Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODNOS PREMA DRUGAČIJIMA: Društvo s invaliditetom

Objavljeno prije

na

Četrnaestogodišnjeg romskog dječaka sa lakšim mentalnim smetnjama pretukao je mladić koji ima problema sa drogom. Dječak je prepoznao i identifikovao osumnjičenog, policija takođe, ali sedamnaestogodišnji napadač nije priveden i procesuiran. U strahu da se ne desi ponovo isto – roditelji su se obratili medijima. Nešto ranije mediji su pisali i o Nikšićaninu sa oštećenjima sluha, glasa i epilespijom – koji pomaže ljudima oko spremanja ogrijeva za zimu, a oni mu vrate tako što mu ne plate ili ga napiju, istuku pa puste niz ulicu…

Crnogorsko društvo ima podugačku istoriju diskriminatorskog odnosa prema drugačijima i slabijima. Gotovo da smo navikli na ovakve slučajeve, a sve rjeđe prisustvujemo situacijama kad neko ustane da od grupe odbrani slabijeg.

„Nerazvijena svijest, emotivna tupost crpi snagu u ponižavanju slabijih od sebe, ali nije sposobna da se identifikuje sa drugim, jer iz svoje infantilne narcisoidnosti sebe doživljava kao moćnu i sposobnu osobu. U korijenu te potrebe nalazi se istinska nemoć i inferiornost u odnosu na onaj status u društvu koji je priželjkivan. Sadističko ponašanje je primitivan, najniži vid ispoljavanja želje za dominacijom i dopadanjem u odnosu na drugu jedinku, ili društvenu grupu”, komentariše za naš list slučaj odnosa lokalne zajednice prema gluvonijemom Nikšićaninu Vidak Nikolić, neuropsihijatar. „Do ovoga dolazi kod osoba nesposobnih da svoju socijalnu potrebu za pripadanjem određenoj grupi ostvare na društveno prihvatljiv način u onim sredinama gdje je nizak nivo civilizacijske svijesti”, kaže on. „Tu je, nažalost, izraženo agresivno ponašanje kao uobičajen vid ispoljavanja fizičke dominacije pojedinca nad slabijim”.

Nikolić pojašnjava da grupe stvaraju osjećaj sigurnosti i moći. U grupi se pojedinac utapa i tako gubi individualnu odgovornost, makar stiče takav utisak. Nema imena i prezimena, on je dio čopora, a čopor ima svoj kodeks ponašanja. Osobito je poželjno dokazivati svoju snagu nad onima koji dolaze spolja. Na strancima, na različitima u odnosu na plemenska obilježja i ponašanje grupe. Svaki slabić u grupi može da se osjeća sposobnim da ponizi i povrijedi onog koji dolazi izvan te usitnjene zajednice. Grupe su alibi za sopstvenu odgovornost, nemoć, kukavičluk. „Tu ne moramo dostići poželjne vrijednosti koje nam nameće šire društvo. Ne moramo biti visoki, snažni, sposobni, pametni, šarmantni ili šta drugo, tu je grupa da to nadomjesti. Ali frustracije ostaju. Grupa je pancir pod kojim se osjeća sposobnim da nagazi drugačijeg, stranca s odlikama drugog lemena”.

Nikolić međutim napominje da je u konkretnom slučaju odgovorna i porodica. „Njihov odnos prema svom članu na neki način daje za pravo i daje primjer ostalima kako postupati sa tom osobom. Ne možemo očekivati od odbačenog člana, ili loše zbrinutog člana jedne porodice da će šira sredina imati više razumijevanja i brige za njega. Ovdje vidim na prvom mjestu propust njegove najbliže porodice.”

U Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore kažu da se svakodnevno suočavaju sa slučajevima nasilja i zloupotrebe lica sa invaliditetom, pa i od strane najbližih. Podsjećaju da su u periodu od 2011. do 2013. radili na projektu Monitoring ljudskih prava osoba s invaliditetom, u okviru kojeg su na bazi intervjua ispitivana individualna iskustva osoba s invaliditetom.

,,Od sto ispitanih, šest je imalo iskustva nasilja koje su počinili najbliži. Uglavnom su u pitanju bili partner ili otac. Samo jedna osoba nam je rekla da je i sama prijavila nasilje”, kaze Marina Vujačić, sociološkinja i predstavnica ovog udruženja .

Međutim, pojašnjava Vujačićeva, u praksi se rijetko dešava da žrtve s invaliditetom uopšte prijave nasilje. Najčešće zbog osjećaja krivice, srama i nerijetko zbog straha od posljedica. Vrlo mali broj osoba s invaliditetom je ekonomski nezavisan i samim tim se plaši da se pobuni i prijavi nasilje, jer je strah od posljedica veliki, a nerijetko nema ni adekvatne reakcije nadležnih.

,,Osobe s invaliditetom su naučene da ne očekuju mnogo, da sve što im se dešava vezuju za svoj invaliditet, kao i da same misle da su zaslužne za loše stvari, da ne zaslužuju bolje. S obzirom na to da se doživljavaju kao manje vrijedne, njihov rad se ne cijeni, niti je plaćen. Isti je slučaj i sa osobom sa oštećenjem sluha i epilepsijom u Nikšiću”, poručuje direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Takođe, svakodnevno se dešava nasilje koje je verbalno ili ekonomsko. ,,Verbalno se dešava svuda i od strane svakoga, nekada i nesvjesno, kada se komentarišu osobe s invaliditetom i u situacijama kada ih neko sretne na ulici “, navodi Vujačić.

Navodi primjer ekonomskog nasilja: „Imali smo prijava da žena ne može da angažuje asistenta od novca koji je njen, jer porodica to ne dozvoljava”, prisjeća se Vujačićeva i nastavlja, ,,nerijetko su dodatak za njegu i pomoć i lična invalidnina – prihodi porodice, a ne osobe s invaliditetom.”

Potrebni su bombastični naslovi u medijima, da bi nam skrenuli pažnju na sve ovo. Tada se posipamo pepelom i zgražavamo nad samima sobom i društvom u kome živimo. Koliko su nam mediji od pomoći? „Ovdje bih parafrazirao riječi jednog poznatog mislioca, koji je za štampu govorio da je više voli zbog zla koja sprečava, nego zbog dobra koje donosi. Nije dovoljno da samo mediji kultivišu i resocijalizuju naše društvo. Potrebna je permanentna pobuna čovjeka protiv svih devijantnih i patoloških polipa u društvu u kojem egzistira”, poručuje naš sagovornik Predrag Živković, sociolog.

Po mišljenju naših sagovornika, izaći pred javnost i oglasiti takvo negativno djelovanje, svakako, da jeste uloga novinara, ali da to nije dovoljno i da se ne smije iskorištavati za puki senzacionalizam.

„Pomaže šire društveno djelovanje. Dakle pojedinih institucija. Prvenstveno onih zaduženih za pomoć osobama sa posebnim potrebama. Isto tako uključivanje takvih osoba u svakodnevni društveni život, radni proces, zatim njihovo prisustvo u medijima.”, preporučuju sagovornici.

Institucionalizovanje lopovluka, sklonost nasilju, gubitak samokontrole, ličnog dostojanstva, samo su neki pokazatelji društvenog potonuća, primjećuju naši sagovornici. Jedino mjerilo društvenog statusa je novac ili njegovo odsustvo. „Čovjekove vrijednosti su tako svedene samo na moć razmjene materijalnog dobra. Šta preduzeti ako ta mogućnost izostane? Pribjeći agresiji?”, pita se Nikolić. „Meta su oni koji ne mogu da uzvrate. Njih je najviše kod nezaštićenih, marginalizovanih”.

Nasilje je vid degradacije ličnosti, pojašnjava Nikolić. „I kod djece postoji vid agresivnog ponašanja, ali ako odrasla osoba ostane na nivou djetinjeg poimanja sebe, i to prati agresivno ponašanje bez sposobnosti kritičkog odnosa i prihvatanja odgovornosti, očigledno je da je društvo zakazalo kad je u pitanju socijalizacija takve jedinke”, kaže on. „Civilizacija donosi čitave sisteme koji usmjeravaju ljudsko ponašanje kroz vaspitanje i obrazovanje. Ako to izostane od naivne djece pravićemo moderne varvare, da se tako izrazim, bez sposobnosti saosjećanja s drugom ljudskom jedinkom”.

A mi ćemo (p)ostati društvo sa invaliditetom.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo