Za svjetski turizam kriza ne postoji. U prošloj godini premašena su i najoptimističkija očekivanja. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (WTO), lani je zabilježeno 1,1 milijarda turističkih dolazaka ili pet odsto više nego godinu ranije. Pozitivan trend nastaviće se i u ovoj godini – WTO procjenjuje porast za odličnih 4,5 odsto. Najposjećenija svjetska regija je i dalje Evropa, a Mediteran takođe bilježi značajan rast. Grčka turistička industrija, na primjer, poslije nekoliko loših godina veoma se brzo oporavlja. Spuštanjem cijena Grci su lani uspjeli da privuku čak 1,5 milion gostiju više nego godinu ranije i ostvare prihod od 12 milijardi eura. Toliko turista (1,5 milion), inače, Crnu Goru je posjetilo prošle godine, a prihodovano je 720 miliona eura.
Generalni sekretar WTO-a Taleb Rifai kaže da je turistički sektor u svijetu opet pokazao izuzetnu sposobnost prilagođavanja promjenjivim uslovima na tržištu i podstakao rast i stvaranje novih radnih mjesta uprkos brojnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima. Kako se u ovoj godini očekuje globalni privredni boljitak, Rifai tvrdi da će to biti još jedna pozitivna godina i za svjetski turizam, te poziva nacionalne vlade da postave takve strategije koje će podržavati ovaj sektor. I posljednje istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je turizam u 2013. bio pokretač nacionalnog privrednog rasta zasnovanog na potražnji. ,,Ovaj sektor je tokom ekonomske krize bio jedna od uzdanica evropske privrede, a pozitivno kretanje će se nastaviti i u ovoj godini. Samo 11 odsto Evropljana nema namjeru negdje putovati”, kaže potpredsjednik Evropske komisije Antonio Tajani i dodaje: ,,Brojke govore same za sebe, a preferencije i stavovi iskazani u istraživanju ukazuju na vjerovatnost da će se velik i kontinuiran uspjeh nastaviti i u ovoj godini”.
Dežurni optimisti sjede i u crnogorskoj Vladi. Utisak je da tamo shvataju da je turizam koka koja nosi zlatna jaja, ali još ne razumiju da je pretjerana fiskalnost može ubiti. Možda je to logično u situaciji kada su javne finansije stalno u crvenom i kada se još uvijek gotovo polovina prihoda u turizmu ne evidentira. No, istovremeno, Crna Gora nazaduje na ljestvici konkurentnosti turističkih država. Lani je bila rangirana na 40. poziciji u svijetu, a dvije godine ranije zauzimala je 36. mjesto.
Zato je tako važno da čitava zemlja ,,diše” turistički, krene na vrijeme u pripremu sezone, predano radi na destinacijskom menadžmentu, te ponudom, kvalitetom usluga i ljubaznošću zadovolji goste koji će boraviti u ovoj državi.
Pošto se ekonomska situacija u zemljama regiona iz kojih u Crnu Goru još dolazi najveći broj gostiju pogoršava, sezonu mogu spasiti samo Evropljani, uključujući i Ruse. Trenutno je najveća nepoznanica za domaće turističke radnike što se može očekivati nakon krize u Ukrajini. Posljedice nestabilnosti u tako velikoj zemlji neminovno će se odraziti na čitavom kontinentu. Tim prije što su gosti iz Ukrajine prošle godine bili na petom mjestu po broju dolazaka u našu zemlju, s oko šest odsto učešća. ,,Pod uticajem krize broj dolazaka iz Ukrajine najvjerovatnije će biti drastično smanjen, kao i najavljene investicije iz te zemlje”, smatra profesor turističke ekonomije Rade Ratković.
Ali, zato može se očekivati porast broja turista iz Rusije. Ne samo što državljanima Rusije za ulazak u zemlje EU trebaju vize, već je najavljeno da će im biti uvedene i sankcije. Staro je pravilo da niko ne voli provoditi odmor tamo đe ga ne smatraju dobrodošlim, pa će ruski turisti ovog ljeta znatno manje putovati u zemlje 28-orice. Već lani je broj Rusa u Hrvatskoj (koja je 1. jula 2013. godine postala članica EU, i morala da uvede vizni režim s Rusijom) bio za petinu manji nego 2012. U toj zemlji boravilo je oko 165 hiljada gostiju iz Rusije ili gotovo dva puta manje nego u našoj državi. ,,Zbog Rusa koji ostvaruju 28 odsto od ukupnog broja noćenja, Crna Gora sve više podsjeća na ljetovališta SSSR-a, na domaćem Crnom moru, sa svim svojim opštepoznatim specifičnostima”, pišu ruski mediji. Oni navode da su u Hrvatskoj praktično svi najznačajniji istorijski spomenici na jadranskoj obali, a da su “Stari grad u Budvi u potpunosti upropastili restorani i trgovine”.
Turistički poslenici u toj susjednoj državi uvjereni su da će Rusa u Hrvatskoj ove godine biti još manje, te da će oni više ljetovati u Turskoj, Crnoj Gori i u Dubaiju. I s razlogom žale zbog toga: Rusi su prošle godine u Hrvatskoj prosječno dnevno trošili 118 eura, a Njemci tek 58. Analize WTO pokazuju da su prošle godine Rusi povećali potrošnju na putovanjima za 26 odsto. No, ne treba prenebregnuti činjenicu da su zbog devalvacije ruske rublje za oko osam odsto prema euru u posljednjih nekoliko sedmica, turistički aranžmani za inostranstvo poskupjeli.
Da li će zaista biti ove sezone više Rusa nego lani, pokazaće već turistički sajam u Moskvi, koji se održava naredne sedmice. To je, inače, jedan od pet najvećih sajmova u svijetu, koji posjeti oko 75 hiljada ljudi.
Turistički eksperti smatraju da je za Crnu Goru još važnije snažno se vratiti na njemačko emitivno tržište, najveće u Evropi, a koje u našem oficijelnom turističkom prometu učestvuje s manje od 2,5 odsto . ,,Ogromna je šteta što smo malo uradili da dobijemo njemačke goste i njemačke investitore u našoj hotelskoj industriji”, ističe profesor Ratković. Treba pošteno priznati – u svoje vrijeme potrudili smo se da ih izgubimo.
Mustafa CANKA
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice