Povežite se sa nama

OKO NAS

ULCINJSKA BOROVA ŠUMA DNEVNO NESTAJE: Litijaš nagriza plućno krilo grada

Objavljeno prije

na

Ulcinjska Borova šuma, u dužini od dva kilometra, pruža se od Male plaže prema istoku, omiljeno  je šetalište u užem dijelu Ulcinja, gdje se nalazi nekoliko ekskluzivnih kupališta i restorana. Nova štetočina je brzo uništava. Borova šuma je  već duže ugrožena i zbog nekontrolisane gradnje na brdu Pinješ, što je dovelo do erozije terena i prorjeđivanja stabala borova

 

Nakon surlaša koji je proteklih godina devastirao ulcinjske palme, sa lijepim vremenom nova štetočina uništava borove šume ovog grada. Posebno onu najpoznatiju, uz samu obalu mora, u urbanim njedrima Ulcinja.

,,Neophodno je odmah djelovati, na fizički način, uz pomoć specijalnih makaza jer dnevno nestaje naš identitet. Neshvatljivo je da mi, uz svu ovu tehniku i znanje, ne možemo da sačuvamo ono što su nam ranije generacije ostavile”, kaže poznati ekolog Dželal Hodžić.

Ulcinjska Borova šuma se, u dužini od dva kilometra, pruža od Male plaže prema istoku. Omiljeno  je šetalište u užem dijelu Ulcinja, gdje se nalazi nekoliko ekskluzivnih kupališta i restorana.

Hodžić ukazuje da Borova šuma  osim što je oplemenila čitav ovaj prostor, ima izvanrednu zdrastveno-rekreativnu i estetsko-dekorativnu funkciju. Na tom prelijepom području nalazi se znamenita Ženska plaža sa svojim sumpornim izvorima, koji su pravi eliksir za nerotkinje.

Ljekari iz cijele ex-YU su preporučivali djeci, koja su imala problema sa astmom, da izjutra šetaju Borovom šumom i da grlo ispiraju morskom vodom. Zato je tu, u osvit zore tokom ljeta pravi korzo, koji uz miris mora i borova, taj ugođaj čine jedinstvenim. Takođe, ovdje se često mogu vidjeti vjeverice kako se igraju po borovima.

Sve se to sada dovodi u pitanje, jer jedno od plućnih krila Ulcinja ubrzano nagriza najdestruktivnija štetočina mediteranskog bazena – borovi litijaš, koji se naziva i borov četnjak. Litijaš primarno napada slabija stabla, ali kada je njihov broj značajniji, napada i potpuno zdrava stabla bora, posebno primorskog i alepskog, koji su ovdje najzastupljeniji.

,,Vidimo da se napadnute grane za veoma kratko vrijeme osuše, a ukoliko se to ne spriječi, propada cijelo stablo. Kako je ovo sada masovna pojava, šteta koju će pretrpjeti ova Borova šuma biće, strahujem, trajna”, kaže Hodžić.

Ova Borova šuma, zasađena prije više od sedam decenija, već duže vrijeme je ugrožena i zbog nekontrolisane gradnje na brdu Pinješ, što je dovelo do erozije terena i prorjeđivanja stabala borova. Niz akcija koje su preduzimane za revitalizaciju šume, često uz podršku Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje gazduje tim prostorom, nijesu imali gotovo nikakav efekat.

Kako je borovi litijaš prisutan i u drugim opštinama u Crnoj Gori, iz lokalne uprave su saopštili da će akciju na uništavanju i sprječavanju razvoja larvi ovog štetnog insekta preduzeti uz koordinaciju sa Upravom za gazdovanje šumama i lovištima.

Iz te institucije navode da hemijsko tretiranje nije dozvoljeno kako se ne bi narušila biološka ravnoteža.

Pored evidentne štete koju pričinjava borovima, gusjenice litijaša mogu biti opasne i za ljude sklone alergijama. Štetan je i za životinje, naročito za pse.

Načelnica Odsjeka za uzgoj i zaštitu šuma, Zehra Demić, kazala je da ta zaraza, ukoliko se brzo ne reaguje, može imati velike posljedice po šume. ,,Bitno je da se to čišćenje radi u periodu dok su gundelji mali, a njihova brojnost niska, jer tada nema veće opasnosti od raznošenja dlačica, koje kod ljudi izazivaju ozbiljne iritacije u vidu otoka na koži i bolnog svraba. Iz tih razloga uklanjanje borovog litijaša se najčešće obavlja u proljeće. Već od sredine maja počinje njihovo ubrzano razmnožavanje, kada intervenisanje postaje znatno teže i opasnije”, upozorava ona.

Potrebno je urgentno djelovati i u Ulcinju, posebno ako se ima u vidu činjenica da je turistička sezona na pragu.

Sa  željom da povrati mediteranski izgled grada, opštinska vlast je pristupila nabavci velikih palmi, koje će, kao nekada, biti zasađene na Pristanu.

Publicista i predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga smatra da je  pravo vrijeme da se krene u obnovu prirodnog spomeničkog fonda u Ulcinju.

,,Tu, prije svega, mislim na palme, koje su stradale proteklih godina od surlaša, a koje su bile, posebno na Pristanu, naš zaštitni znak, davale mu ljepotu i čar grada na Sredozemlju“, kaže on.

Bilo bi dobro da borba za obnovu ulcinjskih palmi podstakne i borbu za očuvanje borova.

.                                                                                                                  Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo