu cijenu koliko je maksimalno moguće, da bismo crnogorskom društvu približili tu tehnologiju i učinili je dostupnijom”, kaže Mašić.

On objašnjava da kada je 70-godina prošlog vijeka 3D štampa izmišljena, bila idealno rješenje za izradu prototipa: ,,Ranije je taj proces za jednostavan objekat kao što je recimo plastični dio upaljača trajao od pet nedjelja do dva mjeseca. Sve to je koštalo desetine hiljada eura. Sa 3D štampačem taj proces sa dva mjeseca se sveo na nekih par sati uz trošak od jedan dolar”.

Objašnjava da su 3D štampači u komercijalnoj upotrebi od 2015. godine, kada je Jozef Prusa iz Poljske napravio prvi desk top štampač. Iako na početku urađen sa ciljem izrade prototipa, da bi konstruktori mogli realno da vide kako izgleda na primjer mobilni telefon koji su kreirali, sada se ovim štampačima može izraditi skoro sve – od igle do lokomotive.

,,Samo je stvar mašte onog ko ga koristi. Mi radimo zamjenske djelove bukvalno za svaku mašinu koja postoji. Čak smo u dosta slučajeva aluminijske ili djelove od mesinga mijenjali našim plastičnim. Klijentima je protekle godine, zbog virusa, teško bilo da nabavljaju rezervne djelove.  Donosili su nam slomljene djelove koje smo mi crtali, kopirali i pravili  rezervni dio za dva dana. A i u idelnim uslovima taj dio koji naruče na primjer iz Njemačke ne mogu dobiti za 15 dana”, objašnjava Mašić. „Sami transport je skuplji nego da taj dio uradimo mi“, nadovezuje se Grbović.

Ova firma je zajedno sa Naučno-tehnološkim parkom, Open boxom, M tel-om, Fabrikom i  Mašinskim fakultetom tokom prošle godine 3D štampom izradila oko 4.000 vizira za potrebe KC-a i domova zdravlja.

,,Tada smo imali informaciju da je u Italiji stalo sa radom oko 30 odsto respiratora jer im nijesu mogli da nabave potrošni plastični dio. Onda smo mi za naše respiratore napravili te rezervne djelove i ni u jednom momentu naši respiratori u Crnoj Gori zbog toga nijesu mogli stati”, priča Grbović.

U saradnji sa Bibliotekom za slijepe uradili su 24 makete značajnih objekata u Crnoj Gori. ,,Nakon toga svaka slijepa osoba je u svojoj glavi mogla da stvori sliku kako taj objekat izgleda. Pored medicine, stomatologije, 3D štampači imaju neograničene mogućnosti”, kaže Grbović. Navodi i da je vlasnik auto servisa kupio njihov štampač, platio kurs i sada sam izrađuje rezervne djelove za skupe autobomile.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSVJETA: Škripi sa izborom novih direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako zakonski rok od mjesec dana za imenovanje direktora polako curi, mnoge škole još nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Najnoviji dopis Ministarstva unio je dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti

 

Završena je školska godina. U čak 12 škola đacima nema kod da izda svjedočanstva jer u njima nema direktora. Naime, njima su istekli polugodišnji v.d. imandati, a Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) još uvijek nije imenovalo nove.

Iz ovog ministarstva najavljuju da će sve biti riješeno u najskorijem roku – nastavnička vijeća će morati da sačekaju izbor vršilaca dužnosti direktora. „Izborom novih vršilaca dužnosti, koji će na sebe preuzeti obaveze svojih prethodnika, MPNКS će se potruditi da dodjela svjedočanstava ne kasni u odnosu na druge škole“, obećavaju iz resora Vesne Bratić.

Ministarka Bratić najavila je depolitizaciju školstva, smjene partijskih, uglavnom DPS kadrova, i onih koji su na direktorskim foteljama bili po nekoliko mandata, čak deceniju ili duže.

„Imenovanje novih direktora javnih ustanova izvršiće se, bez izuzetka, u skladu sa zakonom i bez partijske knjižice u konkursnoj dokumentaciji“, izjavila je u Parlamentu Bratić. Poručila je i da oni koji su radili po zakonu mogu mirno da spavaju ukoliko su politička i sva druga angažovanja držali dalje od vaspitanja i obrazovanja.

Skupštinska većina je krajem maja usvojila izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će, kako je najavljeno, biti legalizovana smjena više oko 500 direktora i pomoćnika direktora crnogorskih škola i vrtića.

Zakon je 4. juna objavljen u Službenom listu, a stupio je na snagu 12. juna. Predviđa da se u roku od mjesec dana izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama.

Na ove izmjene stigla su brojna upozorenja i negodovanja. Iz Sindikata prosvjete su naveli da s njima nije bilo konsultacije oko izmjena zakona. Upozorili su da smjene i izbori novih direktora u trenutku kada se završava školska godina i započinju pripreme za novu komplikuju situaciju u obrazovnom sistemu.

Sindikat prosvjete Podgorice predložio je da se rok za imenovanje direktora vaspitno-obrazovnih ustanova produži na pola godine, uz neophodno preciziranje uloga školskih odbora i nastavničkog vijeća.

Kako je inicijalni motiv bio da se smijene direktori koji su školu zloupotrebljavali u političke svrhe i nezakonito donosili odluke, predstavnici aktiva direktora škola pozvali su da se novi čelnici škola razrješavaju i biraju na osnovu rada i učinka. Ističu da su mnogi od njih na polovini mandata, a pojedini i pred penzijom, i da strahuju za svoje radno mjesto. Poručuju da neće biti nijemi i neće ćutati ako budu neosnovano smijenjeni.

Iako rok od mjesec dana polako curi, mnoge škole još uvije nijesu raspisale konkurse za izbor novog direktora. Škole su nedavno dobile dopis Ministarstva koji je unio dodatnu zabunu. U njemu se od nastavničkih vijeća škola, odnosno upravnih odbora vrtića, traži da im u narednih 15 dana predlože vršioce dužnosti direktora ustanova. Kasnije je iz Ministarstva objašnjeno da ovo mišljenje nije obavezujuće.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I KONCESIJE: Isto i nakon 30. avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvoprerađivači ističu da se ne osjeća promjena vlasti i da šumama i dalje gazduju stari koncesionari

 

Mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja Vodovod Čeoča glava, podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv koncesionara šuma, preduzeća Boj komerc, odnosno vlasnika Dragana Bojovića. Oni traže da Tužilaštvo reaguje jer je Bojović u zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta na planini Gradišnici, posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

U krivičnoj prijavi terete i pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Mještani su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe. Podsjetili su da je Elaborat o zoni sanitarne zaštitite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Bojović.

Jedan od mještana Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamoviine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

„Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na to da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo” – kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, ovim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

„Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, jer je posljednja godina koncesije, pa grabi što se ugrabiti može” – kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

„Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama” – kaže Čukić.

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo