Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJ ŽIVI FUDBALSKU MAGIJU: Od beton lige do snova o Evropi

Objavljeno prije

na

U istoriji ulcinjskog fudbala. 4. jun 2024. godine  će biti  ispisan zlatnim slovima FK „Otrant Olympic“ je ušao u Prvu ligu, što je već više od vijeka bio san svih generacija koji su se bavili tom „najvažnijom sporednom stvari na svijetu“

 

 

Sve se u prethodnih 16 mjeseci u Ulcinju odvijalo kao na filmu. Prvi dio šampionata u Drugoj crnogorskoj ligi Fudbalski klub Otrant Olympic je u jesen 2022. godine završio na posljednjem mjestu na tabeli, daleko iza svojih rivala. Svi su očekivali da će ulcinjski tim u narednoj sezoni igrati u tzv. beton ligi, u najnižem rangu u jednoj od najslabijih liga u Evropi. Uostalom, taj klub nije imao ni adekvatne svlačionice, kao što ni Ulcinj nema svoj gradski stadion. Još uvijek se igra na stadionu koji pripada jednom hotelsko-turističkom preduzeću, a dio zemljišta na kojem se on nalazi je i u sudskom sporu!?

No, rukovodstvo kluba na čelu sa predsjednikom Skenderom Redžom i u toj situaciji vjeruje u nemoguće. Odlučuju se da dovedu nekoliko pojačanja, a najveće stiže na čelu stručnog štaba. U Ulcinj krajem januara 2023. dolazi proslavljeni reprezentativac, poznati trener Dejan Vukićević, čovjek koji je sa nekoliko timova došao do titule prvaka Crne Gore.

Mnogi su u Crnoj Gori bili začuđeni kad se Vukićević odlučio na ovaj potez. Ali, on je veoma dobro poznavao fudbalske (ne)prilike u Ulcinju i svjesno je prihvatio izazov. Ogromnu podršku pružali su im Opština (u čijem je vlasništvu klub) i navijači. Uz naporan rad i izgaranje na svakoj utakmici, te malo sreće, Otrant Olympic je uspio. Osvojio je 7. mjesto na tabeli i ostao u Drugoj ligi.

U narednoj sezoni 2023/24. naprosto je projurio kroz taj rang takmičenja. Primio je samo 20 golova, najmanje od svih ekipa u svim ligama u Crnoj Gori. Tek bod mu je nedostajao da direktno izbori plasman u Prvu ligu. To mu je uspjelo u baražu, protiv podgoričke Mladosti, koja je samo jedno ljeto igrala u ovoj ligi.

O ulcinjskom fudbalskom klubu se sa simpatijama govori u cijeloj Crnoj Gori. Pobrao je simpatije svih zaljubljenika u fudbalsku igru. “U Podgorici su Otrant Olympic zvali ‘crnogorski Čelsi’, aludirajući tako na veze sa tadašnjim premijerom, jer je svaki igrač koga smo pitali želio da dođe kod nas. Ovaj klub je ispisao najljepšu fudbalsku priču u Crnoj Gori. Tako je to kada grad živi za fudbal, a diše za klub”, kaže bivši predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji je neposredno gledao gotovo sve utakmice ovog kluba.

Uz njegovu podršku, kao i Fudbalskog saveza Crne Gore, po ubrzanoj proceduri krenulo se u realizaciju ideje o gradnji fudbalskog stadiona. Taj sportski kompleks će se nalaziti na Velikoj plaži, sa kapacitetom od tri hiljade gledalaca. Stadion će se koristiti i za pripreme raznih klubova iz regije. Davnašnja priča da Ulcinj, zbog prirodnih uslova, treba da bude crnogorska Antalija, konačno možda oživi. Naravno, trebaće izgraditi još nekoliko novih hotela, kao i sportsku salu.

“U trenutku kad se objavio pobjednik konkursa sa izgledom budućeg stadiona na Velikoj plaži, dao sam sebi slobodu da, poput babe Vange, prognoziram i obećam – igraćemo Prvu ligu! A kad stadion bude gotov, igraćemo Evropu! Ostajem pri tome”, navodi Abazović.

U klubu sa optimizmom i elanom očekuju početak prvenstva, koji predstoji za samo dva mjeseca. U Ulcinj je pristiglo pet kvalitetnih pojačanja, obavlja se rekonstrukcija postojećeg stadiona, kreću pripreme tima.

“Moj moto u sportu nije: ’važno je učestvovati’. To ne priznajem, jer sam takmičar i želim takmičarsku ekipu. Uostalom, osvojio sam i prvu titulu Mogrenu iz Budve, pa prvi trofej u Kupu Crne Gore za taj klub. Ali, ovaj uspjeh sa ulcinjskim timom je možda i najljepši rezultat koji sam napravio u karijeri. Ipak, vremena za čekanje nema. Na svim poljima Otrant Olympic mora da se pripremi za viši nivo, jači rang takmičenja. Ulcinj to zaslužuje, a meni je zaista lijepo u ovom gradu i klubu“, kaže Vukićević.

Sličan je stav i čovjeka koji je uvijek vjerovao u ovaj tim, predsjednika kluba Skendera Redže.  “Mislim da još nijesmo svjesni ovog istorijskog uspjeha. I to je razumljivo: nikada tu nijesmo bili. Ali, pravi posao tek sada počinje. Kreće nova, mnogo zahtjevnija faza. Ulcinj već dvije godine pokazuje cijeloj bivšoj Jugoslaviji na Mundijalima prijateljstva što znači živjeti za fudbal, sport, prijateljstvo, ljubav”, ističe on.

Glavni organizator tog najljepšeg sportskog događaja na prostoru nekadašnje Jugoslavije Pavle Pepđonović najavio je da će i ove jeseni biti održana ta manifestacija sa još većim brojem učesnika nego prethodnih godina.

 

Ulcinj – grad fudbala od 1921. godine

Ulcinj slavi 103 godine organizovanog bavljenja fudbalom. Naime, u ovom gradu je davne 1921. godine osnovan fudbalski klub  Olcinium, jedan od najstarijih u regionu.

Nakon Drugog svjetskog rata taj klub mijenja naziv u FK Bjelogorac, da bi trideset godina kasnije bio preimenovan u FK Otrant Olympic.

U ovom gradu postoji i amaterski klub Akademija, koji se takmiči u Južnoj regiji, dok u ostalim selekcijama Otrant Olympica trenira oko 200 mladih.

                                                                                                                        Mustafa CANKA

 

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo