Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA OČEKIVANJA U 2014.: Više Rusa, manje Njemaca

Objavljeno prije

na

Za svjetski turizam kriza ne postoji. U prošloj godini premašena su i najoptimističkija očekivanja. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), lani je zabilježeno 1,1 milijarda turističkih dolazaka ili pet odsto više nego godinu ranije. Pozitivan trend nastaviće se i u ovoj godini – WTO procjenjuje porast za odličnih 4,5 odsto. Najposjećenija svjetska regija je i dalje Evropa, a Mediteran takođe bilježi značajan rast. Grčka turistička industrija, na primjer, poslije nekoliko loših godina veoma se brzo oporavlja. Spuštanjem cijena Grci su lani uspjeli da privuku čak 1,5 milion gostiju više nego godinu ranije i ostvare prihod od 12 milijardi eura. Toliko turista (1,5 milion), inače, Crnu Goru je posjetilo prošle godine, a prihodovano je 720 miliona eura.

Generalni sekretar WTO-a Taleb Rifai kaže da je turistički sektor u svijetu opet pokazao izuzetnu sposobnost prilagođavanja promjenjivim uslovima na tržištu i podstakao rast i stvaranje novih radnih mjesta uprkos brojnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima. Kako se u ovoj godini očekuje globalni privredni boljitak, Rifai tvrdi da će to biti još jedna pozitivna godina i za svjetski turizam, te poziva nacionalne vlade da postave takve strategije koje će podržavati ovaj sektor. I posljednje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je turizam u 2013. bio pokretač nacionalnog privrednog rasta zasnovanog na potražnji. ,,Ovaj sektor je tokom ekonomske krize bio jedna od uzdanica evropske privrede, a pozitivno kretanje će se nastaviti i u ovoj godini. Samo 11 odsto Evropljana nema namjeru negdje putovati”, kaže potpredsjednik Evropske komisije Antonio Tajani i dodaje: ,,Brojke govore same za sebe, a preferencije i stavovi iskazani u istraživanju ukazuju na vjerovatnost da će se velik i kontinuiran uspjeh nastaviti i u ovoj godini”.

Dežurni optimisti sjede i u crnogorskoj Vladi. Utisak je da tamo shvataju da je turizam koka koja nosi zlatna jaja, ali još ne razumiju da je pretjerana fiskalnost može ubiti. Možda je to logično u situaciji kada su javne finansije stalno u crvenom i kada se još uvijek gotovo polovina prihoda u turizmu ne evidentira. No, istovremeno, Crna Gora nazaduje na ljestvici konkurentnosti turističkih država. Lani je bila rangirana na 40. poziciji u svijetu, a dvije godine ranije zauzimala je 36. mjesto.

Zato je tako važno da čitava zemlja ,,diše” turistički, krene na vrijeme u pripremu sezone, predano radi na destinacijskom menadžmentu, te ponudom, kvalitetom usluga i ljubaznošću zadovolji goste koji će boraviti u ovoj državi.

Pošto se ekonomska situacija u zemljama regiona iz kojih u Crnu Goru još dolazi najveći broj gostiju pogoršava, sezonu mogu spasiti samo Evropljani, uključujući i Ruse. Trenutno je najveća nepoznanica za domaće turističke radnike što se može očekivati nakon krize u Ukrajini. Posljedice nestabilnosti u tako velikoj zemlji neminovno će se odraziti na čitavom kontinentu. Tim prije što su gosti iz Ukrajine prošle godine bili na petom mjestu po broju dolazaka u našu zemlju, s oko šest odsto učešća. ,,Pod uticajem krize broj dolazaka iz Ukrajine najvjerovatnije će biti drastično smanjen, kao i najavljene investicije iz te zemlje”, smatra profesor turističke ekonomije Rade Ratković.

Ali, zato može se očekivati porast broja turista iz Rusije. Ne samo što državljanima Rusije za ulazak u zemlje EU trebaju vize, već je najavljeno da će im biti uvedene i sankcije. Staro je pravilo da niko ne voli provoditi odmor tamo đe ga ne smatraju dobrodošlim, pa će ruski turisti ovog ljeta znatno manje putovati u zemlje 28-orice. Već lani je broj Rusa u Hrvatskoj (koja je 1. jula 2013. godine postala članica EU, i morala da uvede vizni režim s Rusijom) bio za petinu manji nego 2012. U toj zemlji boravilo je oko 165 hiljada gostiju iz Rusije ili gotovo dva puta manje nego u našoj državi. ,,Zbog Rusa koji ostvaruju 28 odsto od ukupnog broja noćenja, Crna Gora sve više podsjeća na ljetovališta SSSR-a, na domaćem Crnom moru, sa svim svojim opštepoznatim specifičnostima”, pišu ruski mediji. Oni navode da su u Hrvatskoj praktično svi najznačajniji istorijski spomenici na jadranskoj obali, a da su “Stari grad u Budvi u potpunosti upropastili restorani i trgovine”.

Turistički poslenici u toj susjednoj državi uvjereni su da će Rusa u Hrvatskoj ove godine biti još manje, te da će oni više ljetovati u Turskoj, Crnoj Gori i u Dubaiju. I s razlogom žale zbog toga: Rusi su prošle godine u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 118 eura, a Njemci tek 58. Analize WTO pokazuju da su prošle godine Rusi povećali potrošnju na putovanjima za 26 odsto. No, ne treba prenebregnuti činjenicu da su zbog devalvacije ruske rublje za oko osam odsto prema euru u posljednjih nekoliko sedmica, turistički aranžmani za inostranstvo poskupjeli.

Da li će zaista biti ove sezone više Rusa nego lani, pokazaće već turistički sajam u Moskvi, koji se održava naredne sedmice. To je, inače, jedan od pet najvećih sajmova u svijetu, koji posjeti oko 75 hiljada ljudi.

Turistički eksperti smatraju da je za Crnu Goru još važnije snažno se vratiti na njemačko emitivno tržište, najveće u Evropi, a koje u našem oficijelnom turističkom prometu učestvuje s manje od 2,5 odsto . ,,Ogromna je šteta što smo malo uradili da dobijemo njemačke goste i njemačke investitore u našoj hotelskoj industriji”, ističe profesor Ratković. Treba pošteno priznati – u svoje vrijeme potrudili smo se da ih izgubimo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo