Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prijestonica kiča

Objavljeno prije

na

Upozorenja eksperata na posljedice turističkog pritiska na obalu i more, na pretjeranu gradnju kuća, zgrada i stanova za odmor i rekreaciju, na opasnosti agresivnog i destruktivnog djelovanja nekontrolisanog turizma obistinila su se upravo u Budvi, mjestu koje je postalo školski primjer pogrešnog razvoja. Često istican princip po kome – sve ono zbog čega je turizam negdje nastao, prirodne ljepote, pjeskovite plaže ili kulturno nasljeđe, koji privlače ljude iz raznih krajeva svijeta, turizam na kraju neminovno i uništi – potvrdio se u Budvi koja doživljava urbanu katastrofu u svakom segmentu društvenog života.

Građani su nezadovoljni jer lokalna uprava nije u stanju da obezbijedi normalno funkcionisanje gradskog života, a turisti, oni pravi, zaobilaze ovu destinaciju.

Budva je fenomen i po tome što se ne zna ni približan broj turista koji borave u gradu jer se ne zna ni broj stanova koji su u turističkom prometu.

Prema informacijama Turističke organizacije u drugoj polovini jula na budvanskoj rivijeri boravi oko 40.000 turista. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović tvrdi da je daleko veći broj turista koji nigdje nisu evidentirani i navodi impozantnu brojku od 60.000 nelegalnih gostiju koji borave na teritoriji ove opštine. Ne zna se kako su u CTU došli do te računice, ali, ukoliko je tačna, to je bezmalo onoliko turista koliko boravi na cijelom Crnogorskom primorju.

Budva plaća danak nekontrolisanoj gradnji stanova za tržište koje su kupovali kako stranci tako i domaći, Rusi, Srbi, Bosanci ili Podgoričani, svejedno. U njihovim stanovima, po računici CTU, boravi više gostiju nego u svim hotelima, odmaralištima, vilama, apartmanima i sobama prijavljenog privatnog smještaja zajedno .

To je neregistrovana armija ljudi koja troši gradske resurse, opterećuje plaže, parking prostore, pravi nepodnošljivu gužvu i privid uspješne turističke sezone.

Nelegalni turisti koji cirkulišu u isto tako nelegalno podignutim privatnim vilama i stanovima dokaz su propasti državne strategije razvoja turizma, Master plana iz 2001. godine, koji prioritet daje gradnji hotela. U pitanju je dvoličnost, deklarativno zalaganje Vlade za razvoj hotelijerstva, dok se pruža logistička podrška gradnji stambenih naselja na najatraktivnijim lokacijama kao što su, primjerice, kompleks Fab lajv na Slovenskoj plaži, Harmonija u Bečićima, Astra Montenegro na Zavali ili naselje Planet u Pržnu.

Zanimljivo je kako se suvlasnik i direktor hotela Splendid Žarko Radulović obrušio na nelegalne goste u legalno kupljenim ruskim stanovima u Budvi. Upravo je Radulović jedan od glavnih promotera bespravne gradnje – podigao je hotel Splendid na divlje i Opštini Budva ostao dužan priličnu svotu eura na ime neplaćenih komunalnih taksi.

Kako on tako i ostali, Rusi i domaći.

Posljedice su vidljive na svakom koraku. Život građana Budve iskomplikovan je do te mjere da je i kretanje gradom otežano. Trgovi oko Starog grada prekriveni su stolicama i šankovima do neukusa. Ulice su masne i prljave, saobraćaj nemoguć, parking prostor nedovoljan i preskup. Plaže pretrpane i nedostupne.

Budva je izgubila sva nekadašnja obilježja mirnog, uređenog, mediteranskog grada. Sve je više mještana koji najavljuju odlazak iz Budve u kojoj su proveli veći dio svog života.

ZONA SUMRAKA: Nadležni na državnom i lokalnom nivou kao da su digli ruke od sređivanja sezonskog haosa u Budvi, prijestonici svakovrsnog kiča, jeftine zabave

i trgovine. Nekome ovaj programirani haos odgovara.

U Budvi postoji zona sumraka, šetalište uz Slovensku obalu s noćnim klubovima u kojima se uz metalne šipke uvijaju polunage mlade djevojke uz zaglušujuću buku folk muzike, oblake dima i mirise roštilja s otvorenih uličnih tezgi. U kasnim noćnim satima i na ulicama Budve mogu se sresti izazovno odjevene djevojke, poput zečica ili kolgerli, koje u grupicama odlaze nekuda u provod, u „elitne” hotele ili jahte usidrene u luci.

Čak i obična ponuda, večera ili piće na nekoj od brojnih terasa ispred zidina Starog grada vulgarizovana je do krajnjih granica. Ispred lokala i šankova na rivi prolaznike mame atraktivne, oskudno odjevene djevojke, što cijeloj situaciji daje otužnu sliku grada koji gubi kontrolu nad sobom.

Na pomenutom šetalištu nastavlja se prodaja turističkih izleta, hrane i pića dok dileri neometano prodaju sobe u privatnom smještaju.

Čitav je grad pretvoren u veliki sezonski buvljak.

Pobunili su se i budvanski trgovci koji traže od gradskih vlasti da onemogući nelegalnu prodaju roba na tezgama postavljenim u neposrednoj blizini Starog grada.

Poseban segment ljetnje ponude predstavlja vašarište na Jadranskom sajmu, pored turističkog naselja Slovenska plaža, na kome se prodaje najraznovrsnija jeftina roba. „Kraljicom turizma” trešte narodnjaci od jutra do mraka, s plaža, iz kafića, sa šankova ili turističkih brodova. Sveopšta buka je ponovo problem na koji masovno ukazuju gosti.

Građani uzalud postavljaju pitanje – kome sve to treba, zašto je Budvom zavladao duh primitivizma, kiča i gramzivosti.

Do kraja ovogodišnje sezone ostalo je mjesec dana. Očekivana posjeta turista je izostala, naročito se promaja osjeća u sobama i apartmanima u privatnom smještaju od Budve do Petrovca.

Ne treba se tome čuditi ako se zna da su Budvani sve učinili kako bi i pristup lijepim pjeskovitim plažama onemogućili. Skočile su cijene prilaza, odnosno parkinga na plažama s početnih 1 ili 2 eura do cijelih 5 ili 10 eura. Povećane su cijene ležaljki i suncobrana koje prevazilaze cijene kreveta u sobama. Pijesak zbog kojeg ljudi dolaze na more, prekriven je nepreglednim ležaljkama ili daskama na uštrb onog dijela kupališta koji, po pravilima Morskog dobra, zakupci moraju ostaviti slobodnim. Pravilo se, naravno, ne poštuje, a Morsko dobro se, po pravilu, ne miješa u svoj posao.

Na plaže odlaze svi gosti i legalni i divlji, te su one postale glavni izvor prihoda za probrani krug podgoričkih i budvanskih biznismena koji su ih se na vrijeme domogli.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo