Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ODNOS PREMA DRUGAČIJIMA: Društvo s invaliditetom

Objavljeno prije

na

Četrnaestogodišnjeg romskog dječaka sa lakšim mentalnim smetnjama pretukao je mladić koji ima problema sa drogom. Dječak je prepoznao i identifikovao osumnjičenog, policija takođe, ali sedamnaestogodišnji napadač nije priveden i procesuiran. U strahu da se ne desi ponovo isto – roditelji su se obratili medijima. Nešto ranije mediji su pisali i o Nikšićaninu sa oštećenjima sluha, glasa i epilespijom – koji pomaže ljudima oko spremanja ogrijeva za zimu, a oni mu vrate tako što mu ne plate ili ga napiju, istuku pa puste niz ulicu…

Crnogorsko društvo ima podugačku istoriju diskriminatorskog odnosa prema drugačijima i slabijima. Gotovo da smo navikli na ovakve slučajeve, a sve rjeđe prisustvujemo situacijama kad neko ustane da od grupe odbrani slabijeg.

„Nerazvijena svijest, emotivna tupost crpi snagu u ponižavanju slabijih od sebe, ali nije sposobna da se identifikuje sa drugim, jer iz svoje infantilne narcisoidnosti sebe doživljava kao moćnu i sposobnu osobu. U korijenu te potrebe nalazi se istinska nemoć i inferiornost u odnosu na onaj status u društvu koji je priželjkivan. Sadističko ponašanje je primitivan, najniži vid ispoljavanja želje za dominacijom i dopadanjem u odnosu na drugu jedinku, ili društvenu grupu”, komentariše za naš list slučaj odnosa lokalne zajednice prema gluvonijemom Nikšićaninu Vidak Nikolić, neuropsihijatar. „Do ovoga dolazi kod osoba nesposobnih da svoju socijalnu potrebu za pripadanjem određenoj grupi ostvare na društveno prihvatljiv način u onim sredinama gdje je nizak nivo civilizacijske svijesti”, kaže on. „Tu je, nažalost, izraženo agresivno ponašanje kao uobičajen vid ispoljavanja fizičke dominacije pojedinca nad slabijim”.

Nikolić pojašnjava da grupe stvaraju osjećaj sigurnosti i moći. U grupi se pojedinac utapa i tako gubi individualnu odgovornost, makar stiče takav utisak. Nema imena i prezimena, on je dio čopora, a čopor ima svoj kodeks ponašanja. Osobito je poželjno dokazivati svoju snagu nad onima koji dolaze spolja. Na strancima, na različitima u odnosu na plemenska obilježja i ponašanje grupe. Svaki slabić u grupi može da se osjeća sposobnim da ponizi i povrijedi onog koji dolazi izvan te usitnjene zajednice. Grupe su alibi za sopstvenu odgovornost, nemoć, kukavičluk. „Tu ne moramo dostići poželjne vrijednosti koje nam nameće šire društvo. Ne moramo biti visoki, snažni, sposobni, pametni, šarmantni ili šta drugo, tu je grupa da to nadomjesti. Ali frustracije ostaju. Grupa je pancir pod kojim se osjeća sposobnim da nagazi drugačijeg, stranca s odlikama drugog lemena”.

Nikolić međutim napominje da je u konkretnom slučaju odgovorna i porodica. „Njihov odnos prema svom članu na neki način daje za pravo i daje primjer ostalima kako postupati sa tom osobom. Ne možemo očekivati od odbačenog člana, ili loše zbrinutog člana jedne porodice da će šira sredina imati više razumijevanja i brige za njega. Ovdje vidim na prvom mjestu propust njegove najbliže porodice.”

U Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore kažu da se svakodnevno suočavaju sa slučajevima nasilja i zloupotrebe lica sa invaliditetom, pa i od strane najbližih. Podsjećaju da su u periodu od 2011. do 2013. radili na projektu Monitoring ljudskih prava osoba s invaliditetom, u okviru kojeg su na bazi intervjua ispitivana individualna iskustva osoba s invaliditetom.

,,Od sto ispitanih, šest je imalo iskustva nasilja koje su počinili najbliži. Uglavnom su u pitanju bili partner ili otac. Samo jedna osoba nam je rekla da je i sama prijavila nasilje”, kaze Marina Vujačić, sociološkinja i predstavnica ovog udruženja .

Međutim, pojašnjava Vujačićeva, u praksi se rijetko dešava da žrtve s invaliditetom uopšte prijave nasilje. Najčešće zbog osjećaja krivice, srama i nerijetko zbog straha od posljedica. Vrlo mali broj osoba s invaliditetom je ekonomski nezavisan i samim tim se plaši da se pobuni i prijavi nasilje, jer je strah od posljedica veliki, a nerijetko nema ni adekvatne reakcije nadležnih.

,,Osobe s invaliditetom su naučene da ne očekuju mnogo, da sve što im se dešava vezuju za svoj invaliditet, kao i da same misle da su zaslužne za loše stvari, da ne zaslužuju bolje. S obzirom na to da se doživljavaju kao manje vrijedne, njihov rad se ne cijeni, niti je plaćen. Isti je slučaj i sa osobom sa oštećenjem sluha i epilepsijom u Nikšiću”, poručuje direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.

Takođe, svakodnevno se dešava nasilje koje je verbalno ili ekonomsko. ,,Verbalno se dešava svuda i od strane svakoga, nekada i nesvjesno, kada se komentarišu osobe s invaliditetom i u situacijama kada ih neko sretne na ulici “, navodi Vujačić.

Navodi primjer ekonomskog nasilja: „Imali smo prijava da žena ne može da angažuje asistenta od novca koji je njen, jer porodica to ne dozvoljava”, prisjeća se Vujačićeva i nastavlja, ,,nerijetko su dodatak za njegu i pomoć i lična invalidnina – prihodi porodice, a ne osobe s invaliditetom.”

Potrebni su bombastični naslovi u medijima, da bi nam skrenuli pažnju na sve ovo. Tada se posipamo pepelom i zgražavamo nad samima sobom i društvom u kome živimo. Koliko su nam mediji od pomoći? „Ovdje bih parafrazirao riječi jednog poznatog mislioca, koji je za štampu govorio da je više voli zbog zla koja sprečava, nego zbog dobra koje donosi. Nije dovoljno da samo mediji kultivišu i resocijalizuju naše društvo. Potrebna je permanentna pobuna čovjeka protiv svih devijantnih i patoloških polipa u društvu u kojem egzistira”, poručuje naš sagovornik Predrag Živković, sociolog.

Po mišljenju naših sagovornika, izaći pred javnost i oglasiti takvo negativno djelovanje, svakako, da jeste uloga novinara, ali da to nije dovoljno i da se ne smije iskorištavati za puki senzacionalizam.

„Pomaže šire društveno djelovanje. Dakle pojedinih institucija. Prvenstveno onih zaduženih za pomoć osobama sa posebnim potrebama. Isto tako uključivanje takvih osoba u svakodnevni društveni život, radni proces, zatim njihovo prisustvo u medijima.”, preporučuju sagovornici.

Institucionalizovanje lopovluka, sklonost nasilju, gubitak samokontrole, ličnog dostojanstva, samo su neki pokazatelji društvenog potonuća, primjećuju naši sagovornici. Jedino mjerilo društvenog statusa je novac ili njegovo odsustvo. „Čovjekove vrijednosti su tako svedene samo na moć razmjene materijalnog dobra. Šta preduzeti ako ta mogućnost izostane? Pribjeći agresiji?”, pita se Nikolić. „Meta su oni koji ne mogu da uzvrate. Njih je najviše kod nezaštićenih, marginalizovanih”.

Nasilje je vid degradacije ličnosti, pojašnjava Nikolić. „I kod djece postoji vid agresivnog ponašanja, ali ako odrasla osoba ostane na nivou djetinjeg poimanja sebe, i to prati agresivno ponašanje bez sposobnosti kritičkog odnosa i prihvatanja odgovornosti, očigledno je da je društvo zakazalo kad je u pitanju socijalizacija takve jedinke”, kaže on. „Civilizacija donosi čitave sisteme koji usmjeravaju ljudsko ponašanje kroz vaspitanje i obrazovanje. Ako to izostane od naivne djece pravićemo moderne varvare, da se tako izrazim, bez sposobnosti saosjećanja s drugom ljudskom jedinkom”.

A mi ćemo (p)ostati društvo sa invaliditetom.

Aleksandra DRAGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo