Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA OČEKIVANJA U 2014.: Više Rusa, manje Njemaca

Objavljeno prije

na

Za svjetski turizam kriza ne postoji. U prošloj godini premašena su i najoptimističkija očekivanja. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), lani je zabilježeno 1,1 milijarda turističkih dolazaka ili pet odsto više nego godinu ranije. Pozitivan trend nastaviće se i u ovoj godini – WTO procjenjuje porast za odličnih 4,5 odsto. Najposjećenija svjetska regija je i dalje Evropa, a Mediteran takođe bilježi značajan rast. Grčka turistička industrija, na primjer, poslije nekoliko loših godina veoma se brzo oporavlja. Spuštanjem cijena Grci su lani uspjeli da privuku čak 1,5 milion gostiju više nego godinu ranije i ostvare prihod od 12 milijardi eura. Toliko turista (1,5 milion), inače, Crnu Goru je posjetilo prošle godine, a prihodovano je 720 miliona eura.

Generalni sekretar WTO-a Taleb Rifai kaže da je turistički sektor u svijetu opet pokazao izuzetnu sposobnost prilagođavanja promjenjivim uslovima na tržištu i podstakao rast i stvaranje novih radnih mjesta uprkos brojnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima. Kako se u ovoj godini očekuje globalni privredni boljitak, Rifai tvrdi da će to biti još jedna pozitivna godina i za svjetski turizam, te poziva nacionalne vlade da postave takve strategije koje će podržavati ovaj sektor. I posljednje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je turizam u 2013. bio pokretač nacionalnog privrednog rasta zasnovanog na potražnji. ,,Ovaj sektor je tokom ekonomske krize bio jedna od uzdanica evropske privrede, a pozitivno kretanje će se nastaviti i u ovoj godini. Samo 11 odsto Evropljana nema namjeru negdje putovati”, kaže potpredsjednik Evropske komisije Antonio Tajani i dodaje: ,,Brojke govore same za sebe, a preferencije i stavovi iskazani u istraživanju ukazuju na vjerovatnost da će se velik i kontinuiran uspjeh nastaviti i u ovoj godini”.

Dežurni optimisti sjede i u crnogorskoj Vladi. Utisak je da tamo shvataju da je turizam koka koja nosi zlatna jaja, ali još ne razumiju da je pretjerana fiskalnost može ubiti. Možda je to logično u situaciji kada su javne finansije stalno u crvenom i kada se još uvijek gotovo polovina prihoda u turizmu ne evidentira. No, istovremeno, Crna Gora nazaduje na ljestvici konkurentnosti turističkih država. Lani je bila rangirana na 40. poziciji u svijetu, a dvije godine ranije zauzimala je 36. mjesto.

Zato je tako važno da čitava zemlja ,,diše” turistički, krene na vrijeme u pripremu sezone, predano radi na destinacijskom menadžmentu, te ponudom, kvalitetom usluga i ljubaznošću zadovolji goste koji će boraviti u ovoj državi.

Pošto se ekonomska situacija u zemljama regiona iz kojih u Crnu Goru još dolazi najveći broj gostiju pogoršava, sezonu mogu spasiti samo Evropljani, uključujući i Ruse. Trenutno je najveća nepoznanica za domaće turističke radnike što se može očekivati nakon krize u Ukrajini. Posljedice nestabilnosti u tako velikoj zemlji neminovno će se odraziti na čitavom kontinentu. Tim prije što su gosti iz Ukrajine prošle godine bili na petom mjestu po broju dolazaka u našu zemlju, s oko šest odsto učešća. ,,Pod uticajem krize broj dolazaka iz Ukrajine najvjerovatnije će biti drastično smanjen, kao i najavljene investicije iz te zemlje”, smatra profesor turističke ekonomije Rade Ratković.

Ali, zato može se očekivati porast broja turista iz Rusije. Ne samo što državljanima Rusije za ulazak u zemlje EU trebaju vize, već je najavljeno da će im biti uvedene i sankcije. Staro je pravilo da niko ne voli provoditi odmor tamo đe ga ne smatraju dobrodošlim, pa će ruski turisti ovog ljeta znatno manje putovati u zemlje 28-orice. Već lani je broj Rusa u Hrvatskoj (koja je 1. jula 2013. godine postala članica EU, i morala da uvede vizni režim s Rusijom) bio za petinu manji nego 2012. U toj zemlji boravilo je oko 165 hiljada gostiju iz Rusije ili gotovo dva puta manje nego u našoj državi. ,,Zbog Rusa koji ostvaruju 28 odsto od ukupnog broja noćenja, Crna Gora sve više podsjeća na ljetovališta SSSR-a, na domaćem Crnom moru, sa svim svojim opštepoznatim specifičnostima”, pišu ruski mediji. Oni navode da su u Hrvatskoj praktično svi najznačajniji istorijski spomenici na jadranskoj obali, a da su “Stari grad u Budvi u potpunosti upropastili restorani i trgovine”.

Turistički poslenici u toj susjednoj državi uvjereni su da će Rusa u Hrvatskoj ove godine biti još manje, te da će oni više ljetovati u Turskoj, Crnoj Gori i u Dubaiju. I s razlogom žale zbog toga: Rusi su prošle godine u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 118 eura, a Njemci tek 58. Analize WTO pokazuju da su prošle godine Rusi povećali potrošnju na putovanjima za 26 odsto. No, ne treba prenebregnuti činjenicu da su zbog devalvacije ruske rublje za oko osam odsto prema euru u posljednjih nekoliko sedmica, turistički aranžmani za inostranstvo poskupjeli.

Da li će zaista biti ove sezone više Rusa nego lani, pokazaće već turistički sajam u Moskvi, koji se održava naredne sedmice. To je, inače, jedan od pet najvećih sajmova u svijetu, koji posjeti oko 75 hiljada ljudi.

Turistički eksperti smatraju da je za Crnu Goru još važnije snažno se vratiti na njemačko emitivno tržište, najveće u Evropi, a koje u našem oficijelnom turističkom prometu učestvuje s manje od 2,5 odsto . ,,Ogromna je šteta što smo malo uradili da dobijemo njemačke goste i njemačke investitore u našoj hotelskoj industriji”, ističe profesor Ratković. Treba pošteno priznati – u svoje vrijeme potrudili smo se da ih izgubimo.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo