Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ DEJANE SAVIĆEVIĆ – CENTAR ZA KULTURU DANILOVGRAD: Prečicom do otkaza

Objavljeno prije

na

Nakon 21 godinu rada u Centru za kulturu Danilovgrad, Dejana Savićević je dobila otkaz tako što je po dolasku na posao svoje stvari ugledala ispred kancelarije. Ona tvrdi da je otkaz i mnogo toga što mu je prethodilo, urađeno nezakonito, dok direktor Milivoje Lakić ističe da je sve po propisima

 

Dejana Savićević, sekretarka Centra za kulturu Danilovgrad, u petak 17. februara sasvim uobičajeno je krenula na posao. Kada je došla u instituciju u kojoj kao pravnica radi 21 godinu doživjela je, kako kaže, šok.

Sve stvari iz njene kancelarije dočekale su je ispred vrata. O razlozima otkaza obaviještena je kasnije.

Savićevićeva za Monitor kaže da je promijenila mnogo direktora iz različitih stranaka ali da su njeni problemi, koji za epilog imaju otkaz, počeli krajem decembra kada je na mjesto v.d. umjetničkog direktora imenovan kadar pokreta Evopa sad Milivoje Lakić.

,,Vršen je pravno-administrativni mobing,  jer su stvari koje se tiču prava, a što je bio moj posao, išle mimo mene. Po principu partija je postavila direktora, što će mi zakon, kada imam nadređenog”, priča Savićevićeva.

Mobing je, po njenim rječima, počeo par dana nakon što je Lakić postao direktor. Tražio je da napusti kancelariju i da je oslobodi za drugu osobu. ,,Odbila sam to i otada su počeli da mi pristižu razni  nalozi, naredbe, upozorenja, kazne… Ja sam rekla da neću napustiti kancelariju. On mi je dao radni nalog da sam dužna da to uradim, pod prijetnjom disiplinske odgovornosti”, kaže Savićevićeva.

O formalnim razlozima otkaza Savićević kaže: ,,Dobila sam otkaz jer sam govorila da se miješa u posao poslovnog direktora i izlazi iz okvira svojih ovlaštenja. Tražio mi je da je kolegi koji je na bolovanju otvorim godišnji odmor. Kolega mi je kazao da je na bolovanju, te da neće da koristi godišnji a, tačno je ustvrdio, nema ko da ga potpiše. Ja potom dobijem nalog da potpišem godišnji odmor, bez toga za koju godinu, koliko vremena (dana) i ostalih osnovnih stvari. Nijesam htjela da potpišem to rješenje. Zna se ko je za šta nadležan, ne može umjetnički direktor Centra da odlučuje o godišnjim odmorima, zaposlenima i ostalim sličnim stvarima”.

Savićevićeva dalje navodi da su joj kao teške povrede radne obaveze pripisane još dvije stvari. ,,Tražila sam da mi se po osnovu prava na slobodni pristup informacijama omogući uvid u to kako je ponovo zapošljenja bivša direktorica Centra i kako je Lakić zaposlen. Kao prekršaj pripisano mi je i to što sam navodno odbila da napišem ugovor o djelu za Petra Božovića. To nije tačno, ugovor sam napisala ali ga nisam predala umjetničkom direktoru Lakiću,  nego sam čekala da ga potpiše pomoćnik dikretora, jer on je za to nadležan a ne umjetnički direktor”.

Na drugoj strani, druga priča. ,,Razlog prestanka radnog odnosa sekretara JU Centar za kulturu Dejane Savićević, je permanentno kršenje radnih obaveza, tj. povreda radnih obaveza iz djelokruga svojih nadležnosti. Da budem još precizniji:  neobavljanje i odbijanje izvršenja radnih zadataka“, kaže za Monitor Milivoje Lakić, koji se u Monitorovim odgovorima potpisao kao v.d. poslovnog direktora JU Centar za kulturu Danilovgrad. „Svaka od ovih povreda, odnosno neizvršenja radnih zadataka  evidentirana je na pravno propisan način i smatra se grubim kršenjem ugovorne obeveze spomenute. Sav tok i proces za koji se zanimate je praćen službenim zabilješkama, radnim nalozima i blagovremenim upozorenjima”.

Savićevićeva negira navedeno. ,,Umjetnički direktor ne može da odlučuje o radnom odnosu, da donosi rješenje o otkazu, o raspoređivanju i ostalim odlukama koje se tiču radog prava. To je posao poslovnog dikretora, kojeg Centar za kulturu još uvijek nema”. Ističe da je njena smjena nezakonita, a posebno je interesuje ko je u Centru pisao pravna akta, ako je ona bila jedina zapošljena pravnica: ,,Zanimljivo je ko je napisao rješenje o mom otkazu. Napisala bi ga pravno i ja, ako je po zakonu to nije sporno. Ali nije jasno ko je pravno uobličio moj otkaz i ostale akte, a ja nisam, ko ima to pravo i ingerencije. To je bitno pitanje”.

Lakić tvrdi da je sve odluke sproveo u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. ,,Kao vršilac dužnosti  umjetničkog direktora Centra za kulturu Danilovgrad, sa ovlašćenjima poslovnog direktora, donosio sam sve  odluke koje su u interesu spomenute institucije, što ću činiti i nadalje”.

Objašnjava da je odlukom Savjeta JU Centra za kulturu Danilovgrad od 20.12. 2022. godine imenovan za vršioca dužnosti umjetničkog direktora sa ovlašćenjima poslovnog direktora. Te da je time odgovor na pitanje Monitora, da li kao umjetnički direktor ima ovlašćenja da donosi rješenja o otkazu i druge odluke koje se tiču radnog prava, jasan.

,,Napominjem da je spomenuta Dejana Savićević imala ugovornu obavezu da radne naloge koje  umjetnički direktor zatraži  –  i izvrši u blagovremenom roku. U opisu posla koji je obavljala stoji izvršenje poslova/radnih zadataka koje delegira  poslovni i umjetnički direktor. Svako neizvršenje njenih radnih zadataka  dovodilo je JU Centar za kulturu u rizik na  poziv za pravnu odgovornost”, naglašava Lakić.

Savićevićeva ističe da do sada nije imala problema sa bivšim nadređenima iako su bili iz različitih partija: ,,Štitila sam zakon i to je to. Kad ste u partiji sve vam je omogućeno, a ako se usprotivite onda letite, to što ste profesionalac nema veze”.

Na optužbe da je mjesto direktora dobio po partijskoj liniji, Lakić kaže: ,,Apsolutno nema nikakve veze sa stvarnošću tvrdnja da je u pitanju partijsko ‘postavljanje’ mene kao umjetničkog direktora JU Centra za kulturu Danilovgrad”.

Ističe da je karijeru godinama kao diplomirani producent gradio u najboljim institucijama kulture u Crnoj Gori, te dio vremena proveo u inostranstvu gdje je sticao iskustvo i predstavljao Crnu Goru najbolje što je umio. ,,Bio sam ambasador kulture Crne Gore. Posljednje  četiri godine sam radio u JU Centar za kulturu Danilovgrad na poziji glavni urednik programa, što me je jasno kandidovalo da u jednom dijelu svoje karijere dam doprinos stvaranju boljeg kulturnog života u svom gradu i širenju misije kulture koja nam je svima neohodna. Dakle, Centar za kulturu nije i neće biti poligon bilo koje političke partije, već institucija otvorena za nove stvaraoce i publiku svih generacija”, kaže Lekić.

Savićevićeva, kojoj nedostaje pet godina do ispunjenja uslova za odlazak u penziju,  angažovala je advokata i pokrenula postupak pred Agencijom za mirno rješavanja sporova. Nakon toga kreće u radni spor. ,,Dok dokažem da sam u pravu proći će mnogo, a posljedice moramo da snosimo moja porodica i ja. A nikome nije stalo do toga”, zaključuje naša sagovornica. Bivša sekretarka Centra za kulturu Danilovgrad.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo