Povežite se sa nama

Izdvojeno

PISA TESTIRANJE UČENIKA: Crveni alarm koji je odavno upaljen

Objavljeno prije

na

PISA testiranje istražuje kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Ovi ciljevi, u suprotnosti su sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja

 

Stigli su rezultati PISA testiranja i opet pokazali da nam obrazovanje ne valja. Naši đaci ostvarili su gore rezultate od loših iz 2018, pa su na testu iz matematike na 54. mjestu, čitanja 56. i nauke na 62. mjestu.

PISA test, kojim su obuhvaćeni petnaestogodišnjaci iz 81 države, omogućava međunarodnu uporedivost obrazovnih sistema i postignuća učenika. Iz Crne Gore su učestvovala 5.793 učenika iz 63 škole, 49 srednjih škola gimnazija, mješovitih i stručnih škola, koji su testirani sredinom prošle godine.

Ovo testiranje ima za cilj da istraži kako obrazovni sistem priprema učenike za izazove u stvarnom životu, kako kreativno primjenjuju znanje, kako kritički razmišljaju, komuniciraju i rješavaju složene probleme. Sami ovi ciljevi, nažalost, su u suprotnosti sa onim što naše obrazovanje već decenijama predstavlja.

Loši smo čak i za region koji je ispod svjetskog prosjeka znanja. Jedino đaci u Sloveniji imaju iznad prosjeka nivo znanja iz matematike i nauke, dok im je nivo čitanja ispod prosjeka. U Hrvatskoj ispod prosjeka je nivo znanja iz matematike, a prosječna su dva druga mjerena indikatora. Ostali su po tri naznačene stavke ispod prosjeka – Srbija, Rumunija, Bugarska, pa Crna Gora. U odnosu na region, gore rezultate imali su učenici iz Sjeverne Makedonije, Albanije i sa Kosova, koje se inače nalazi na samom dnu rang-liste, zajedno sa Kambodžom i Azerbejdžanom.

Prosjek Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čiji je PISA projekat, iz matematike je 472 boda, a u Crnoj Gori je 406, što predstavlja pad u odnosu na 430, što je bio najbolji rezultat 2018.

Iz oblasti čitanja, OECD prosjek je 476, a u Crnoj Gori je 405, što predstavlja takođe pad sa 421, koliko je bilo 2018, odnosno 427, što je bio najbolji rezultat 2015. Iz oblasti nauke, Crna Gora je ispod OECD prosjeka koji je 485, a u Crnoj Gori je 403, što takođe predstavlja slabiji rezultat poredeći sa 415, koliko je iznosio 2018.

Da je ovo crveni alarm za cijelu Crnu Goru, upozorio je nakon objavljenih rezultata predsjednik države Jakov Milatović: ,,To je, prije svega, rezultat nebrige koja je postojala u školstvu. Imam velika očekivanja od ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, da se uhvati u koštac sa svim nagomilanim problemima”. Ovo je izjavio prilikom obilježavanja Dana OŠ,Oktoih’ u Podgorici. A kako je i  sam primijetio  škola ima skoro dvije hiljade učenika, bez adekvatnog prostora.za toliko njih.

Kada je već pomenuta nova ministarka prosvjete, red je pomenuti i dosadašnje partijske ministre koji su umnogome doprinijeli ovakvim rezultatima: Slavoljub Migo Stijepović, Predrag Bošković, Damir Šehović, zaključno sa Vesnom Bratić, i Miomirom Vojinovićem, čija administracija posla učenicima jasan signal da se prepisivanje isplati.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković  je skenirala što se sve desilo od prethodnog testiranja 2018: virus korone, onlajn nastava, lažne dojave, urušavanje školskih zgrada u toku nastave, neorganizovan prevoz i grijanje u školama, prepisivanja u toku maturskog i polumaturskog ispita koja je podržalo Ministarstvo prosvjete, nereagovanje tužilaštva i inspekcija, urušavanje ugleda nastavnika, ignorisanje nastavničkih peticija, vršnjačko nasilje i nasilje nad nastavnicima, sve veći deficit nastavnika, hiperprodukcija Luča, političko i rođačko zapošljavanje, zaposleni u Ministarstvu koji i su plasirali neistine, lažne diplome.

Ako tome dodamo neuslovnost naših škola, da se predaje i dalje kao i prije 30 i više godina sa tablom, kredom i sunđerom, te negativna selekcija koja je za katedru dovela najlošije umjesto najboljih, loši rezultati su logična posljedica.

,,Ne bježimo od odgovornosti nastavnika, ali ako u nastavnom procesu imamo nastavnika koji ne zna svoj posao, koji ima nekih problema u komunikaciji sa učenicima ili zdravstvenih problema, koji je ilegalno došao do diplome, koji je zaposlen preko veze bez odgovarajućih kompetencija… ne možemo samo osuditi njega lično već sistem koji je sve to omogućio. Sam učenik ne može biti kriv”, izjavila je Leković.

Stručnjaci odavno upozoravaju da iskustva zemalja, kao što su Japan, Kina, Finska, Estonija, čiji đaci pokazuju izvrsne rezultate na PISA testiranjima pokazuju da te države imaju strategiju, te da  nastavničke fakultete upisuju najbolji. Njihov uspjeh mjeren je sposobnostima đaka čije im je obrazovanje povjereno.

Kod nas najbolji odavno bježe ili razmišljaju o bijegu iz zemlje. A džabe i biti najbolji ako se nema partijska ili neka druga veza. Što se tiče sposobnosti koje nastavnici prenose učenicima, u našim školama postoje odjeljenja u kojima preko 50 odsto učenika ima jedinicu iz predmeta. I niko nije kriv, sem učenika koji moraju kod zahtjevnog nastavnika da nabubaju za dvojku. S druge strane, kao ,,naše” mjerilo znanja imamo poplavu diploma Luča.

Iz Alternative Crne Gore su povodom novog pada nivoa znanja na PISA testu poručili da se ovakvi rezultati dobiju kada djecu znanju uče ponavljači sa lažnim diplomama.,, Ali, ne brinite, biće gore od ovoga. Jer za deset godina, ovi mladi ljudi biće ljekari koji će vas liječiti, sudije koje će nam suditi i policajci koji će nas braniti. Srećno, jer sreća će nam zaista trebati”, poručili su iz Alternative.

Nadležni tvrde da će se stanje promijeniti. Za razliku od prošlih rezultata iz 2018. kada je tadašnja administracija na njih gledala sa optimizmom, sadašnja poručuje da su zabrinuti. Iz Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete najavili su korjenite reforme kojima će, kako su rekli, pokušati da unaprijede stanje.

,,Dogovarali smo da će se pristupiti preispitivanju obrazovnih programa i predmeta. Pokrenuće se inicijativa da se uvede jedna brza mjera sistem učenja NTC, da se jedan broj nastavnika i vaspitača obuče u ovom sistemu, jer očigledno da savremeni sistemi testiranja podrazumijevaju i testiranje inteligencije, tj. dobro snalaženje u infromacijama a ne tzv. bubanje”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović.

NTC sistem učenja, podrazumijeva poboljšanje motornih i kognitivnih funkcija – saznajna, psihičke aktivnosti, opažanja, mišljenja, pamćenja, učenja, sve ono što sadašnjem sistemu nedostaje.

On je najavio reforme koje će, kako je kazao, ići u svim pravcima u oblasti obrazovanja. Da vidimo i to, kao i ko će te reforme sprovoditi.

Testiranje je pokazalo i i ono što je dobro.  Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić rekao je da je Crna Gora u odnosu na OECD prosjek u prednosti kada je u pitanju psihičko blagostanje učenika, da imaju bolju otpornost na stres i poteškoće, bolji su im društveni odnosi, da imaju bolji balans između škole i slobodnog vremena. Možda je to i zbog toga što je naša školska godina najkraća u Evropi. Rezultati su pokazali i da su djevojčice postigle za nijansu bolji rezultat od dječaka u matematici, a značajnije bolji u čitanju i nauci.

Dodatno zabrinjava  podatak da je 52,3 odsto đaka izjavilo da je inteligencija nešto što se kod sebe ne može promijeniti i da smatraju da tu nema prostora za napredak. Naučili od starijih.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo