Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA 2018.: Smiješi li se prva milijarda

Objavljeno prije

na

ulcinj

Zvaničnici nemaju dileme: ove godine biće premašena cifra od milijardu eura prihoda u turizmu. Početak 2018. je bio obećavajući. Tvrde to i u opštinama koje su već gotovo tri decenije bile praktično u zapećku investicija, u Ulcinju i u Herceg Novom, u gradovima koji su, simbolički rečeno, plućna krila crnogorskog turizma.

Na početku ulcinjske Velike plaže je prije desetak dana označen kraj radova na hotelskom kompleksu Holiday Village Montenegro. Nakon obavljene rekonstrukcije hotel Belvi je kategorizovan sa četiri zvjezdice. Hotelska grupacija Karisma, koja je zakupila ovaj dio Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na 30 godina, saopštila je da će samo u tom objektu do kraja oktobra biti ostvareno oko 90.000 noćenja. Gosti su sve stranci. Kao i u obližnjem hotelu Otrant, koji će puniti najveći svjetski turoperator, njemački TUI, gostima iz Francuske. Zato bi ova godina, uz već najavljene nove investicije u hotelsku industriju, mogla označiti preporod ulcinjskog turizma.

,,Sve najave pokazuju da će sezona biti odlična i već sada je oko 30 odsto više gostiju u našem gradu nego u istom periodu prošle godine”, kaže predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović ističe da je ova godina počela mnogo bolje nego prošla, koja je, kako kaže, takođe bila dobra. ,,Počelo je sve rekordno. Nova godina je bila rekordna, januar, februar nikad više para, jer ja ne brojim noćenja nego samo novac. Mart je bio izvanredan, april nikad bolji, maj već sada mogu reći rekordan, i o jadu ćemo se zabaviti kako sve goste da smjestimo”, kaže predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.

Rekordnim rezultatima nadaju se i naši jadranski susjedi, Hrvatska i Albanija.

Ova očekivanja najviše se temelje na snažnom rastu zapadnog, a naročito turističkog tržišta– Njemačke. Izgleda da dobre vijesti stižu i za Crnu Goru. ,,Ta zemlja je u trendu”, kaže Julia Wüst iz FTI iz Minhena, četvrtog turoperatora po snazi u Njemačkoj, koji zapošljava oko 3.500 ljudi.

U Nacionalnoj turističkoj organizaciji tvrde da i tržište Skandinavije bilježi značajan rast, s obzirom na to da dva velika turoperatora, TUI Nordic i Thomas Cook, u svojoj ponudi za ovu godinu, od sredine maja do kraja oktobra, imaju ugovorene aranžmane za Crnu Goru.

Naći se u katalozima tih turoperatora nakon nekoliko uludo potrošenih decenija je veliki uspjeh i besplatna promocija.

Predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Dragan Ivančević smatra da Crna Gora postaje sve poželjnija destinacija. ,,Ali, da bi se ovaj trend zadržao, mnoge stvari moraju u Crnoj Gori radikalno biti poboljšane. To su, prije svega, neadekvatna infrastruktura, siva ekonomija, loša struktura ponude, nedostatak kvalifikovanog kadra, problemi u propusnosti graničnih prelaza, što sve narušava ugled naše destinacije”. Prema njegovim riječima, čak 60 odsto smješta-ja je u sivoj zoni. ,,Ozbiljni analitičari koji sagledavaju turistički promet procjenjuju da u sivoj zoni ostane isto koliko se i u legalnim tokovima prihoduje. To je teško tačno izračunati, ali, po procjeni ozbiljnih analitičara, od 500 miliona do milijardu eura ostane u sivoj zoni”, navodi Ivančević.

I dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi dr Rade Ratković ukazuje da problema ima mnogo. Uz ogromnu stanogradnju, fenomen sezonalnosti razara crnogorski turizam i infrastrukturu na Primorju. U špicu sezone su ogromne prometne gužve i kolone na cestama, pa često dolazi do ‘pucanja’ komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture.

U Ulcinju je, na primjer, početkom maja tri dana čitav grad bio bez vode, pa su gost bili primorani da odu.

,,Kod ostalih zemalja turistička sezona mjeri se na 180 dana pune zauzetosti hotelskih kapaciteta, a kod nas je to oko 90 dana, što znači duplo manje. Mi se i dalje držimo regionalnog i ruskog tržišta, uprkos strategiji iz Master plana i uprkos ponuđenom marketingu turističke destinacije, prema kojem, kako je objavila jedna španska kompanija koja je radila marketing strategiju, kod nas sezona traje samo šest nedjelja, odnosno 42 dana”, ističe Ratković.

Zvanični podaci za prošlu godinu potvrđuju da su gosti iz Rusije i Srbije ostvarili više od polovine noćenja u ukupnom prometu (53 odsto), te da je gotovo 90 odsto noćenja ostvareno u primorskim opštinama. Manje od 10 odsto smještajnih kapaciteta je u hotelima, što je rekordno nisko u evropskim i mediteranskim okvirima.

„Po fizičkom obimu u osnovnom smještaju smo na nivou od prije 40 godina, kada smo imali 40.000 ležajeva u hotelima i tada smo mogli konkurisati Španiji i Italiji. Danas smo ostali na istom broju kapaciteta, a struktura je nešto i lošija nego tada. Imamo 20-ak velikih hotela manje nego prije tri decenije, a ta se praznina popunjava izgradnjom malih smještajnih objekata”, kaže bivši crnogorski ministar turizma dr Ivo Armenko.

Turizam je za ovu zemlju kokoška koja nosi zlatna jaja. Ali, ova strateška grana nipošto ne može nadomjestiti sve druge, ogromne gubitke u crnogorskoj ekonomiji, iako, direktno ili indirektno, donosi petinu BDP-a Crne Gore.

A milijarda eura sa početka teksta je, u stvari, procijenjeni prihod generisan turizmom, odnosno direktan i indirektan doprinos turizma crnogorskom BDP-u u ovoj godini. Koji tek treba ostvariti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo