Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA OČEKIVANJA U 2014.: Više Rusa, manje Njemaca

Objavljeno prije

na

ada-bojana-2

Za svjetski turizam kriza ne postoji. U prošloj godini premašena su i najoptimističkija očekivanja. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), lani je zabilježeno 1,1 milijarda turističkih dolazaka ili pet odsto više nego godinu ranije. Pozitivan trend nastaviće se i u ovoj godini – WTO procjenjuje porast za odličnih 4,5 odsto. Najposjećenija svjetska regija je i dalje Evropa, a Mediteran takođe bilježi značajan rast. Grčka turistička industrija, na primjer, poslije nekoliko loših godina veoma se brzo oporavlja. Spuštanjem cijena Grci su lani uspjeli da privuku čak 1,5 milion gostiju više nego godinu ranije i ostvare prihod od 12 milijardi eura. Toliko turista (1,5 milion), inače, Crnu Goru je posjetilo prošle godine, a prihodovano je 720 miliona eura.

Generalni sekretar WTO-a Taleb Rifai kaže da je turistički sektor u svijetu opet pokazao izuzetnu sposobnost prilagođavanja promjenjivim uslovima na tržištu i podstakao rast i stvaranje novih radnih mjesta uprkos brojnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima. Kako se u ovoj godini očekuje globalni privredni boljitak, Rifai tvrdi da će to biti još jedna pozitivna godina i za svjetski turizam, te poziva nacionalne vlade da postave takve strategije koje će podržavati ovaj sektor. I posljednje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je turizam u 2013. bio pokretač nacionalnog privrednog rasta zasnovanog na potražnji. ,,Ovaj sektor je tokom ekonomske krize bio jedna od uzdanica evropske privrede, a pozitivno kretanje će se nastaviti i u ovoj godini. Samo 11 odsto Evropljana nema namjeru negdje putovati”, kaže potpredsjednik Evropske komisije Antonio Tajani i dodaje: ,,Brojke govore same za sebe, a preferencije i stavovi iskazani u istraživanju ukazuju na vjerovatnost da će se velik i kontinuiran uspjeh nastaviti i u ovoj godini”.

Dežurni optimisti sjede i u crnogorskoj Vladi. Utisak je da tamo shvataju da je turizam koka koja nosi zlatna jaja, ali još ne razumiju da je pretjerana fiskalnost može ubiti. Možda je to logično u situaciji kada su javne finansije stalno u crvenom i kada se još uvijek gotovo polovina prihoda u turizmu ne evidentira. No, istovremeno, Crna Gora nazaduje na ljestvici konkurentnosti turističkih država. Lani je bila rangirana na 40. poziciji u svijetu, a dvije godine ranije zauzimala je 36. mjesto.

Zato je tako važno da čitava zemlja ,,diše” turistički, krene na vrijeme u pripremu sezone, predano radi na destinacijskom menadžmentu, te ponudom, kvalitetom usluga i ljubaznošću zadovolji goste koji će boraviti u ovoj državi.

Pošto se ekonomska situacija u zemljama regiona iz kojih u Crnu Goru još dolazi najveći broj gostiju pogoršava, sezonu mogu spasiti samo Evropljani, uključujući i Ruse. Trenutno je najveća nepoznanica za domaće turističke radnike što se može očekivati nakon krize u Ukrajini. Posljedice nestabilnosti u tako velikoj zemlji neminovno će se odraziti na čitavom kontinentu. Tim prije što su gosti iz Ukrajine prošle godine bili na petom mjestu po broju dolazaka u našu zemlju, s oko šest odsto učešća. ,,Pod uticajem krize broj dolazaka iz Ukrajine najvjerovatnije će biti drastično smanjen, kao i najavljene investicije iz te zemlje”, smatra profesor turističke ekonomije Rade Ratković.

Ali, zato može se očekivati porast broja turista iz Rusije. Ne samo što državljanima Rusije za ulazak u zemlje EU trebaju vize, već je najavljeno da će im biti uvedene i sankcije. Staro je pravilo da niko ne voli provoditi odmor tamo đe ga ne smatraju dobrodošlim, pa će ruski turisti ovog ljeta znatno manje putovati u zemlje 28-orice. Već lani je broj Rusa u Hrvatskoj (koja je 1. jula 2013. godine postala članica EU, i morala da uvede vizni režim s Rusijom) bio za petinu manji nego 2012. U toj zemlji boravilo je oko 165 hiljada gostiju iz Rusije ili gotovo dva puta manje nego u našoj državi. ,,Zbog Rusa koji ostvaruju 28 odsto od ukupnog broja noćenja, Crna Gora sve više podsjeća na ljetovališta SSSR-a, na domaćem Crnom moru, sa svim svojim opštepoznatim specifičnostima”, pišu ruski mediji. Oni navode da su u Hrvatskoj praktično svi najznačajniji istorijski spomenici na jadranskoj obali, a da su “Stari grad u Budvi u potpunosti upropastili restorani i trgovine”.

Turistički poslenici u toj susjednoj državi uvjereni su da će Rusa u Hrvatskoj ove godine biti još manje, te da će oni više ljetovati u Turskoj, Crnoj Gori i u Dubaiju. I s razlogom žale zbog toga: Rusi su prošle godine u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 118 eura, a Njemci tek 58. Analize WTO pokazuju da su prošle godine Rusi povećali potrošnju na putovanjima za 26 odsto. No, ne treba prenebregnuti činjenicu da su zbog devalvacije ruske rublje za oko osam odsto prema euru u posljednjih nekoliko sedmica, turistički aranžmani za inostranstvo poskupjeli.

Da li će zaista biti ove sezone više Rusa nego lani, pokazaće već turistički sajam u Moskvi, koji se održava naredne sedmice. To je, inače, jedan od pet najvećih sajmova u svijetu, koji posjeti oko 75 hiljada ljudi.

Turistički eksperti smatraju da je za Crnu Goru još važnije snažno se vratiti na njemačko emitivno tržište, najveće u Evropi, a koje u našem oficijelnom turističkom prometu učestvuje s manje od 2,5 odsto . ,,Ogromna je šteta što smo malo uradili da dobijemo njemačke goste i njemačke investitore u našoj hotelskoj industriji”, ističe profesor Ratković. Treba pošteno priznati – u svoje vrijeme potrudili smo se da ih izgubimo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POŽARI I MI: Kad institucije gledaju u nebo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prije tri godine požar u NP Lovćen ugasila je kiša. Nedavni požar u NP Skadarsko jezero, čije posljedice su vidne i na satelitskim snimcima,  harao je danima, uz staro opravdanje o nepristupačnosti terena. Institucije svake godine dočekuju sezonu požara nespremne, jedva čekajući kiše

 

U Crnoj Gori je za vikend bilo aktivno 56 požara. Najteže je od vatrene stihije stradao Nacionalni park Skadarsko jezero. Požar je trajao danima, a satelitski snimci pokazuju da su izgorela velika močvarna područja kod Virpazara, između Vranjine i Andrijske gore, Andrijske gore i Dodoša, Bakine tigle, Mataguški lug i lijeva i desna obala Plavnice. Sve je srećom prošlo bez ljudskih žrtava. Vječno opravdanje o nepristupačnosti terena, opet je rezultiralo time da je  prepušteno vatri da danima guta floru i faunu nacionalnog parka.

Situacija na Skadarskom jezeru je bila dramatična pa su iz građanskog pokreta URA apelovali na Direktorat za vanredne situacije da hitno pozove u pomoć NATO.

Iz ove stranke su kazali da su zatečeni nereagovanjem nadležnih i prepuštanju NP Skadarsko jezero vatrenoj stihiji koja danima guta sve pred sobom: ,,Ako mi nemamo opremu za gašenje požara na takvim terenima, imaju je oni čija smo punopravna članica – NATO. Podsjećamo i da su partneri iz NATO-a i 2017. priskočili u pomoć Crnoj Gori kada je bilo aktivno mnoštvo požara na teritorijama za koje kao država i sistem nemamo opremu za stavljanje pod kontrolu i reagovanje”, navode iz Građanskog pokreta URA.

Iz MUP-a su odgovorili da imaju dovoljne kapacitete da stave pod kontrolu i ugase požar. Svako ko obiđe područje jezera može se uvjeriti o koliko efikasnim kapacitetima se radi. IZ MUP-a su istakli i da se međunarodna pomoć može tražiti u slučaju potrebe. A eto nije je bilo, pa čak i na satelitskim snimcima možemo vidjeti ogromno opožareno područje u nacionalnom parku.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su ocjenili da će posljedice na cjelokupni ekosistem jezera biti dalekosežne: ,,Iako je spašavanje ljudskih života prioritet, zabrinjava činjenica da reakcija često izostaje ukoliko se požar javi u područjima gdje nema naselja, a prirodna dobra bivaju prepuštena vatrenoj stihiji. Iako je poznato da je Mediteran, pa i Crna Gora tokom ljetnjih mjeseci već duži niz godina zahvaćena sušom, a da su jaki vjetrovi česta pojava, godinama izostaje pravovremena reakcija nadležnih institucija na moguće opasnosti od požara”.

Nakon što je požar ugašen, Nacionalni parkovi Crne Gore najavili su  formiranje komisije za utvrđivanje štete nastale od požara u NP Skadarsko jezero u cilju utvrđivanja površine koju je zahvatio požar, kao i štete koja je nanesena biljnom i životinjskom svijetu ovog područja.

Predrag NIKOLIĆ
foto: CZIP

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOLAZI LI VRIJEME RASKIDANJA KONCESIJA ZA GRADNJU mHE: I sloboda rijeka bi mogla skupo koštati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici buduće vlasti najavljuju raskidanje koncesija za gradnju mHE.  Vlada Crne Gore je u prethodnom periodu potpisala ugovore o davanju crnogorskih rječica investitorima i na 30 godina. Ugovore je teško raskinuti ukoliko nije bilo kršenja zakonskih procedura prilikom njihovog sklapanja i ukoliko su energetske kompanije ispoštovale ugovor

 

Buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno da zabrani gradnju mHE. Ako tako ne bude, ne bilo ni Vlade. To je stav lidera koalicije Crno na bijelo Dritana Abazovića, koji je ponovio na protestu protiv izgradnje mini hidroelektrana u Barama Kraljskim (Kolašin). Međutim, sagovornici Monitora smatraju da je ta ideja teško ostvariva.

Tendencija bivše vlasti da dozvoli investitorima da bistre pijaće planinske rječice stave u cijevi, radi nekoliko megavati struje koja ne čini ni par procenata ukupne potrošnje struje bila je pogubna po stanovništvo koje živi od tih rijeka. To se vidjelo na slučaju Bistrice koja je presušila nakon puštanja male hidroelektrane u rad.

Nakon što su mještani širom sjevera Crne Gore, gdje su planirane male hidroelektrane, bili istrajni da do njihove izgradnje ne dođe, bivši premijer Duško Marković zadužio je Ministarstvo ekonomije da počne pregovore za sporazumni raskid ugovora na šest rijeka. Riječ je o hidrocentralama na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na tri rijeke u Plavu – Murinskoj, Đuričkoj i Komaračkoj rijeci, kao i na Bukovici u Šavniku i Trepačkoj rijeci u Andrijevici.

,,Ovaj program nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji elekltrične energije ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi nanijeli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj konflikt razvoja promašio bi svoj cilj, a to je unaprjeđenje kvaliteta života i razvoja lokalnih zajednica koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene i zdrave životne sredine na tim lokalitetima“, kazao je tada Marković.

Iz Ministarstva ekonomije nijesu odgovorili koliko je ovih ugovora raskinuto i u kojoj fazi su pregovori. Nijesu odgovorili ni koliko je novih ugovora potpisano za izgradnju mini hidroelektrana, koje su u fazi izgradnje, a koje tek treba da se grade.

U žiži javnosti trenutno su istrajni protesti mještana Bara Kraljskih da se tri rijeke u Parku prirode Komovi – Crnja, Čestogaz i Ljubaštica ne stave u cijevi. Vlada je početkom ove godine obnovila ugovor za male hidroelektrane na toj rijeci preduzeću Dekar Energy, koju zastupa Momčilo Miranović – biznismen blizak Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Ta  firma  nije ispoštovala prethodno potpisani ugovor.

Slično Miranoviću, i ostali koncesionari za izgradnju mini hidroelektrana bliski su bivšoj vlasti. Mnogi su, suprotno zakonu, bili i veliki donatori DPS-a u predizbornim kampanjama. Dok su drugi u kumovskim i rođačkim vezama sa vrhom te partije.

Abazović je na posljednjem protestu mještana rekao da sa gradnjom mini hidrocentrala treba prekinuti „jednom za vazda, jer ti projekti nemaju logike”.  Inevstitori mHE, tvrdi on, isključivo imaju ličnu koris.

„Svaka gradnja malih hidroelektrana je korupcija sama po sebi. Zbog čega? Jednostavno, za 29 godina koncesije vi ovdje ne biste živjeli. Gdje budete živjeli u Crnoj Gori plaćaćete povećanu cijenu električne energije zbog ovoga. Nećete imati ni rijeku, a imaćete veće račune za struju”, kazao je Abazović mještanima.

Pošto je  za te tri rijeke koncesija izdata još 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo – na primjer Komovi su proglašeni za regionalni park prirode, na tim rijekama bi se moglo iznaći rješenje za raskid ugovora. Nevladine organizacije Eko-tim, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Parkovi Dinarida, Green Home i WWF Adria,  podnijele su Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za malu hidroelektranu Crnja u Barama Kraljskim.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ GRADONAČELNIKA PODGORICE: Šta je sve Vuković odćutao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim obraćanjem zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, gradonačelnik Glavnog grada prekinuo je tradiciju – da se brani ćutanjem na kritike neistomišljenika. I dobro je, razotkrio se

Nedavni javni nastupi aktuelnog gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića opominju – možda je vrijeme za vanredne lokalne izbore. Posljednji u nizu, u kom Vuković ne pokazuje ni zrno demokratske kulture, javno je saopštenje koje je uputio zamjeniku izvršnog direktora NVO MANS Dejanu Milovcu, nakon što je MANS otkrio Vukovićevu upletenost u aferu u vezi sa poslom izgradnje sekundarne kanalizacije u Podgorici i najavio tužbu protiv njega.

Prema istraživanju MANS-a, Vuković je, zajedno sa izvršnim direktorom Vodovoda i kanalizacije Podgorica Filipom Makridom, ugovor o izgradnji prve faze sekundarne kanalizacije u Podgorici vrijedan 1.83 miliona eura zaključio sa kompanijom Toškovići. Vlasnik te kompanije Ivica Tošković prošle godine je pravosnažno osuđen zbog stvaranja kriminalne organizacije i utaje poreza i doprinosa. Nakon što je MANS sa svojim otkrićem upoznao njemačku KFW banku, iz čijeg kredita Vodovod finansira ovaj projekat, iz KFW-a su potvrdili da je došlo do kršenja procedure i da dalje finansiranje projekta u koji je uključena kompanija Toškovići više nije moguće iz njihovog kredita.

U obraćanju Milovcu, Vuković ne pobija dokaze o umiješanosti u aferu, već ga optužuje za politički progon i zasipa uvredama, nazivajući ga, između ostalog, i „moralnom ruinom”. Milovac je grešan što je bezočno saopštio istinu, da je gradonačelnik „zeznuo” projekat vijeka za Glavni grad. Tako ga ja, nešto ranije, nazvao sam Vuković.

Tim povodom reagovali su i iz Akcije za ljudska prava (HRA). „Vrijeđanje predstavlja vid pritiska koji zabranjuje Deklaracija UN za zaštitu osoba koje brane ljudska prava. HRA apeluje na predstavnike vlasti da čuvaju dostojanstvo državne funkcije tako što javne rasprave s njihovim kritičarima neće svoditi na lični nivo”, poručili su iz HRA.

Dobro je da je gradonačelnik Vuković odlučio da ovog puta ne ćuti, kako to obično čini, na optužbe i primjedbe neistomišljenika. Dobro, jer je srušio iluziju o sebi kao o političaru evropskih razmišljanja čiji je jedini grijeh – ljubav prema Podgorici i Crnoj Gori. Tako on voli za sebe da kaže. Pa da onda osuđeniku za utaju poreza da milionski tender.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo