Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U službi kokaina

Objavljeno prije

na

Proces Dušku Šariću i Jovici Lončaru, koji je počeo u Višem sudu u Bijelom Polju, samo je dio velike, planetarne akcije koja bi trebalo da slomi krila narko grupe koja je u posljednjih nekoliko godina operisala od Latinske Amerike, preko Afrike do Evrope. U ovom se momenu protiv više od 150 ljudi u cijelom svijetu vodi istraga zbog sumnje da su učestvovali u organizovanju krijumčarenja i distribuciji najmanje pet i po tona kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu. Sve njih povezuje jedno ime – Darko Šarić odbjegli narko bos iz Pljevalja, čija je mafijaška organizacija, prema nekim tvrdnjama, oprala više milijardi… Dio novca, kako se vidi i u bjelopoljskoj optužnici, opran je preko banaka u Crnoj Gori i to austrijske Hipo Alpe Adrije i Prve banke, u vlasništvu porodice Mila Đukanovića.

Crnogorsko tužilaštvo, koje je dugo oklijevalo da podigne optužnicu protiv pripadnika narko klana Darka Šarića i njegovih ljudi, sada u procesu mlađem Šariću i Lončaru ispituje sumnjive transakcije koje je vršila njihova Mat Company, Mat Construction, Mat shop, Tera Ing i druge povezane firme i lica, u periodu od 2006. do 2010. godine.

Prema izjavi državne tužiteljice Ranke Čarapić Vijestima, Državno tužilaštvo Crne Gore podnijelo je ovih dana i zahtjev za oduzimanje imovine Duška Šarića i Jovice Lončara zbog, kako je rekla, nesklada između legalnih prihoda koje su stekli i imovine koju posjeduju oni, ali i s njima povezna lica i kompanije. Srpsko tužilaštvo, mnogo ranije, oduzelo je ili zamrzlo nekretnine i drugo vlasništvo pripadnika ovog klana u Srbiji.

U zahtjevu za oduzimanje imovine u Crnoj Gori, koji je podnijela specijalna tužiteljica za organizovani kriminal Đurđina Nina Ivanović, tvrdi se da su Šarić i njegovi kupovali imovinu, nekretnine, mašine za Mat copany iz i Tera inga iz „kredita uzetog od Prve banke, a krediti su vraćeni preko subordiniranog zajma novcem pribavljenim krivičnim djelom.”

Značajan dio ove imovine, kako je ranije pisao Monitor, prebačen je posljednjih mjeseci na druga lica, rodbinu, fudbalere FK Rudara i prijtelje Darka i Duška Šarića, Jovice Lončara, Gorana Sokovića i drugih osumnjičenih.

Advokati Lončara i Šarića odmah su osporili zahtjev tužilaštva za oduzimanje imovine, između ostalog i jer je Mat company 98 odsto u vlasništvu preduzeća Matenico LLC iz države Deliver u SAD-u. „Postavlja se pitanje kako će Viši sud u Bijelom Polju da oduzme imovinu američkoj kompaniji”, kazao je jedan od advokata. U advokatskom timu osumnjičenih Šarića i Lončara je i Zorica Đukanović, dugogodišnja partnerka advokatice Ane Kolarević.

Prema ranijem istraživanju Monitora, Mat company i ostale firme povezane sa Šarićem i kotorskim biznismenom Draganom Dudićem (likvidiran prošle godione) ubacivale su novac u legalne tokove tako što su uzimale zajmove iz Hipo Alpe Adria banke i Prve banke, a kao kolaterali za milionske kredite služio je često keš. Dio novačanih transakcija vršen je sa of šor kompanijama, često firmom Mateniko iz Delavera. Radilo se o milionskim transakcijama koje su tekle godinama. Crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca i Tužilaštvo, nijemo su, do nedavno, posmatrali te poslove.

Imperija Šarić slobodno je djelovala u Crnoj Gori, dobijala poslove na državnim tenderima, razvijala biznis od Pljevalja do Kotora – u hotelijerstvu, izgradnji puteva, proizvodnji cementa, trgovini, diskotekama, restoranima, nekretninama…

Kada je srpsko tužilaštvo koncem 2009. godine pokrenulo istragu protiv Darka Šarića i njegovih, u Crnoj Gori ta je grupa bila pod posebnom zaštitom. Za gradonačelnika Pljevalja Šarići su bili „dobri momci,” a Milo Đukanović je otvoreno branio njihova „ljudska prava”.

Da li zato što su Šarić i njegovi poslovali sa bankom braće Đukanović koja je kuburila sa svježim novcem? Ili su, možda, robe kojima su Šarići trgovali doprinosile posrnuloj crnogorskoj privredi? Ili je na vrhu ove narko piramide, neko mnogo moćniji od Darka Šarića?

Prema italijanskom tužilaštvu, Šarićev narko klan koristio je infrastrukturu koja je stvorena devedesetih tokom šveca cigareta između dvije obale Jadrana. Tu infrastrukturu stvorila je, kao što je poznato, s italijanske strane mafija a sa crnogorske – Milo Đukanović s grupom prijatelja i poslovnih partnera koji su se bavili duvanskim poslovima. Đukanović je bio na vrhu optužnice bareskog tužitelja Đuzepe Šelzija, uz prijatelja Branislava Mićunovića, crnogorskog nekrunisanog kralja igara na sreću i jednog od najmoćnijih Crnogoraca.

I nakon akcije Balkanski ratnik u kojoj su prije godinu i po uhićene prve velike isporuke kokaina grupe Darka Šarića, kriminalna organizacija nastavila je sa švercom unosne robe. U posljednje vrijeme uhvaćeno je više tovara kokaina u Latinskoj Americi i Evropi, od kojih je jedan premašio hiljadu kilograma. Sumnja se da Darko Šarić, dok se skriva, može rukovoditi ovim komplikovanim operacijama.

Prema Večernjim novostima na samom vrhu zločinačke piramide je krupna zvjerka iz Crne Gore. Te zvjerke, zasada, nema ni u zahtjevima za sprovođenje istrage.

U sudu u Bijelom Polju, Darkov brat Duško, otkrio je da je poslovao i s uglednim međunarodnim investitorima, kao što je multinacionalni medijski koncern VAC, na čijem je čelu nekadašnji njemački visoki funkcioner Bodo Hombah. Prema Duškovim riječima na njegov račun u Austriji, leglo je 29 miliona eura od VAC-a, od prodaje preduzeća Štampa, čije je sjedište bilo u Beogradu. Time je mlađi Šarić pokušao da dokaže da je novac kojim su raspolagali dolazio i iz legalnih tokova i firmi. Ovu Duškovu priču, prekinuli su međutim, advokati odbrane, pošto ona navodno „nije tema,” relevantna za proces.

Ranije se spekulisalo da je Šarić preuzeo udio u Štampi od Stanka Subotića Caneta, osobe protiv koje se vodi više procesa zbog šverca cigareta devedesetih. Na italijanskoj optužnici, visoko je i ime Stanka Subotića, dugogodišnjeg partnera Boda Hombaha i VAC-a. Oni su zajedno posjedovali Štampu, najveću distributivnu mrežu u Srbiji.

VAC je posjedovao polovinu akcija crnogorskog dnevnika Vijesti, a u ratu iza kulisa pokušao je da preuzme cio paket, ali su crnogorski vlasnici, ipak, uspjeli da istisnu Hombaha.

Da li su sve ove veze slučajne? Da li su moćni politički i finansijski krugovi u Crnoj Gori stopljeni s klanom Daraka Šarića? Proces u Bijelom Polju, izvjesno, neće otkriti tajne veze. A šta će biti na sudovima od Srbije, preko Italije do Latinske Amerike? Vrh kriminalne piramide drhti baš od toga?

Prva presuda i procesi

Jedina presuda, zasada, protiv nekog od pripadnika grupe Darka Šarića izrečena je u Srbiji. Riječ je o Nikoli Dimitrijeviću, vlasniku firme “DTM rilejšn”, koji je u zamjenu za priznanje krivice, dobio godinu dana kućnog pritvora. On je bio optužen za pranje Šarićevog novca.

U Srbiji su od 2009. podignute tri optužnice za šverc kokaina, gdje je Darko Šarić označen kao organizator krijumčarenja. Na optuženičku klupu sješće ukupno 23 ljudi (Šarić, Soković i još trojica su u bjekstvu), a terete se za rasturanje više od tri tone kokaina. Riječ je, mahom, o državljanima Srbije i Crne Gore.

Podignuta je i optužnica za pranje para, odnosno omogućavanje legalizacije prljavog novca kroz privatizaciju, ali i kupovinu pokretne i nepokretne imovine. Na toj optužnici je desetak imena, a posljednji su dodati Rodoljub Radulović, zvani Miša Amerika, i Nuo Stanaj iz Podgorice. Optuženi i osumnjičeni se terete za pranje nekoliko miliona eura.

Akcija Loptica, koja se vodi od 2008. godine, u Italiji je iza rešetaka smjestila osamdesetak osumnjičenih za distribuciju narkotika. Pored Darka, na listi onih koji se terete je i njegov brat Duško, Goran Soković, a ima i dosta srpskih, crnogorskih i italijanskih državljana, koji su mahom bili ulični dileri. Riječ je o rasturanju više stotina kilograma droge na Apeninskom poluostrvu.

Slovenačka policija je prošle godine uhapsila Dragana Tošića i još 15 osumnjičenih. Njima je nedavno otpočelo suđenje, a terete se da su ogranak klana Darka Šarića, koji je iz Slovenije kokainom snabdijevao crno tržište Hrvatske, Austrije, Njemačke, Mađarske…

U Crnoj Gori je uhapšeno desetak ljudi po zahtjevu italijanskog i srpskog pravosuđa, osumnjičenih da su dio kriminalne organizacije pljevaljskog narkobosa. Jedan broj njih je pušten, a ostatak je izručen zemljama koje su ih tražile. Iza rešetaka su dvojica osumnjičenih – Duško Šarić i Jovica Lončar, kojima se sudi.

Tužilaštvu i sudu, protiv više od 150 osumnjičenih, pomaže petoro zaštićenih svjedoka. Dvojica su u Srbiji i po jedan u Italiji, Brazilu i Sloveniji. Spekuliše se da jedan broj osumnjičenih pokušava da saradnjom s pravosudnim organima izdejstvuje blažu kaznu.

 

Misteriozni Ševo

Milan Ševo (42), iz Beograda, poznat u svijetu kriminala kao „švedski kum”, vraćen je sa crnogorske granice, objavile su Večernje Novosti zbog procesa Šariću i Lončaru.

Ševo je prema pisanju ovog lista pokušao du uđe u Crnu Goru na graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja, 16. jula ujutro. Crnogorska policija ga je vratila u Srbiju, navodno, iz opreza. Ševo je, naročito dok je živio u Švedskoj, bio na glasu i kao organizator spektakularnih otmica zatvorenika. Crnogorske bezbjednosne službe, po jednoj verziji, procijenile su da bi njegov dolazak u Bijelo Polje dan prije početka suđenja Šariću i Lončaru, donio dodatne razloge za strepnju. Navodno, bezbednjaci iz Srbije su imali informaciju o kretanju Ševa i sugerisali crnogorskim kolegama da mu ne dozvole ulazak.

Ševo je porijeklom iza Bosanskog Petrovca. Njegovo ime gotovo dvije decenije dovodi se u vezu s mnogim krivičnim djelima. Suđeno mu je samo zbog nelegalnog posjedovanja oružja.

Ševo, iako ta sumnja nije dokazana, važi za glavnog organizatora spektakularne pljačke trezora kompanije G4S u Stokholmu 2009. Tada je „internacionalna ekipa” spustila helikopter na krov poslovne zgrade u centru glavnog grada Švedske, obila trezore i odnijela između pet i deset miliona eura.

Ševo je višestruko povezan s ljudima iz Crne Gore koji su živjeli u Švedskoj, a oženjen je ćerkom Ratka Đokića, legende podgoričkog asfalta, ubijenog u Stokholmu. Njegova supruga, kažu njihovi poznanici, intenzivno se druži sa ženom Darka Šarića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo