Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI U BUDVI POSLIJE SLOMA DPS-A: Liste bez Marovića, Rađenovića, Kuljača, Lazovića

Objavljeno prije

na

Stranačka udruživanja pred predstojeće, odlučujuće izbore u Budvi, na kojima se očekuje smjena teško kompromitovane vlasti, čiji su istaknuti funkcioneri osuđeni kao članovi organizovane kriminalne organizacije koja je brojnim malverzacijama sa opštinskim zemljištem, ključnim infrastrukturnim projektima, poslovima u urbanizmu, turizmu i kulturi, oštetila grad za stotine miliona eura, okončana su.

Veliki je broj partija i koalicija koje će pokušati da u praznom prostoru koji je nastao havarijom DPS-a, partije koja je u koaliciji sa SDP, povremeno i sa Liberalnom partijom, duže od deset godina vodila Budvu, iskoriste šansu. Efekti vladavine ove koalicije građanima i javnosti dobro su poznati, pa će izjašnjavanje na biračkim mjestima 16. oktobra pokazati da li slobodni izbori služe za izražavanje partijske poslušnosti ili kažnjavanje kriminalne hobotnice koja je uništila grad. Da li će građani pružiti priliku drugima koji će poharu turističkog grada konačno zaustaviti i obezbijediti uslove da se Budva podigne iz pepela.

Posljednji lokalni i6zbori u6 oktobru 2012. održani su u sjenci afere Zavala i sudskih presuda kojima je 20 funkcionera DPS-a na čelu sa tadašnjim predsjednikom Opštine Rajkom Kuljačom, osuđeno na višegodišnje kazne zatvora zbog korupcije. Uprkos tome, koalicija DPS-SDP-LP osvojila je tijesnu većinu u budvanskom parlamentu, čime su njihovi i interesi građevinske mafije bili sačuvani. Do čega je podrška građana korumpiranim čelnicima grada dovela, vidi se četiri godine kasnije, kada je tužilačkim i finansijskim istragama, obuhvaćeno oko 70 osoba, mahom pripadnika DPS-a.

Na ovim izborima definisane su dvije ključne tačke oko kojih se sve partije koje učestvuju u trci za odborničke mandate i za poziciju predsjednika Opštine Budva, „moraju” izjasniti. Prvo određenje tiče se postizborne saradnje sa DPS-om. Svi se zaklinju na Bibliju da nakon izbonih rezultata, ma kakvi bili, neće ulaziti u aranžmane sa DPS-om. Demokratska partija socijalista glavna je babaroga oktobarskih izbora od koje se glasno i jasno unaprijed ograđuju, kako bi pridobili povjerenje razočaranih Budvana. U nekim partijama potpisuju se i ugovori časti, kojima se garantuje kako se neće ponoviti praksa odbornika Pozitivne, po kojoj kandidati uzmu mandate kao opozicioni, a završe pod okrilje DPS-a. Sve partije izuzev Vlahovićeve CDU i Brajovićeve SD, javno su se izjasnile da nakon izbora neće praviti saveze sa DPS-om. Očekuje se, međutim, da i svojim potpisima potvrde takav politički stav.

Druga bitna tačka partijskih programa je odnos prema daljoj urbanizaciji Budve. Lideri stranaka listom obećavaju kako će, ako budu u prilici, stopirati dosadašnju praksu degradacije prostora i započeti proces revizije svih urbanističkih planova kojima su prirodne vrijednosti budvanske opštine uništene.

Na najteže izbore do sada, DPS ide samostalno sa sloganom Budva – Sigurnim korakom. Stranku će predvoditi aktuelni predsjednik Opštine Srđa Popović, koji se nada još jednom predsjedničkom mandatu.

Na listi DPS-a su nova lica, nema nikoga od stare plejade istaknutih članova ove stranke iz porodica koje su decenijama vodile glavnu riječ u Budvi. Preporuke lidera partije Mila Đukanovića, date prilikom ljetošnje posjete lokalnom partijskom odboru, da se iz politike povuku neke od budvanskih porodica, ispoštovane su.

Napravljen je „potpuni otklon od prethodne politike”, ističe predsjednik Popović.

Među 33 imena na listi nema nijednog kandidata iz porodice Marović, nema ni Rađenovića, Kuljača, kao ni Lazovića. Na listi nema aktuelnih direktora opštinskih preduzeća i ustanova. Povjerenje nisu dobili direktori Milenko Medigović i Đoko Medin, umiješani u brojne budvanske afere. DPS se odrekao i svojih sekretara iz brojnih sekretarijata, takođe umiješanih u poslove budvanske kriminalne organizacije.

Ali im se stranka odužila time što im je uoči izbora podijelila luksuzne stanove. U Budvi je dovoljno provesti jedan mandat u nekoj od lokalnih službi ili javnih institucija, za rješenje stambenog pitanja. Ako nema para, Budva ima stanova, koje je lokalna uprava najčešće uzimala od investitora u zamjenu za plaćanje komunalnih taksi, od kojih grad, što se vidi na svakom koraku, nije imao nikakave koristi.

Loš rezultat na izborima koji DPS zasigurno očekuje, pokušava se nadomjestiti rezultatima drugih, bliskih partija, sa kojima se prave kalkulacije kako zadržati vlast u Budvi. Riječ je o biznis varijantama koje nude grupacije iz lokalnog CDU i Socijaldemokrata, Ivana Brajovića.

Listu „CDU i građani: Volimo Budvu”, predvodi Dragan Purko Ivančević, koji je istakao kandidaturu za predsjednika Opštine. Ivančević je okupio neke od bivših pristalica SDP, računa i na razočarane DPS-ovce. Zanimljivo, ova partija Miodraga Vlahovića neće učestvovati na izborima, osim u Budvi, u kojoj je dobila vjetar u leđa iz podgoričke DPS centrale.

Računa se i na glasove SD-a, takozvane interesne ekipe iz Splendida. Nosilac liste SD i kandidat za predsjednika je Žarko Radulović, direktor hotela i Crnogorskog turističkog udruženja. Radulović je upamćen po svom viđenju ekonomije u Crnoj Gori, izjavi datoj prije nekoliko godina, po kojoj Crnogorci uskoro neće morati ništa da rade, jer će sjedeći u svojim foteljama kod kuće, imati mjesečni prihod od najmanje 10.000 dolara, uz jedini uslov, da puste druge da rade, odnosno da ne rašćeruju investitore koji hrle ka Crnoj Gori.

Navodno je DPS Raduloviću prepustio izborno agitovanje i obradu zaposlenih u hotelima u budvanskoj opštini. Predsjednik Opštinskog odbora SD u Budvi Draško Krivokapić član je Odbora direktora HG Budvanska rivijera, tako da su hiljade zaposlenih u hotelima i ugostiteljstvu, pod njihovim uticajem.

Prvu izbornu koaliciji u Budvi objavila je URA, koja će nastupiti zajedno sa SDP i LP, što je iznenađenje, kada se zna doprinos ovih partija u propasti Budve.

Dok na lokalnom nivou Lliberalna partija predstavlja opoziciju, na republičkom nivou članovi partije Andrije Popovića nalaze se na listi DPS-a, koju vodi Milo Đukanović. Nosilac liste URA-SDP-LP biće Božena Jelušić, potpredsjednica stranke URA.

Zajednički izlazak na izbore sa partijom koju vodi Jelušić, odbio je šef budvanskog odbora SNP Veselin Marković, iako je njegova partija pristupila Velikoj koaliciji – Ključ, sa URA i Demosom. Tako će na lokalu SNP ići samo sa Demosom, čiju će zajedničku listu voditi Marković.

Demokrate Budve najavile su među prvima samostalni nastup 16. oktobra. Listu ove stranke koja prvi put ulazi u izbornu trku, predstavljaće Dragan Krapović, pravnik iz Budve. Stranka okuplja mahom mlađu generaciju Budvana, one koji se do sada nisu okušali u politici, ali su aktivnostima u javnosti i oštrom kritikom postupaka lokalnih vlasti privukli pažnju građana.

Demokratski front još nije formirao izbornu listu. Ova po snazi najjača opoziciona grupacija u lokalnoj skupštini samostalno ide u izborno nadmetanje za 33 odbornička mandata. Jedan više nego što ih je bilo na prethodnim izborima, jer se biračko tijelo u Budvi uvećalo sa 14,5 hiljada građana sa pravom glasa, na 16,5 hiljada.

Najstariji odbornik ikada

Iznenađenje ovih izbora svakako je odbornička kandidatura Vlada Mitrovića, bivšeg ministra turizma, starog 82 godine, koji se našao na sedmoj poziciji izborne liste DPS-a. To je ubjedljivo najstariji kandidat na izborima, na svim nivoima, u istoriji crnogorskog parlamentarizma.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo