Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U službi kokaina

Objavljeno prije

na

Proces Dušku Šariću i Jovici Lončaru, koji je počeo u Višem sudu u Bijelom Polju, samo je dio velike, planetarne akcije koja bi trebalo da slomi krila narko grupe koja je u posljednjih nekoliko godina operisala od Latinske Amerike, preko Afrike do Evrope. U ovom se momenu protiv više od 150 ljudi u cijelom svijetu vodi istraga zbog sumnje da su učestvovali u organizovanju krijumčarenja i distribuciji najmanje pet i po tona kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu. Sve njih povezuje jedno ime – Darko Šarić odbjegli narko bos iz Pljevalja, čija je mafijaška organizacija, prema nekim tvrdnjama, oprala više milijardi… Dio novca, kako se vidi i u bjelopoljskoj optužnici, opran je preko banaka u Crnoj Gori i to austrijske Hipo Alpe Adrije i Prve banke, u vlasništvu porodice Mila Đukanovića.

Crnogorsko tužilaštvo, koje je dugo oklijevalo da podigne optužnicu protiv pripadnika narko klana Darka Šarića i njegovih ljudi, sada u procesu mlađem Šariću i Lončaru ispituje sumnjive transakcije koje je vršila njihova Mat Company, Mat Construction, Mat shop, Tera Ing i druge povezane firme i lica, u periodu od 2006. do 2010. godine.

Prema izjavi državne tužiteljice Ranke Čarapić Vijestima, Državno tužilaštvo Crne Gore podnijelo je ovih dana i zahtjev za oduzimanje imovine Duška Šarića i Jovice Lončara zbog, kako je rekla, nesklada između legalnih prihoda koje su stekli i imovine koju posjeduju oni, ali i s njima povezna lica i kompanije. Srpsko tužilaštvo, mnogo ranije, oduzelo je ili zamrzlo nekretnine i drugo vlasništvo pripadnika ovog klana u Srbiji.

U zahtjevu za oduzimanje imovine u Crnoj Gori, koji je podnijela specijalna tužiteljica za organizovani kriminal Đurđina Nina Ivanović, tvrdi se da su Šarić i njegovi kupovali imovinu, nekretnine, mašine za Mat copany iz i Tera inga iz „kredita uzetog od Prve banke, a krediti su vraćeni preko subordiniranog zajma novcem pribavljenim krivičnim djelom.”

Značajan dio ove imovine, kako je ranije pisao Monitor, prebačen je posljednjih mjeseci na druga lica, rodbinu, fudbalere FK Rudara i prijtelje Darka i Duška Šarića, Jovice Lončara, Gorana Sokovića i drugih osumnjičenih.

Advokati Lončara i Šarića odmah su osporili zahtjev tužilaštva za oduzimanje imovine, između ostalog i jer je Mat company 98 odsto u vlasništvu preduzeća Matenico LLC iz države Deliver u SAD-u. „Postavlja se pitanje kako će Viši sud u Bijelom Polju da oduzme imovinu američkoj kompaniji”, kazao je jedan od advokata. U advokatskom timu osumnjičenih Šarića i Lončara je i Zorica Đukanović, dugogodišnja partnerka advokatice Ane Kolarević.

Prema ranijem istraživanju Monitora, Mat company i ostale firme povezane sa Šarićem i kotorskim biznismenom Draganom Dudićem (likvidiran prošle godione) ubacivale su novac u legalne tokove tako što su uzimale zajmove iz Hipo Alpe Adria banke i Prve banke, a kao kolaterali za milionske kredite služio je često keš. Dio novačanih transakcija vršen je sa of šor kompanijama, često firmom Mateniko iz Delavera. Radilo se o milionskim transakcijama koje su tekle godinama. Crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca i Tužilaštvo, nijemo su, do nedavno, posmatrali te poslove.

Imperija Šarić slobodno je djelovala u Crnoj Gori, dobijala poslove na državnim tenderima, razvijala biznis od Pljevalja do Kotora – u hotelijerstvu, izgradnji puteva, proizvodnji cementa, trgovini, diskotekama, restoranima, nekretninama…

Kada je srpsko tužilaštvo koncem 2009. godine pokrenulo istragu protiv Darka Šarića i njegovih, u Crnoj Gori ta je grupa bila pod posebnom zaštitom. Za gradonačelnika Pljevalja Šarići su bili „dobri momci,” a Milo Đukanović je otvoreno branio njihova „ljudska prava”.

Da li zato što su Šarić i njegovi poslovali sa bankom braće Đukanović koja je kuburila sa svježim novcem? Ili su, možda, robe kojima su Šarići trgovali doprinosile posrnuloj crnogorskoj privredi? Ili je na vrhu ove narko piramide, neko mnogo moćniji od Darka Šarića?

Prema italijanskom tužilaštvu, Šarićev narko klan koristio je infrastrukturu koja je stvorena devedesetih tokom šveca cigareta između dvije obale Jadrana. Tu infrastrukturu stvorila je, kao što je poznato, s italijanske strane mafija a sa crnogorske – Milo Đukanović s grupom prijatelja i poslovnih partnera koji su se bavili duvanskim poslovima. Đukanović je bio na vrhu optužnice bareskog tužitelja Đuzepe Šelzija, uz prijatelja Branislava Mićunovića, crnogorskog nekrunisanog kralja igara na sreću i jednog od najmoćnijih Crnogoraca.

I nakon akcije Balkanski ratnik u kojoj su prije godinu i po uhićene prve velike isporuke kokaina grupe Darka Šarića, kriminalna organizacija nastavila je sa švercom unosne robe. U posljednje vrijeme uhvaćeno je više tovara kokaina u Latinskoj Americi i Evropi, od kojih je jedan premašio hiljadu kilograma. Sumnja se da Darko Šarić, dok se skriva, može rukovoditi ovim komplikovanim operacijama.

Prema Večernjim novostima na samom vrhu zločinačke piramide je krupna zvjerka iz Crne Gore. Te zvjerke, zasada, nema ni u zahtjevima za sprovođenje istrage.

U sudu u Bijelom Polju, Darkov brat Duško, otkrio je da je poslovao i s uglednim međunarodnim investitorima, kao što je multinacionalni medijski koncern VAC, na čijem je čelu nekadašnji njemački visoki funkcioner Bodo Hombah. Prema Duškovim riječima na njegov račun u Austriji, leglo je 29 miliona eura od VAC-a, od prodaje preduzeća Štampa, čije je sjedište bilo u Beogradu. Time je mlađi Šarić pokušao da dokaže da je novac kojim su raspolagali dolazio i iz legalnih tokova i firmi. Ovu Duškovu priču, prekinuli su međutim, advokati odbrane, pošto ona navodno „nije tema,” relevantna za proces.

Ranije se spekulisalo da je Šarić preuzeo udio u Štampi od Stanka Subotića Caneta, osobe protiv koje se vodi više procesa zbog šverca cigareta devedesetih. Na italijanskoj optužnici, visoko je i ime Stanka Subotića, dugogodišnjeg partnera Boda Hombaha i VAC-a. Oni su zajedno posjedovali Štampu, najveću distributivnu mrežu u Srbiji.

VAC je posjedovao polovinu akcija crnogorskog dnevnika Vijesti, a u ratu iza kulisa pokušao je da preuzme cio paket, ali su crnogorski vlasnici, ipak, uspjeli da istisnu Hombaha.

Da li su sve ove veze slučajne? Da li su moćni politički i finansijski krugovi u Crnoj Gori stopljeni s klanom Daraka Šarića? Proces u Bijelom Polju, izvjesno, neće otkriti tajne veze. A šta će biti na sudovima od Srbije, preko Italije do Latinske Amerike? Vrh kriminalne piramide drhti baš od toga?

Prva presuda i procesi

Jedina presuda, zasada, protiv nekog od pripadnika grupe Darka Šarića izrečena je u Srbiji. Riječ je o Nikoli Dimitrijeviću, vlasniku firme “DTM rilejšn”, koji je u zamjenu za priznanje krivice, dobio godinu dana kućnog pritvora. On je bio optužen za pranje Šarićevog novca.

U Srbiji su od 2009. podignute tri optužnice za šverc kokaina, gdje je Darko Šarić označen kao organizator krijumčarenja. Na optuženičku klupu sješće ukupno 23 ljudi (Šarić, Soković i još trojica su u bjekstvu), a terete se za rasturanje više od tri tone kokaina. Riječ je, mahom, o državljanima Srbije i Crne Gore.

Podignuta je i optužnica za pranje para, odnosno omogućavanje legalizacije prljavog novca kroz privatizaciju, ali i kupovinu pokretne i nepokretne imovine. Na toj optužnici je desetak imena, a posljednji su dodati Rodoljub Radulović, zvani Miša Amerika, i Nuo Stanaj iz Podgorice. Optuženi i osumnjičeni se terete za pranje nekoliko miliona eura.

Akcija Loptica, koja se vodi od 2008. godine, u Italiji je iza rešetaka smjestila osamdesetak osumnjičenih za distribuciju narkotika. Pored Darka, na listi onih koji se terete je i njegov brat Duško, Goran Soković, a ima i dosta srpskih, crnogorskih i italijanskih državljana, koji su mahom bili ulični dileri. Riječ je o rasturanju više stotina kilograma droge na Apeninskom poluostrvu.

Slovenačka policija je prošle godine uhapsila Dragana Tošića i još 15 osumnjičenih. Njima je nedavno otpočelo suđenje, a terete se da su ogranak klana Darka Šarića, koji je iz Slovenije kokainom snabdijevao crno tržište Hrvatske, Austrije, Njemačke, Mađarske…

U Crnoj Gori je uhapšeno desetak ljudi po zahtjevu italijanskog i srpskog pravosuđa, osumnjičenih da su dio kriminalne organizacije pljevaljskog narkobosa. Jedan broj njih je pušten, a ostatak je izručen zemljama koje su ih tražile. Iza rešetaka su dvojica osumnjičenih – Duško Šarić i Jovica Lončar, kojima se sudi.

Tužilaštvu i sudu, protiv više od 150 osumnjičenih, pomaže petoro zaštićenih svjedoka. Dvojica su u Srbiji i po jedan u Italiji, Brazilu i Sloveniji. Spekuliše se da jedan broj osumnjičenih pokušava da saradnjom s pravosudnim organima izdejstvuje blažu kaznu.

 

Misteriozni Ševo

Milan Ševo (42), iz Beograda, poznat u svijetu kriminala kao „švedski kum”, vraćen je sa crnogorske granice, objavile su Večernje Novosti zbog procesa Šariću i Lončaru.

Ševo je prema pisanju ovog lista pokušao du uđe u Crnu Goru na graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja, 16. jula ujutro. Crnogorska policija ga je vratila u Srbiju, navodno, iz opreza. Ševo je, naročito dok je živio u Švedskoj, bio na glasu i kao organizator spektakularnih otmica zatvorenika. Crnogorske bezbjednosne službe, po jednoj verziji, procijenile su da bi njegov dolazak u Bijelo Polje dan prije početka suđenja Šariću i Lončaru, donio dodatne razloge za strepnju. Navodno, bezbednjaci iz Srbije su imali informaciju o kretanju Ševa i sugerisali crnogorskim kolegama da mu ne dozvole ulazak.

Ševo je porijeklom iza Bosanskog Petrovca. Njegovo ime gotovo dvije decenije dovodi se u vezu s mnogim krivičnim djelima. Suđeno mu je samo zbog nelegalnog posjedovanja oružja.

Ševo, iako ta sumnja nije dokazana, važi za glavnog organizatora spektakularne pljačke trezora kompanije G4S u Stokholmu 2009. Tada je „internacionalna ekipa” spustila helikopter na krov poslovne zgrade u centru glavnog grada Švedske, obila trezore i odnijela između pet i deset miliona eura.

Ševo je višestruko povezan s ljudima iz Crne Gore koji su živjeli u Švedskoj, a oženjen je ćerkom Ratka Đokića, legende podgoričkog asfalta, ubijenog u Stokholmu. Njegova supruga, kažu njihovi poznanici, intenzivno se druži sa ženom Darka Šarića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo