Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TURIZAM I MODA: Jelek u promotivnoj kampanji Crne Gore

Objavljeno prije

na

Zbog jednog vezenog jeleka koji predstavlja dio nacionalne nošnje naroda na Balkanu, poveo se mali modni rat na društvenim mrežama u Srbiji i Crnoj Gori, a tekstove o tome donose i brojni mediji u obje države. Neposredan povod za raspravu koja izaziva interesovanje ljubitelja mode i dizajnera jesu dvije fotografije haljina, večernjih toaleta, koje su na javnom mjestu ponijele dvije poznate osobe u različito vrijeme, na kojima je dizajnerski inkorporiran gotovo identičan srmom vezeni jelek.

Jeleče koje je izazavalo medijsku buru prošetala je na crvenom tepihu filmskog festivala u Veneciji srpska glumica Sloboda Mićalović ruku pod ruku sa poznatom italijanskom glumicom Monikom Beluči, gdje su promovisale film Na mlečnom putu Emira Kusturice. Crna duga haljina koju je nosila Mićalovićka autorsko je djelo poznate beogradske dizajnerke Verice Rakočević.

Venecijansku slavu srebrnim nitima vezenog jelečeta pokušala je pomutiti crnogorska kreatorka Marina Banović Džuver, koja je na svom fejsbuk profilu okačila fotografiju haljine iz svoje kolekcije za 2006. godinu, sa veoma sličnim zlatnim jelekom i komentarom: Slučajnost ili pozajmljena ideja, pitanje je sad…

Na prozivku za plagijat i krađu tuđe ideje, Verica Rakočević je odgovorila fotografijom originalne kreacije iz daleke 1992. godine sa sve spornim jelekom, sa revije koju je održala u Pržnu, u sklopu ekskluzivnog projekta promocije crnogorskog turizma. Ostalo je otvoreno pitanje ko je koga kopirao, i da li se upotreba motiva sa nacionalnih kostima u modnoj industriji uopšte može autorizovati. Prepucavanje o jeleku podsjetilo je na kampanju koja se prije 24 godine vodila oko stvaranja novog markentinškog znaka crnogorskog turizma i ulozi koju je u tome imala Verica Rakočević.

Sasvim neočekivano, pokazalo se da je glavni „krivac” i idejni tvorac jelečeta sa revije Verice Rakočević budvanski arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. U nastaloj debati, mogao bi se izvesti i zaključak da zasluge za uspjeh odjevne kombinacije srpske glumice u Veneciji ili Marinine kolekcije u Rimu, dijelom pripadaju i njemu.

Arhitekta Mitrović bio je te 1992. godine član brojne ekipe poznatih imena iz oblasti marketinga, arhitekture, muzičke i likovne umjetnosti, filma, mode i turizma, angažovanih na projektu – Novi imidž turizma Crne Gore.

Autor projekta bila je Silvana Đurašević, dekan Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran, u to vrijeme na funkciji pomoćnika ministra turizma i trgovine Nebojše Zekovića, u prvoj Vladi premijera Mila Đukanovića, koja je odvojila značajna sredstva, oko 350.000 njemačkih maraka za projekat sveobuhvatne promocije turizma Crne Gore.

Ona je podsjetila kako je projekat imao zadatak stvaranje novog vizuelnog identiteta crnogorskog turizma, te da je u tom smislu to bio najcjelovitiji program ikada rađen u Crnoj Gori. Njime je ustanovljena prva knjiga standarda vizuelnog identiteta za Nacionalnu turističku organizaciju.

„Bio je to veliki projekat iz nekoliko segmenata, sadržao je novi logotip, sasvim nove plakate u kojima se po prvi put našla i crkva, kostime koje će hostese nositi na sajmovima, montažno demontažni specijalno dizajnirani štand koji će se lako montirati na turističkim sajmovima po svijetu, (rad arhitekte Zorana Petrovića) sa putujućim vrijednim eksponatima..,” podsjeća Bobo Mitrović

„Osnovna ideja Ministarstva turizma bila je da okuplja jake autorske ličnosti iz oblasti zabave, mode i kulture, koje će pod plaštom crnogorskog turizma formirati brend Montenegro. Posebno je značajan bio spot Pece Nikolića sa Bajagom, koji je autor teksta višegodišnjeg hita Montenegro, sa Žarkom Lauševićem u glavnoj ulozi”, navodi Mitrović

Bio je učesnik projekta po dva osnova, kao veoma popularan proizvođač suvenirske i ukrasne keramike Montex i kao savjetnik autora projekta Silvane Đurašević. Firma Montex ponudila je na svečanoj promociji specijalne servise za voće sa apliciranim znakom Montenegro.

Grafičko rješenje poznatog logotipa Montenegro, slovenačkog dizajnera Eda Čehovina odnijelo je pobjedu na javnom konkursu. Novi turistički znak brzo je prihvaćem, našao se na mnogobrojnim proizvodima, publikacijama, reklamnim porukama, suvenirima, odjeći, naljepnicama…

Projekat turističkog brenda Montenegro realizovala je markentinška agencija Spektra, poznatog biznismena Milana Beka, sa kojim je Vlada potpisala ugovor. Međutim, u ime Spektre poslove je vodio Vladimir Beba Popović, kome je to bio jedan od prvih poslovnih nastupa u karijeri.

U sklopu cijelog projekta nedostajala je modna revija „kao krunska demonstracija ljepote”. Pozvana je Verica Rakočević, u to vrijeme veoma popularna modna kreatorka.

Mitrović joj je tada predložio da na svojim modelima koristi neke elemente crnogorske nacionalne nošnje, predivni jelek ili koret, što je kreatorka prihvatila i odradila na svoj način.

„Tražili smo da dva do tri modela na reviji budu neke reminiscencije na crnogorsku nošnju. Verica je to briljantno odradila i sada se sjećam tog jeleka i posebno elegantnog svijetlo zelenog koreta, koji su cijeloj večeri prezentacije projekta dali ljepotu”, pojasnio je Mitrović.

Debata oko toga ko je prvi došao na ideju da koristi jelek kao dio tradicionalne nošnje je besmislena. Mnogi dizajneri bili su inspirisani etno motivima u svojim modnim kolekcijama, u svijetu i kod nas.

„Treba pogledati toalete Jovanke Broz ili pariske uspjehe Aleksandra Joksimovića sa prvom manekeknkom Jugoslavije Tamarom Bakić, rodom iz Ivangrada. Kada je u pitanju autentična crnogorska modna scena tu je nezaobilazna kreatorka, dugogodišnji modni doajen, Seka Martinović,” ocjenjuje budvanski arhitekta.

Svečana prezentacija marketinškog proizvoda – Novi imidž turizma Crne Gore – održana je u hotelu Maestral u Pržnu, 30. maja 1992. godine. Te noći uvedene su sankcije međunarodne zajednice protiv SR Jugoslavije. Time je efekat turističkog brenda Montenegro znatno oslabljen.

Zahvaljujući postignutom uspjehu Đuraševićeva je napredovala u službi, postala je prva direktorica Nacionalne turističke organizacije. Odakle je ubrzo smijenjena zahvaljujući Svetozaru Maroviću, koji je na to mjesto doveo Budvanina Velibora Zolaka.

Uprkos svemu, novi turistički znak zaživio je u turizmu, privredi, u svim turističkim proizvodima u narednim godinama. Baš kada je postao opšte prihvaćen, prepoznatljiv na turističkom tržištu, na turističkim berzama i sajmovima i počeo da se aplicira na robi široke potrošnje – ukinut je.

Po mantri nabijeđenih političara – od mene sve počinje – ministar turizma Predrag Nenezić ukinuo je primjenu naslijeđenog i bacio se na posao stvaranja svog imidža turističkog proizvoda Crne Gore. Stvoren je slogan Wild beauty, kojim se Crna Gora promoviše kao zemlja divljih, netaknutih prirodnih predjela i ljepota. Ovaj reklamni slogan prihvaćen je sa podsmijehom jer simbolizuje sve loše strane crnogorskog turizma, divlju gradnju, bespoštednu urbanizaciju i betoniranje obale koja je cvjetala upravo u vrijeme kreiranja Nenezićevog slogana o divljini kakva u Crnoj Gori turiste očekuje.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo