Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TURIZAM I MODA: Jelek u promotivnoj kampanji Crne Gore

Objavljeno prije

na

Zbog jednog vezenog jeleka koji predstavlja dio nacionalne nošnje naroda na Balkanu, poveo se mali modni rat na društvenim mrežama u Srbiji i Crnoj Gori, a tekstove o tome donose i brojni mediji u obje države. Neposredan povod za raspravu koja izaziva interesovanje ljubitelja mode i dizajnera jesu dvije fotografije haljina, večernjih toaleta, koje su na javnom mjestu ponijele dvije poznate osobe u različito vrijeme, na kojima je dizajnerski inkorporiran gotovo identičan srmom vezeni jelek.

Jeleče koje je izazavalo medijsku buru prošetala je na crvenom tepihu filmskog festivala u Veneciji srpska glumica Sloboda Mićalović ruku pod ruku sa poznatom italijanskom glumicom Monikom Beluči, gdje su promovisale film Na mlečnom putu Emira Kusturice. Crna duga haljina koju je nosila Mićalovićka autorsko je djelo poznate beogradske dizajnerke Verice Rakočević.

Venecijansku slavu srebrnim nitima vezenog jelečeta pokušala je pomutiti crnogorska kreatorka Marina Banović Džuver, koja je na svom fejsbuk profilu okačila fotografiju haljine iz svoje kolekcije za 2006. godinu, sa veoma sličnim zlatnim jelekom i komentarom: Slučajnost ili pozajmljena ideja, pitanje je sad…

Na prozivku za plagijat i krađu tuđe ideje, Verica Rakočević je odgovorila fotografijom originalne kreacije iz daleke 1992. godine sa sve spornim jelekom, sa revije koju je održala u Pržnu, u sklopu ekskluzivnog projekta promocije crnogorskog turizma. Ostalo je otvoreno pitanje ko je koga kopirao, i da li se upotreba motiva sa nacionalnih kostima u modnoj industriji uopšte može autorizovati. Prepucavanje o jeleku podsjetilo je na kampanju koja se prije 24 godine vodila oko stvaranja novog markentinškog znaka crnogorskog turizma i ulozi koju je u tome imala Verica Rakočević.

Sasvim neočekivano, pokazalo se da je glavni „krivac” i idejni tvorac jelečeta sa revije Verice Rakočević budvanski arhitekta Slobodan Bobo Mitrović. U nastaloj debati, mogao bi se izvesti i zaključak da zasluge za uspjeh odjevne kombinacije srpske glumice u Veneciji ili Marinine kolekcije u Rimu, dijelom pripadaju i njemu.

Arhitekta Mitrović bio je te 1992. godine član brojne ekipe poznatih imena iz oblasti marketinga, arhitekture, muzičke i likovne umjetnosti, filma, mode i turizma, angažovanih na projektu – Novi imidž turizma Crne Gore.

Autor projekta bila je Silvana Đurašević, dekan Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran, u to vrijeme na funkciji pomoćnika ministra turizma i trgovine Nebojše Zekovića, u prvoj Vladi premijera Mila Đukanovića, koja je odvojila značajna sredstva, oko 350.000 njemačkih maraka za projekat sveobuhvatne promocije turizma Crne Gore.

Ona je podsjetila kako je projekat imao zadatak stvaranje novog vizuelnog identiteta crnogorskog turizma, te da je u tom smislu to bio najcjelovitiji program ikada rađen u Crnoj Gori. Njime je ustanovljena prva knjiga standarda vizuelnog identiteta za Nacionalnu turističku organizaciju.

„Bio je to veliki projekat iz nekoliko segmenata, sadržao je novi logotip, sasvim nove plakate u kojima se po prvi put našla i crkva, kostime koje će hostese nositi na sajmovima, montažno demontažni specijalno dizajnirani štand koji će se lako montirati na turističkim sajmovima po svijetu, (rad arhitekte Zorana Petrovića) sa putujućim vrijednim eksponatima..,” podsjeća Bobo Mitrović

„Osnovna ideja Ministarstva turizma bila je da okuplja jake autorske ličnosti iz oblasti zabave, mode i kulture, koje će pod plaštom crnogorskog turizma formirati brend Montenegro. Posebno je značajan bio spot Pece Nikolića sa Bajagom, koji je autor teksta višegodišnjeg hita Montenegro, sa Žarkom Lauševićem u glavnoj ulozi”, navodi Mitrović

Bio je učesnik projekta po dva osnova, kao veoma popularan proizvođač suvenirske i ukrasne keramike Montex i kao savjetnik autora projekta Silvane Đurašević. Firma Montex ponudila je na svečanoj promociji specijalne servise za voće sa apliciranim znakom Montenegro.

Grafičko rješenje poznatog logotipa Montenegro, slovenačkog dizajnera Eda Čehovina odnijelo je pobjedu na javnom konkursu. Novi turistički znak brzo je prihvaćem, našao se na mnogobrojnim proizvodima, publikacijama, reklamnim porukama, suvenirima, odjeći, naljepnicama…

Projekat turističkog brenda Montenegro realizovala je markentinška agencija Spektra, poznatog biznismena Milana Beka, sa kojim je Vlada potpisala ugovor. Međutim, u ime Spektre poslove je vodio Vladimir Beba Popović, kome je to bio jedan od prvih poslovnih nastupa u karijeri.

U sklopu cijelog projekta nedostajala je modna revija „kao krunska demonstracija ljepote”. Pozvana je Verica Rakočević, u to vrijeme veoma popularna modna kreatorka.

Mitrović joj je tada predložio da na svojim modelima koristi neke elemente crnogorske nacionalne nošnje, predivni jelek ili koret, što je kreatorka prihvatila i odradila na svoj način.

„Tražili smo da dva do tri modela na reviji budu neke reminiscencije na crnogorsku nošnju. Verica je to briljantno odradila i sada se sjećam tog jeleka i posebno elegantnog svijetlo zelenog koreta, koji su cijeloj večeri prezentacije projekta dali ljepotu”, pojasnio je Mitrović.

Debata oko toga ko je prvi došao na ideju da koristi jelek kao dio tradicionalne nošnje je besmislena. Mnogi dizajneri bili su inspirisani etno motivima u svojim modnim kolekcijama, u svijetu i kod nas.

„Treba pogledati toalete Jovanke Broz ili pariske uspjehe Aleksandra Joksimovića sa prvom manekeknkom Jugoslavije Tamarom Bakić, rodom iz Ivangrada. Kada je u pitanju autentična crnogorska modna scena tu je nezaobilazna kreatorka, dugogodišnji modni doajen, Seka Martinović,” ocjenjuje budvanski arhitekta.

Svečana prezentacija marketinškog proizvoda – Novi imidž turizma Crne Gore – održana je u hotelu Maestral u Pržnu, 30. maja 1992. godine. Te noći uvedene su sankcije međunarodne zajednice protiv SR Jugoslavije. Time je efekat turističkog brenda Montenegro znatno oslabljen.

Zahvaljujući postignutom uspjehu Đuraševićeva je napredovala u službi, postala je prva direktorica Nacionalne turističke organizacije. Odakle je ubrzo smijenjena zahvaljujući Svetozaru Maroviću, koji je na to mjesto doveo Budvanina Velibora Zolaka.

Uprkos svemu, novi turistički znak zaživio je u turizmu, privredi, u svim turističkim proizvodima u narednim godinama. Baš kada je postao opšte prihvaćen, prepoznatljiv na turističkom tržištu, na turističkim berzama i sajmovima i počeo da se aplicira na robi široke potrošnje – ukinut je.

Po mantri nabijeđenih političara – od mene sve počinje – ministar turizma Predrag Nenezić ukinuo je primjenu naslijeđenog i bacio se na posao stvaranja svog imidža turističkog proizvoda Crne Gore. Stvoren je slogan Wild beauty, kojim se Crna Gora promoviše kao zemlja divljih, netaknutih prirodnih predjela i ljepota. Ovaj reklamni slogan prihvaćen je sa podsmijehom jer simbolizuje sve loše strane crnogorskog turizma, divlju gradnju, bespoštednu urbanizaciju i betoniranje obale koja je cvjetala upravo u vrijeme kreiranja Nenezićevog slogana o divljini kakva u Crnoj Gori turiste očekuje.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo