Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA 2018.: Smiješi li se prva milijarda

Objavljeno prije

na

Zvaničnici nemaju dileme: ove godine biće premašena cifra od milijardu eura prihoda u turizmu. Početak 2018. je bio obećavajući. Tvrde to i u opštinama koje su već gotovo tri decenije bile praktično u zapećku investicija, u Ulcinju i u Herceg Novom, u gradovima koji su, simbolički rečeno, plućna krila crnogorskog turizma.

Na početku ulcinjske Velike plaže je prije desetak dana označen kraj radova na hotelskom kompleksu Holiday Village Montenegro. Nakon obavljene rekonstrukcije hotel Belvi je kategorizovan sa četiri zvjezdice. Hotelska grupacija Karisma, koja je zakupila ovaj dio Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera na 30 godina, saopštila je da će samo u tom objektu do kraja oktobra biti ostvareno oko 90.000 noćenja. Gosti su sve stranci. Kao i u obližnjem hotelu Otrant, koji će puniti najveći svjetski turoperator, njemački TUI, gostima iz Francuske. Zato bi ova godina, uz već najavljene nove investicije u hotelsku industriju, mogla označiti preporod ulcinjskog turizma.

,,Sve najave pokazuju da će sezona biti odlična i već sada je oko 30 odsto više gostiju u našem gradu nego u istom periodu prošle godine”, kaže predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović ističe da je ova godina počela mnogo bolje nego prošla, koja je, kako kaže, takođe bila dobra. ,,Počelo je sve rekordno. Nova godina je bila rekordna, januar, februar nikad više para, jer ja ne brojim noćenja nego samo novac. Mart je bio izvanredan, april nikad bolji, maj već sada mogu reći rekordan, i o jadu ćemo se zabaviti kako sve goste da smjestimo”, kaže predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.

Rekordnim rezultatima nadaju se i naši jadranski susjedi, Hrvatska i Albanija.

Ova očekivanja najviše se temelje na snažnom rastu zapadnog, a naročito turističkog tržišta– Njemačke. Izgleda da dobre vijesti stižu i za Crnu Goru. ,,Ta zemlja je u trendu”, kaže Julia Wüst iz FTI iz Minhena, četvrtog turoperatora po snazi u Njemačkoj, koji zapošljava oko 3.500 ljudi.

U Nacionalnoj turističkoj organizaciji tvrde da i tržište Skandinavije bilježi značajan rast, s obzirom na to da dva velika turoperatora, TUI Nordic i Thomas Cook, u svojoj ponudi za ovu godinu, od sredine maja do kraja oktobra, imaju ugovorene aranžmane za Crnu Goru.

Naći se u katalozima tih turoperatora nakon nekoliko uludo potrošenih decenija je veliki uspjeh i besplatna promocija.

Predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Dragan Ivančević smatra da Crna Gora postaje sve poželjnija destinacija. ,,Ali, da bi se ovaj trend zadržao, mnoge stvari moraju u Crnoj Gori radikalno biti poboljšane. To su, prije svega, neadekvatna infrastruktura, siva ekonomija, loša struktura ponude, nedostatak kvalifikovanog kadra, problemi u propusnosti graničnih prelaza, što sve narušava ugled naše destinacije”. Prema njegovim riječima, čak 60 odsto smješta-ja je u sivoj zoni. ,,Ozbiljni analitičari koji sagledavaju turistički promet procjenjuju da u sivoj zoni ostane isto koliko se i u legalnim tokovima prihoduje. To je teško tačno izračunati, ali, po procjeni ozbiljnih analitičara, od 500 miliona do milijardu eura ostane u sivoj zoni”, navodi Ivančević.

I dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi dr Rade Ratković ukazuje da problema ima mnogo. Uz ogromnu stanogradnju, fenomen sezonalnosti razara crnogorski turizam i infrastrukturu na Primorju. U špicu sezone su ogromne prometne gužve i kolone na cestama, pa često dolazi do ‘pucanja’ komunalne, energetske, zdravstvene i druge infrastrukture.

U Ulcinju je, na primjer, početkom maja tri dana čitav grad bio bez vode, pa su gost bili primorani da odu.

,,Kod ostalih zemalja turistička sezona mjeri se na 180 dana pune zauzetosti hotelskih kapaciteta, a kod nas je to oko 90 dana, što znači duplo manje. Mi se i dalje držimo regionalnog i ruskog tržišta, uprkos strategiji iz Master plana i uprkos ponuđenom marketingu turističke destinacije, prema kojem, kako je objavila jedna španska kompanija koja je radila marketing strategiju, kod nas sezona traje samo šest nedjelja, odnosno 42 dana”, ističe Ratković.

Zvanični podaci za prošlu godinu potvrđuju da su gosti iz Rusije i Srbije ostvarili više od polovine noćenja u ukupnom prometu (53 odsto), te da je gotovo 90 odsto noćenja ostvareno u primorskim opštinama. Manje od 10 odsto smještajnih kapaciteta je u hotelima, što je rekordno nisko u evropskim i mediteranskim okvirima.

„Po fizičkom obimu u osnovnom smještaju smo na nivou od prije 40 godina, kada smo imali 40.000 ležajeva u hotelima i tada smo mogli konkurisati Španiji i Italiji. Danas smo ostali na istom broju kapaciteta, a struktura je nešto i lošija nego tada. Imamo 20-ak velikih hotela manje nego prije tri decenije, a ta se praznina popunjava izgradnjom malih smještajnih objekata”, kaže bivši crnogorski ministar turizma dr Ivo Armenko.

Turizam je za ovu zemlju kokoška koja nosi zlatna jaja. Ali, ova strateška grana nipošto ne može nadomjestiti sve druge, ogromne gubitke u crnogorskoj ekonomiji, iako, direktno ili indirektno, donosi petinu BDP-a Crne Gore.

A milijarda eura sa početka teksta je, u stvari, procijenjeni prihod generisan turizmom, odnosno direktan i indirektan doprinos turizma crnogorskom BDP-u u ovoj godini. Koji tek treba ostvariti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo