Povežite se sa nama

OKO NAS

UGROŽENE ŠUME U NP PROKLETIJE: Štetočine i u šumi i u institucijama

Objavljeno prije

na

Milionske štete su napravljene samo zbog nerada i nemarnosti. Oni iz Nacionalnih parkova me sad zovu i pitaju šta da se radi, kad počinju snjegovi i u šumi ne može ništa da se radi“, kaže šumarski inspektor Hakija Jasavić

 

Šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić, podnio je krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila ove godine da izvrše sanitarnu sječu u NP Prokletije, zbog čega je bolest potkornjaka u šumama ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete.

Jasavić kaže da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, u skladu sa Zakonom o šumama, dostavio još u aprilu ove godine, ali da po njemu nije postupljeno. „Kada sam u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio sam da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume i tada sam naložio sanitarno čišćenje. U avgustu sam obavio kontrolu i ustanovio se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije“, objašnjava Jasavić za Monitor.

Prema njegovim riječima, sada je situacija već alarmantna, pošto se bolest  ekspanzivno proširila. „Krajem oktobra i početkom novembra izvršio sam poslednju kontrolu i ustanovio da je oboljele šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije. To znači da potkornjak i sada radi i da ne znamo šta će biti do proljeća“, kazao je Jasavić.

Kaže da je krivičnu prijavu protiv menadžmenta NP Crne Gore bio prinuđen da podnese, jer bez njihovog naloga NP Prokletije nije mogao ništa da uradi. „Milionske štete su napravljene samo zbog nerada i nemarnosti. Iz Nacionalnih parkova me sad zovu i pitaju šta da se radi, kad počinju snjegovi i u šumi ne može ništa da se radi.“

Jasavić navodi i primjer jedne privatne šume u okviru NP Prokletije, gdje je kontrolom u julu mjesecu naložio i doznačio da se posiječe 36 stabala, takozvanih sušika, koje je zahvatila bolest. „Vlasnik to nije uradio, i kada sam obavio kontrolu poslije dva mjeseca, ustanovio sam da je oboljelo još 28 stabala smrče. To govori kojom brzinom bolest napreduje“, kaže naš sagovornik.

Udruženje drvoprerađivača iz Plava takođe je u julu ove godine uputilo apel upravi NP Crne Gore i Ministarstvu ekologije da hitno izvrše čišćenje oboljelih šumskih površina u NP Prokletije, jer se to godinama nije radilo i bolest se širi veoma brzo.

Oni su Monitoru dostavili snimke i fotografije sa lokacije u rejonu katuna Bajrovići, površine oko hektar, na kojem se vide zabrinjavajuće posljedice djelovanja potkornjaka i nebrige nadležnih. „Ovakvih površina kao što je ova na snimku, u Nacionalnom parku Prokletije ima mnogo. Hitno treba izvršiti sječu i izvlačenje tih stabala, kako bi se zaustavilo širenje bolesti“, kažu u Udruženju. „Mi smo još tada zahtijevali da se hitno formira komisija za obilazak šuma  na teritoriji nacionalnog parka, i zahtijevamo da u toj komisiji bude i neko iz našeg Udruženja. Posao čišćenja šuma u NP Prokletije mora se dodijeliti nekom sa područja opštine Plav i Gusinje, jer građanima ovih opština to pripada“, kažu plavski drvoprerađivači.

Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) kažu  da su preduzeli sve neophodne aktivnosti kako bi pitanje prenamnožavanja potkornjaka u NP Prokletije bilo riješeno. „U kontekstu nedavnih navoda u medijima i podnešenih krivičnih prijava koje se tiču navodnog nemara u šumama u Nacionalnom parku Prokletije, ističemo da je JPNPCG kao odgovoran upravljač ovim zaštićenim područjem preduzelo sve potrebne korake“, poručili su.

Kako navode, u avgustu ove godine formirana je komisija koju su činili predstavnici JPNPCG, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i Uprave za inspekcijske poslove.

„Nakon što je od inspektora za šumarstvo donijeto Rješenje kojim se nalaže sječa sanitarnih stabala napadnutih potkornjakom, JPNPCG je zatražilo od Agencije za zaštitu životne sredine dozvolu za radnje, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenim područijima. Agencija za zaštitu životne sredine je JPNPCG dostavila Rješenje kojim se obustavlja postupak za dobijanje dozvole za sječu sanitarnih stabala u NP Prokletije, do donošenja Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala“, saopštili sui z NPCG.

Potkornjak ne ćeka akcioni plan. Jasavić je, sa stručnjacima iz oblasti šumarstva iz Srbije, pronašao njegove larve u šumama na preko dvije hiljade metara nadomorske visine, u srcu Nacionalnog parka Prokletije, oko Hridskog jezera.

On kaže da su stručnjaci iz Srbije odlučili da te larve i odrasle jedinke pošalju u Beograd, na Šumarski fakultet, da se precizno utvrdi o kakvom štetočini se radi. Jasavić navodi da su okolnosti neobične – snijeg, zima, temperature vazduha u minusu –  kada ne bi trebalo da ima potkornjaka u šumama. „To bi moglo da znači da će ova vrsta potkornjaka biti aktivna i tokom zime. U ovom, zimskom periodu mi ne možemo ništa da radimo na njegovom zaustavljanju“, kaže.

Prema njegovim riječima sva šuma oko Hridskog jezera je od molike, zakonom zaštišćene vrste, koja je stara i po nekoliko stotina godina. „To je strogi rezervat. Prošle godine nismo ništa preduzeli, i zamislite, kada dođemo opet na proljeće na Hridsko jezero, moglo bi se dogoditi samo da plačemo kada vidimo posljedice štetočinskog djelovanja ove vrste. To znači da su šume Nacionalnog parka Prokletije maksimalno ugrožene“, strahuje inspektor.

On kaže da bi nalaz uzorka larve sa Šumarskog fakulteta u Beogradu mogao da se očekuje u narednim mjesecima, kako bi se makar sa sigurnošću moglo znati da li je u pitanju klasični potkornjak, neka njegova posebna vrsta ili nešto treće što uništava drvo. I ponavlja da su milionske štete napravljene samo zbog nerada i nemarnosti, i da je to bio razlog za podnošenje krivične prijave. „U međuvremenu su me zvali iz nadležnih policijskih službi da prikupim svu dokumentaciju u vezi sa ovim slučajem“, tvrdi Jasavić.

Nacionalni park Prokletije je najmlađi park u Crnoj Gori, a osnovan je 2009. godine. Površine je 1.660 hektara i nalazi se na teritoriji opština Plav i Gusinje. Karakterišu ga visoki planinski vrhovi i velika prostranstva šuma.

Te šume su sada ozbiljno napadnute bolešću. Ima li štetočina u institucijama i ko su, pitanje je na koje ćemo dobiti odgovor ukoliko bude procesuirana krivična prijava inspektora iz Plava.

                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo