Povežite se sa nama

OKO NAS

NAGRADE NVO GARIWO, HRABRIMA I NEPOKORENIMA: Pravednici na Dan pravednika u Sarajevu

Objavljeno prije

na

U prepunoj sali Bosanskog kulturnog centra, pred oko 1000 mladih iz cijele regije, u Sarajevu je 6. marta na Evropski dan sjećanja na pravednike, upriličena svečanost dodjele Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti.

Organizator dodjele Nagrada je NVO GARIWO, a njihov rad kao donator podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodijeljena je posthumno Milanu Levaru iz Hrvatske, Vladi Trifunoviću iz Srbije, Asmiru Fatkiću i Višnji Marilović iz BiH, a Nagrada Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti Milanu Popoviću iz Crne Gore.

Milan Levar

Nagrada Duško Kondor za građansku hrabrost dodijeljena je Milanu Levaru iz Gospića, posthumno, zato što je iskazao građansku hrabrost, tako što je:

u ratu odbijao da izvrši naredbe suprotne općeljudskim vrijednostima i njegovim ličnim, visokim moralnim ubjeđenjima;

1997. svjedočio pred sudom u Haagu o ratnim zločinima Hrvatske vojske nad civilima uglavnom srpske nacionalnosti u Gospiću;

kao zaštićeni svjedok suda u Haagu odbio promjenu identiteta i mogućnost da napusti Gospić;

28. 8. 2000. ubijen je podmetnutom bombom u dvorištu svoje automehaničarske radionice u Gospiću;

i u svojoj smrti prisutan te stalno pokazuje koliko još Hrvatska nije u stanju da se adekvatno suoči sa svojom ratnom prošlošću jer ni dan-danas njegove ubice nisu pronađene.

Vlado Trifunović

Ovaj general JNA je odbio da sa svojim vojnicima učestvuje u ratnim operacijama u Hrvatskoj. On je 22. 9. 1991. predao Hrvatskoj vojsci kasarnu u Varaždinu prethodno naredivši da se oružje u kasarni onesposobi. Uspio izvesti na sigurnu teritoriju 220 vojnika i 60 oficira.

Zbog svog čina, u Srbiji, koja je bila u sastavu Savezne Republike Jugoslavije, osuđen je za izdaju, a u Hrvatskoj za ratni zločin. Za sebe je tim povodom rekao: „Ja sam jedini general kojega je Hrvatska osudila za ratni zločin, a Jugoslavija zato što nisam počinio ratni zločin.”

Ostao dosljedan svom činu i svakodnevno se borio i bori se da sa sebe skine etiketu „izdajnika i zločinca”. O tome kaže: „Moja prva misao bi ponovo bila da spasavam ljude kojima ja komandujem.”

U Srbiji se uspio izboriti za pravdu te je Vrhovni sud Srbije 2010. godine ukinuo presudu njemu i grupi njegovih oficira. Bori se da nadležne instance u Hrvatskoj učine isto.

U cjelini je ispunio majčin amanet: „Majka me zaklela, kada sam završio vojne škole, da nikoga u crno ne zavijem.”

Asmir Fatkić

Kao predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice (IZ) u Bihaću, 2007. Fatkić je podnio krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu protiv članova IZ koji su u prethodnom periodu izvršili razne zloupotrebe položaja i krađu novca IZ.

Zbog toga je kažnjen tako što mu je Disciplinska komisija Rijaseta IZ nezakonito dala otkaz „zbog istupa u javnim medijima”, sa obrazloženjem da „nije smio podnositi krivične prijave koje su prouzrokovale niz problema i negativan publicitet IZ”.

Fatkić je jedini u istoriji IZ koji je digao svoj glas protiv kriminala u IZ i nije poslušao preporuku tadašnjih vjerskih i političkih moćnika da povuče krivične prijave.

Zbog svog je čina pet puta napadan u službi, a policija ga nije željela zaštititi.

Preživio je i pokušaj ubistva u službi, nakon čega je, zbog stresa i traume, hospitaliziran.

Ostao nepokolebljiv u borbi za pravdu i na insistiranje svojih džematlija ostao njihov imam, hatib i muallim, iako nije zvanično zaposlen, te ne prima platu niti ima osiguranje i penzioni staž. Njegove džematlije, zbog podrške njemu, isključene su iz IZ.

Višnja Marilović

Sarajka Višnja Marilović je prijavila niz nepravilnosti u poslovanju JU „Centar Skenderija” gdje je radila, uključujući i korupciju u samom vrhu preduzeća.

Dobila je otkaz zbog svog čina i bila suočena s nizom neugodnosti uključujući i prijetnje smrću upućene njoj i njenoj djeci.

Jedno vrijeme živjela je i pod policijskom zaštitom zbog prijetnji koje su joj upućivane.

Ostala je uporna u svojoj borbi i nakon otkaza postala direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača i počela borbu za zakonsku zaštitu ljudi sličnih njoj.

Program manifestacije

Na svečanosti je o svakom laureatu prikazan petominutni dokumentarni film. Svi filmovi nastali su u produkciji NVO GARIWO, a osim filmova prisutni su mogli uživati i u drugim kulturno-umjetničkim sadržajima.

Osim laureata, prisutnima su se obratili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey te predsjednica Međunarodne komisije za dodjelu Nagrada Duško Kondor Ellen Elias Bursać.

Predsjednik Mesić govorio je o važnosti afirmacije građanske hrabrosti: „Mlade su generacije izložene ciljanom usmjeravanju u pogrešnom pravcu i zato je upoznavanje mladih s pojmom građanske hrabrosti iznimno važno i to ne na akademskoj, nego na pragmatičnoj osnovi. Građanska hrabrost znači imati stav i poziciju i braniti je.”

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko istakao je da se ovim činom daje priznanje onima koji svojim primjerom trebaju inspirirati druge da budu humani jer kada su se suočili s korupcijom, netolerancijom, kriminalom i neznanjem odgovorili su hrabrom odlučnošću da se svrstaju na stranu ispravnog, a ne pogrešnog.

„Našem društvu trebaju građani koji će dići svoj glas protiv nepravde i nesposobnosti, potrebni su mu policajci, sudije i tužioci koji će se oduprijeti uticaju politike i kriminala te obavljati svoju dužnost štiteći građane. Hrabrost koju su pokazali današnji dobitnici mora poslužiti svima kao inspiracija da učinimo više, da radimo bolje te činimo ono što je ispravno”, kazao je Inzko.

Mary Ann Hennessey naglasila je da 6. mart, Evropski dan sjećanja na pravednike, treba biti podsjetnik svima da prihvatimo pravednost, da pojedinačno djelujemo za humanost, jednakost, toleranciju, poštovanje, demokratiju, ljudska prava i vladavinu zakona.

Ellen Elias Bursać, predsjednica Komisije za dodjelu ove nagrade kazala je da su svi bez izuzetka zaslužili ova priznanja, a proces odabira pokazao je koliko je ljudi u BiH i regionu koji, kada uoče potrebu, dignu svoj glas za promjene, zauzmu stav, izlože se rizicima i rade za dobrobit drugih. Bursać je napravila paralelu između protestnih zbivanja u BiH i onoga što su laureati učinili: „Posljednjih sedmica vidjeli smo vas, vaše roditelje, roditelje vaših roditelja, prijatelje i susjede na ulicama, dok ste činili zapravo isto: zauzimali stav, preuzimali rizike i radili za dobrobit drugih. Zaista sam tronuta odlučnošću građana BiH i sigurna sam da će to uroditi plodom. Sve dok se građani bore ne samo za svoju, nego i za dobrobit drugih, dobro će iz toga proizaći.”

Na kraju ceremonije prisutnima se obratila i Svetlana Broz, direktorica NVO GARIWO, koja je nagrade i utemeljila. Ona je zahvala prisutnima, a posebno laureatima na njihovoj nesebičnosti, i u konačnici na tome što postoje i daju nam nadu u bolje sutra.

Hedonizam borbe Milana Popovića

Za afirmaciju građanske hrabrosti Nagradom Duško Kondor ove godine nagrađen je Milan Popović, univerzitetski profesor iz Podgorice. Razloga za nagradu je mnogo a kao glavne možemo navesti to što je: 1991. istupao na antiratnom mitingu u Titogradu dok se uveliko spremao napad na Dubrovnik; tokom rata otvoreno se suprotstavljao crnogorskoj ratnoj politici i njenom služenju projektu velike Srbije; bio jedan od najglasnijih zagovornika nezavisne Crne Gore nakon čijeg se osamostaljenja suprotstavio njenoj kriminogenoj vlasti i svim vidovima nasilja koje je provodio crnogorski režim; zajedno sa Esadom Kočanom i Kočom Pavlovićem podnio krivičnu prijavu protiv premijera, vrhovne državne tužiteljice i ostalih iz državnog vrha, najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992. Od 1991. do danas Milan Popović je pretrpio brojna uznemiravanja uključujući i prijetnje smrću, ali se nikada nije pokolebao. Uprkos svemu, dosljedno, on ne pristaje na ulogu žrtve, već svojim stavom i akcijom demonstrira hedonizam pobune protiv silnika. Milan Popović je, kao što naši čitaoci dobro znaju, dugogodišnji kolumnista Monitora. Podsjećamo, ranije su prestižnu međunarodnu nagradu za građansku hrabrost i afirmaciju građanske hrabrosti iz Crne Gore dobili Slobodan Pejović, hrabri svjedok zločina deportacija BiH izbjeglica, i Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik Monitora.

Amer TIKVEŠA

Komentari

Izdvojeno

KAKO JE NOVINAR SAŠA RADOVIĆ POSTAO PERSONA  NON GRATA U OPŠTINI ZETA: Karleuša, priganice, mediji  i politika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovogodišnji Dan zetskih kolača i priganica koji  je predstavljen kako  najveći spektakl  u istoriji ove mlade opštine zbog nastupa Jelene Karleuše,  sjenku je svojim izvještavanjem, tvrde u Opštini Zeta, bacio novinar RTCG Saša Radović. Traže od rukovodstva Javnog servisa da ga oštro kazni, a oni su sa svoje strane novinara proglasili personom non grata

 

Pjevačica Jelena Karleuša je proteklog vikenda održala koncert u okviru festivala Dan zetskih kolača i priganica u kompleksu Plavnica u Zeti. Pred početak koncerta u Zeti saobraćajni haos, pa su mediji saopštili da je i muzička zvijezda od gužve jedva uspjela da dođe do bine.

Najveći muzički događaj od osnivanja ove opštine poklopio se sa praznovanjem Svete Petke. A pjevačicin  nastup je javno u televizijskoj emisiji ranije dogovorio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

,,Zeta, čuvena po svojoj bogatoj istoriji i tradiciji, dočekala me je kao niko nikad. Hvala svima koji su bili u nepreglednim kilometarskim kolonama, hvala policiji Crne Gore, hvala Milanu Kneževiću i ministaru saobraćaja Maji Vukićević na divnom gostoprimstvu. Znam da mene Crnogorci vole kao i ja njih, ali je ovo prevazišlo sva moja očekivanja iako su mnogi govorili da ja u Podgorici neću zapevati”, izjavila je nakon koncerta Karleuša.

Njen koncert  bio je zakazan za 9. maj ove godine, ali ga je uprava Hotela Podgorica otkazala. Odluka je uslijedila nakon javnog Karleušionog oglašavanja povodom pitanja Rezolucije o Srebrnici. Ona je između ostalog navela da ,,Crna Gora po ko zna koji put glasa protiv Srbije, a da se pola Crnogoraca nalazi u toj istoj Srbiji i ne vidi neki moralni problem ili politički problem”. Onda je održala lekciju iz ,,istorije”, balkanskim narodima: ,,Jer svakom Crnogorcu je ded Srbin, svakom Hrvatu je ded ubijao Srbe, svakom Bošnjaku ded nije došao ni iz Turske, ni iz Saudijske Arabije jer smeta ono “ić” i razumevanje srpskog jezika, a svakom Albancu sa Kosova je ded bio u plemenskoj bandi koja je napadala srpsku vojsku koja se povlačila prema Grčkoj u Prvom svetskom ratu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUGA OPET  U ZATVORU: Prenatrpanost ne pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema zvaničnim podacima, od početka godine, od zaraznog kožnog oboljenja šuge bolovalo je dvanaest lica lišenih slobode.  Trenutno je  jedan pritvorenik obolio od šuge. O ponovnom obolijevanju u zatvoru ne bi se saznalo da nije odgođeno suđenje bivšem šefu policije Veselinu Veljoviću, upravo zbog bolesti ovog pritvorenika

 

Da  još od januara ove godine u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorenici obolijevaju od zaraznog kožnog oboljenja šuge, saznalo se tek ove sedmice, nakon što je  u srijedu, u podgoričkom Višem sudu, odgođeno suđenje bivšem direktoru crnogorske policije Veselinu Veljoviću.

Suđenje je odloženo  uz obrazloženje da je jedan od optuženih Arsenije Kalezić, u spuškom pritvoru obolio od  šuge.

Prema zvaničnim podacima, koji su potom dostavljeni medijima, od početka godine, od zaraznog kožnog oboljenja šuge bolovalo je dvanaest lica lišenih slobode.  Da je  jedan pritvorenik trenutno obolio od šuge,  potvrđeno je iz uprave spuškog zatvora.

“Trenutno od ovog zaraznog oboljenja boluje jedno lice smješteno u Istražnom zatvoru Podgorica, kojem je dana 16.10.2024.godine dijagnostikovano zarazno oboljenje kože šuga (scabies). U cilju sprječavanja širenja zaraze, ovaj pritvorenik je izolovan od ostalih pritvorenih lica i obezbijeđena mu je sva potrebna terapija”, navode iz Uprave zatvora.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOTLOVI U SKERLIĆEVOJ PONOVO RADE: Grijanje kasnilo, vazduh čistiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kotlarnica u centru Pljevalja i narednih mjeseci zagađivaće vazduh u tom gradu. Nadležni tvrde mnogo manje u odnosu na ranije. Zbog izmjene tehničkih karakteristika tog postrojenja,  sezona grijanja za oko 500 korisnika počela je skoro mjesec kasnije

 

 

“Griju, ali slabo”, uglavnom su tako, sredinom sedmice korisnici kotlarnice u Skerlićevoj ulici  u Pljevljima odgovarali na pitanje je li im   konačno pušteno grijanje. Trebalo je da im radijatori budu topli još prije mjesec. Iako je  tokom oktobra  u tom gradu  temperetaura vazduha  bila često “oko nule”, rad kotlarnice nije bio moguć. Čekalo se da preduzeće koje gazduje kotlarnicom ugradi prečišćivač dimnih gasova, stručno –  trimulticiklon.

Više od 650 Pljevljaka  potpisalo je 25. oktobra peticiju  kojom su tražili od ekološke inspekcije da dozvoli  postrojenja  iz koje se zagrijavaju stanovi i poslovni prostori u centru grada. Korisnici su podsjetili i da  većina zgrada nema odžak, kao ni podrume za skladištenje ogrjeva, a za mnoge je grijanje na struju skupo.

Na potpaljivanje kotolova čekalo se zbog rješenje ekološke inspekcije, kojim je opštinskom preduzeću Grijanje naloženo da do 15. septembra “preduzme odgovarajuće tehničke mjere kako bi se smanjilo zagađenje”. U suprotnom, zaprijetili su, zabraniće rad kotlarnice.

U ponedjeljak je, 28. oktobra, konačno počela isporuka toplotne energije za blizu 500 korisnika u Pljevljima. Direktor Grijanja Vlade Tošić saopštio je da je  inspektor naredio izmjenu tehničkih karatkeristika u kotlarnici,  što su, kažu,  uradili. Očekuju rezultate mjerenja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI).

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo