Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Uloga države u stvaranju poslovnog ambijenta

Objavljeno prije

na

O autoru

Prof. dr Franjo Štiblar je redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani. Na istom Univerzitetu Štiblar je stekao diplome prvo Pravnog a nešto kasnije i Ekonomskog fakulteta. Doktorirao je u SAD iz oblasti monetarne ekonomije. Bio je savjetnik guvernera Narodne banke Slovenije u periodu od 1982. do 1985, godine, Glavni ekonomista Nove ljubljanske banke od 1992. do 2004. godine, a tokom 1992. godine i savjetnik u Svjetskoj banci, u Vašingtonu. Od 2005. godine bio je i član Savjeta CBCG.

Neoliberalizam je u svijetu i u Crnoj Gori, gdje je posljednjih godina izrazito prisutan, doveo do krize koju nije bio u stanju da riješi. Pogreške u ekonomskim teorijskim osnovama neoliberalizma su ideja postojanja perfektnog tržišta i pretpostavka homo oeconomicusa – invalida, čije ponašanje određuje samo egoistični materijalni interes. Na ovim, nerealističnim pretpostavkama, izgrađeni privredni sistemi, ekonomske politike i razvojni modeli doveli su do globalne finansijske krize, a rješava ih fiskalna i monetarna intervencija.

Monetarna i fiskalna stimulacija dosad neviđenih razmjera u kejnezijanskoj tradiciji, riješile su aktuelnu krizu, ali zbog dobrog i brzog dejstva ne daju priliku za sistemske izmjene. Da nije bilo te intervencije ne bi bilo kreativne destrukcije, već samo destrukcije koja bi dovela do propasti finansijskih i političkih elita.

Sada se, umjesto korekcija (neoliberalnog) sistema koji je doveo do krize, pojavljuju se prijedlozi radikalizacije liberalizma iskorištavanjem kriznog šoka kao osnova. Mišljenja sam:

Nije bilo premalo liberalizma i nisu potrebni novi eksperimenti; jer to je slično Kardeljevoj tezi da je bilo premalo komunizma, te da su potrebni novi eksperimenti.

CRNOGORSKE EKONOMSKE SPECIFIČNOSTI: Mnogi su bili svjesni specifičnosti sa kojima je crnogorska ekonomija dočekala globalnu ekonomsku krizu. Pomenimo samo neke od njih:

-relativno najrazvijenije kapitalsko tržište u svijetu: tržišna kapitalizacija je bila preko 250% BDP,

-relativno najveći platnobilansni deficit među normalnim zemljama svijeta: preko 50% BDP,

-liberalnost poreske politike: najniže stope, proporcionalni porez koji nemaju ni najveći pobornici liberalizma kao što su SAD i Engleska; a zato nema dovoljno socijalnih izdavanja države,

-iste osobe su istovremeno akteri, regulatori i nadzornici na tržištu kapitala, a ovo se želi proširiti i na druge dijelove finansijskog sistema – naročito u bankarstvo, preko zauzimanja pozicija u CBCG. To znači eliminaciju nužne suprotnosti funkcija aktivnosti i kontrole ali istovremeno i stvaranje konflikta interesa istih osoba kao izvođača i nadzornika.

POSLJEDICE POGREŠNOG MODELA: Uz osobenosti, analitičarima su bile vidljive i posljedice niza slabosti dosadašnjeg razvojnog modela Crne Gore. Najvidiljivije su:

-Prosječni rast BDP od osam odsto u periodu 2006-2008. nije odraz autonomnog rasta, već je ostvaren pomoću neto uvoza (platnobilansni deficit u prosjeku oko 40 odsto BDP);

-Pokrivanje platnobilansnog deficita prodajom crnogorskog bogatstva strancima nije trajno održivo, jer će bogatstva ponestati. Za sada dug iz inostranstva još nije povećan, ali kada nestane “djedovine da se proda”, inostrani dug će da eksplodira; (analiza je rađena prije crnogorskog zaduženja na tržištu euro obveznica).

-Rast kredita u nekim bankama bio je i 400 odnosno 700 odsto godišnje (svjetski rekordi), a na supervizijske zahtjeve nadzornika te banke su se oglušile, pa se sankcije nisu mogle sprovesti. Umjesto pojačanog nadzora i na drugim područjima finansijskog sektora, nadzor se liberalizira i za bankarstvo;

-Rekordan pad berzanskih indeksa na skoro 10 odsto ranije dostignutog maksimuma znak je prevelikog naduvanog balona. Slično je i tržište nekretnina;

-Vlada je još 2008. ciljala budžetski suficit i ako je privreda već bila u padu,a siromaštvo u porastu. Dakle vodila je pro-a ne anti-cikličnu politiku;

-Prodaja CG bogatstva strancima kao osnova sadašnjeg razvojnog modela nije dobra jer vodi gubitku ekonomskog, a time i političkog suvereniteta zemlje. Za vrijeme krize strani vlasnici prvi bježe iz privrednih subjekata i ostavljaju rješavanje socijalnih problema Vladi CG; I strane banke žele da se povuku;

Među svim zemljama u regiji Crna Gora je imala najveći pad BDP u 2009 i jedina ima, prema stranim izvorima, prognoziran pad BDP i u 2010. godini. Razlozi za to su: premalen fiskalni stimulus, nedovoljne bankarske kreditne podrške uprkos najveće relaksacije uslova kreditiranja banaka sa strane CBCG u regionu poslije nastanka krize (najniža stopa obavezne rezerve; sniženi bonitetni zahtjevi kolaterala).

Ali nedostaje fiskalna podrška bankarskim kreditima, jer nema aranžmana sa MMF koji bi doneo novac za to, ali bi istovremeno značio i ulazak nepoželjnog inostranog nadzornika.Financiranje Crne Gore zajmovima na međunarodnom tržištu kapitala, ako će uopšte biti moguće, biće nekoliko pita skuplje od zajmova MMF.

Enormni platnobilansni deficit Crne Gore nije doprineo povećanju proizvodnih kapaciteta za budući brži rast i nije poboljšao kvalitetu privređivanja, kako se planiralo, već je povećao potrošnju iznad ostvarenog sadašnje generacije na račun budućih generacija.

POLAZNI OKVIRI BUDUĆEG RAZVOJA: Polazni kriteriji za stvaranje novog razvojnog modela Crne Gore su prilagođavanje zemlje zahtjevima EU i MMF, a ne očekivati obrnuto, da se oni prilagode Crnoj Gori.

a) Ekonomski maksimum nije i društveni maksimum zbog socijalnih, ekoloških, kulturnih eksternalija ekonomskih odluka, zbog nejednakomjernosti raspodjele proizvoda i dobiti.

b) U krizi cijeli razvijeni svijet nacionalizira, a Crna Gora kao periferija, bi da i dalje privatizira, umjesto da se ,,de-tajkunizira”.

c) Kriza je posljedica trošenja preko ostvarenog produkta na račun prodaje bogatstva koje su stvorile prethodne generacije i trebalo bi ga predati generacijama koje dolaze, ili zaduživanjem, koje dođe kada više nema što da se proda, (iskustvo ex-Jugoslavije).

d) U pogledu prodaje imovine strancima green field investicije su poželjne, ako ne prave ekološku, socijalnu ili etničku štetu Crne Gore, inače uništavaju domaći identitet. Ali, u krizi su cijene preniske za prodaju. Prodajom strancima, njima se prepušta ekonomska a time i politička suverenost.

e) Ključne odluke u privredi treba da donesu domaći vlasnici-stalni rezidenti,dakle subjekti koji su stalni rezidenti Crne Gore, jer ih brine okolina u kojoj žive oni i njihove familije, ambijent za firme koje su u Crnoj Gori ustanovili. Zbog toga ne bi trebalo prodavati infrastrukturu niti uspješne privredne blue-chips kompanije (Plantaže, dobri hoteli). Od svim vlasničkih prava, bar “ius utendi”, dakle – pravo na krucijalne odluke o upotrebi stvorene akumulacije i prodaji poduzeća treba zadržati kod domaćih stalnih rezidenata makar kod najznačajnijih kompanija i u infrastrukturi.

Crna Gora, kao i Europa u cjelini treba da se vodi Pax Europea, a ne anglosaksonskom Pax Brittanica odnosno Pax Americana, niti nadolazećem Pax Chinesis. A to znači uvažavati europsku tradiciju: njemačkog Erhardovog modela socijalno-tržišne privrede, austrijanski model socijalnog dogovaranja Bruna Kreiskog, skandinavski model države blagostanja Olofa Palmea i francuski model jakog javnog sektora Pete republike.

U ovoj studiji se polazi od nove ekonomske doktrine sa šest elemenata solidarizma plus stvaranja ekonomskih osnova za očuvanje domaćeg identiteta i interesa. Elementi solidarizma su:

1/ tržišna privreda sa ex-post korekcijama grešaka nepotpunog tržišta i pretežno privatno vlasništvo uz očuvanje javne svojine i javnog sektora na kritičnim područjima za kohezivnost društva;

2/svima obezbijeđena minimalna (da ne bude moralnog hazarda) socijalna zaštita pa i javno financirana dostupnost bar minimalnih usluga kulture, umjetnost, sporta i drugih aktivnosti čovjeka koji je kompleksniji od samo homo oeconomicusa,

3/ solidan privredni rast uz brigu za ekološke, socijalne i etničke eksternalije privrednih odluka, a ne maksimalan rast uz brigu povećavanja dodane vrijednosti za dioničare bez obzira na negativne efekte takve politike;

4/ život i poslovanje u stvarnim, a ne virtuelnim međuljudskim odnosima, gdje nema podređenosti mašinama i tehnici, već čovjek vlada njima;

5/autonoman, slobodan i što bolje obrazovan pojedinac, koji je sposoban sam prema sopstvenoj vlastitoj procjeni savjesno odlučivao bez utjecaja manipulacije okruženja, medija,marketinga.

6/ pluralizam otvorenog društva koji će omogućiti obrazovanijem i slobodnijem pojedincu da realizira sve svoje potencijale i puno se afirmira se u društvu.

(Kraj u narednom broju)
Prof. dr Franjo Štiblar

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo