Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBORI U BUDVI POSLIJE SLOMA DPS-A: Liste bez Marovića, Rađenovića, Kuljača, Lazovića

Objavljeno prije

na

Stranačka udruživanja pred predstojeće, odlučujuće izbore u Budvi, na kojima se očekuje smjena teško kompromitovane vlasti, čiji su istaknuti funkcioneri osuđeni kao članovi organizovane kriminalne organizacije koja je brojnim malverzacijama sa opštinskim zemljištem, ključnim infrastrukturnim projektima, poslovima u urbanizmu, turizmu i kulturi, oštetila grad za stotine miliona eura, okončana su.

Veliki je broj partija i koalicija koje će pokušati da u praznom prostoru koji je nastao havarijom DPS-a, partije koja je u koaliciji sa SDP, povremeno i sa Liberalnom partijom, duže od deset godina vodila Budvu, iskoriste šansu. Efekti vladavine ove koalicije građanima i javnosti dobro su poznati, pa će izjašnjavanje na biračkim mjestima 16. oktobra pokazati da li slobodni izbori služe za izražavanje partijske poslušnosti ili kažnjavanje kriminalne hobotnice koja je uništila grad. Da li će građani pružiti priliku drugima koji će poharu turističkog grada konačno zaustaviti i obezbijediti uslove da se Budva podigne iz pepela.

Posljednji lokalni i6zbori u6 oktobru 2012. održani su u sjenci afere Zavala i sudskih presuda kojima je 20 funkcionera DPS-a na čelu sa tadašnjim predsjednikom Opštine Rajkom Kuljačom, osuđeno na višegodišnje kazne zatvora zbog korupcije. Uprkos tome, koalicija DPS-SDP-LP osvojila je tijesnu većinu u budvanskom parlamentu, čime su njihovi i interesi građevinske mafije bili sačuvani. Do čega je podrška građana korumpiranim čelnicima grada dovela, vidi se četiri godine kasnije, kada je tužilačkim i finansijskim istragama, obuhvaćeno oko 70 osoba, mahom pripadnika DPS-a.

Na ovim izborima definisane su dvije ključne tačke oko kojih se sve partije koje učestvuju u trci za odborničke mandate i za poziciju predsjednika Opštine Budva, „moraju” izjasniti. Prvo određenje tiče se postizborne saradnje sa DPS-om. Svi se zaklinju na Bibliju da nakon izbonih rezultata, ma kakvi bili, neće ulaziti u aranžmane sa DPS-om. Demokratska partija socijalista glavna je babaroga oktobarskih izbora od koje se glasno i jasno unaprijed ograđuju, kako bi pridobili povjerenje razočaranih Budvana. U nekim partijama potpisuju se i ugovori časti, kojima se garantuje kako se neće ponoviti praksa odbornika Pozitivne, po kojoj kandidati uzmu mandate kao opozicioni, a završe pod okrilje DPS-a. Sve partije izuzev Vlahovićeve CDU i Brajovićeve SD, javno su se izjasnile da nakon izbora neće praviti saveze sa DPS-om. Očekuje se, međutim, da i svojim potpisima potvrde takav politički stav.

Druga bitna tačka partijskih programa je odnos prema daljoj urbanizaciji Budve. Lideri stranaka listom obećavaju kako će, ako budu u prilici, stopirati dosadašnju praksu degradacije prostora i započeti proces revizije svih urbanističkih planova kojima su prirodne vrijednosti budvanske opštine uništene.

Na najteže izbore do sada, DPS ide samostalno sa sloganom Budva – Sigurnim korakom. Stranku će predvoditi aktuelni predsjednik Opštine Srđa Popović, koji se nada još jednom predsjedničkom mandatu.

Na listi DPS-a su nova lica, nema nikoga od stare plejade istaknutih članova ove stranke iz porodica koje su decenijama vodile glavnu riječ u Budvi. Preporuke lidera partije Mila Đukanovića, date prilikom ljetošnje posjete lokalnom partijskom odboru, da se iz politike povuku neke od budvanskih porodica, ispoštovane su.

Napravljen je „potpuni otklon od prethodne politike”, ističe predsjednik Popović.

Među 33 imena na listi nema nijednog kandidata iz porodice Marović, nema ni Rađenovića, Kuljača, kao ni Lazovića. Na listi nema aktuelnih direktora opštinskih preduzeća i ustanova. Povjerenje nisu dobili direktori Milenko Medigović i Đoko Medin, umiješani u brojne budvanske afere. DPS se odrekao i svojih sekretara iz brojnih sekretarijata, takođe umiješanih u poslove budvanske kriminalne organizacije.

Ali im se stranka odužila time što im je uoči izbora podijelila luksuzne stanove. U Budvi je dovoljno provesti jedan mandat u nekoj od lokalnih službi ili javnih institucija, za rješenje stambenog pitanja. Ako nema para, Budva ima stanova, koje je lokalna uprava najčešće uzimala od investitora u zamjenu za plaćanje komunalnih taksi, od kojih grad, što se vidi na svakom koraku, nije imao nikakave koristi.

Loš rezultat na izborima koji DPS zasigurno očekuje, pokušava se nadomjestiti rezultatima drugih, bliskih partija, sa kojima se prave kalkulacije kako zadržati vlast u Budvi. Riječ je o biznis varijantama koje nude grupacije iz lokalnog CDU i Socijaldemokrata, Ivana Brajovića.

Listu „CDU i građani: Volimo Budvu”, predvodi Dragan Purko Ivančević, koji je istakao kandidaturu za predsjednika Opštine. Ivančević je okupio neke od bivših pristalica SDP, računa i na razočarane DPS-ovce. Zanimljivo, ova partija Miodraga Vlahovića neće učestvovati na izborima, osim u Budvi, u kojoj je dobila vjetar u leđa iz podgoričke DPS centrale.

Računa se i na glasove SD-a, takozvane interesne ekipe iz Splendida. Nosilac liste SD i kandidat za predsjednika je Žarko Radulović, direktor hotela i Crnogorskog turističkog udruženja. Radulović je upamćen po svom viđenju ekonomije u Crnoj Gori, izjavi datoj prije nekoliko godina, po kojoj Crnogorci uskoro neće morati ništa da rade, jer će sjedeći u svojim foteljama kod kuće, imati mjesečni prihod od najmanje 10.000 dolara, uz jedini uslov, da puste druge da rade, odnosno da ne rašćeruju investitore koji hrle ka Crnoj Gori.

Navodno je DPS Raduloviću prepustio izborno agitovanje i obradu zaposlenih u hotelima u budvanskoj opštini. Predsjednik Opštinskog odbora SD u Budvi Draško Krivokapić član je Odbora direktora HG Budvanska rivijera, tako da su hiljade zaposlenih u hotelima i ugostiteljstvu, pod njihovim uticajem.

Prvu izbornu koaliciji u Budvi objavila je URA, koja će nastupiti zajedno sa SDP i LP, što je iznenađenje, kada se zna doprinos ovih partija u propasti Budve.

Dok na lokalnom nivou Lliberalna partija predstavlja opoziciju, na republičkom nivou članovi partije Andrije Popovića nalaze se na listi DPS-a, koju vodi Milo Đukanović. Nosilac liste URA-SDP-LP biće Božena Jelušić, potpredsjednica stranke URA.

Zajednički izlazak na izbore sa partijom koju vodi Jelušić, odbio je šef budvanskog odbora SNP Veselin Marković, iako je njegova partija pristupila Velikoj koaliciji – Ključ, sa URA i Demosom. Tako će na lokalu SNP ići samo sa Demosom, čiju će zajedničku listu voditi Marković.

Demokrate Budve najavile su među prvima samostalni nastup 16. oktobra. Listu ove stranke koja prvi put ulazi u izbornu trku, predstavljaće Dragan Krapović, pravnik iz Budve. Stranka okuplja mahom mlađu generaciju Budvana, one koji se do sada nisu okušali u politici, ali su aktivnostima u javnosti i oštrom kritikom postupaka lokalnih vlasti privukli pažnju građana.

Demokratski front još nije formirao izbornu listu. Ova po snazi najjača opoziciona grupacija u lokalnoj skupštini samostalno ide u izborno nadmetanje za 33 odbornička mandata. Jedan više nego što ih je bilo na prethodnim izborima, jer se biračko tijelo u Budvi uvećalo sa 14,5 hiljada građana sa pravom glasa, na 16,5 hiljada.

Najstariji odbornik ikada

Iznenađenje ovih izbora svakako je odbornička kandidatura Vlada Mitrovića, bivšeg ministra turizma, starog 82 godine, koji se našao na sedmoj poziciji izborne liste DPS-a. To je ubjedljivo najstariji kandidat na izborima, na svim nivoima, u istoriji crnogorskog parlamentarizma.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo