Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tutnje šleperi, padaju kuriri

Objavljeno prije

na

Kada su mještani rožajskog sela Balotići ljetos pričali o podrhtavanju planine i čudnim zvucima, uplašeni od mogućih tektonskih poremećaja, bivši načelnik rožajske policije Šemso Dedeić smireno je izjavio da Giljevo Polje stvarno podrhtava, ali od švercerskih šlepera koji tutnje kroz ovaj kraj i pretovarenih magaraca na šumskim putevima prema Kosovu.

Nije prošlo mnogo, a uhvaćeni su šverceri s konjima na kojima je bilo cigareta vrijednih više od 40 hiljada eura, a nedugo potom je i jedan crnogorski državljanin pao na kosovskom policijskom punktu na Kuli sa 12 kilograma heroina u automobilu. On danas izražava čuđenje zbog toga što niko nije reagovao na ta upozorenja, iako misli da su i ranije akcije i zapljene bile dovoljne da izazovu interesovanje državnog tužioca za organizovani kriminal.

„Pozivam one koji se bave borbom protiv organizovanog kriminala da preduzmu mjere i provjere to što pričam. Neka provjere otkuda toliko robe na tržištu bez akciznih markica, gdje su centri i odakle dolazi ta roba”, kaže Dedeić za Monitor.

Dedeić je bio načelnik policije u Rožajama u najtežim vremenima. Skoro čitavu deceniju, kada bi se sabrale sve godine u kojima je imenovan, smjenjivan pa ponovo imenovan. Dobro je zapamtio vrijeme sukoba sa Slobodanom Miloševićem i prvih tovara švercovanog duvana, na koje je, kako kaže, „možda i moralo da se zažmuri u interesu državnog preživljavanja”. Smatra da danas nije patriotski žmuriti dok tutnje šleperi, a padaju samo kuriri.

„Propisi za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala su jedno, a stvarnost drugo. Mislim da su mnogo bolji patrioti oni koji danas ukažu na ono što može biti prepreka putu Crne Gore k Evropskoj uniji, od onih koji žmure”, kaže ovaj penzionisani visoki policijski službenik.

Dedeić vjeruje da šverc duvana nikada nije prestao da cvjeta na čitavom graničnom pojasu Crne Gore. Prema njegovim riječima, jedna od linija vodi i preko Rožaja kao centra pograničnog kraja s Kosovom i Srbijom, ali da su ljudi s ovih prostora koji se bave tom vrstom šverca, uglavnom posljednji u lancu.

„Oni se nijesu obogatili, ili sam ja slijep. Zato im poručujem, u ma kako teškoj životnoj situaciji bili, neka odustanu “, kaže Dedeić.

On vjeruje da borba protiv šverca duvana ne treba da se vodi na periferiji, već bliže centrima. „Mnogo lakše i efikasnije zaustaviti šleper na Ribarevinama, ili Slijepač mostu ako bi krenuo k Pljevljima, nego čekati konjske zaprege po rožajskim planinama. Ali, lakše je udariti na sporedne nego na glavne ličnosti”, smatra Dedeić.

Ovaj bivši policijski službenik postavlja pitanje ko danas omogućava da toliko robe izlazi bez akciznih markica.

„Možda će neko pokušati da me demantuje. Ovo je teško dokazivati. Ali, ako je samo u nekoliko akcija zaplijenjeno toliko robe, koliko je onda prošlo i svakodnevno prolazi. Mnogo je važno odgovoriti na pitanje šta se dalje dešava s novcem koji se od toga stiče. Da li se on upumpava u legalne tokove. U krajnjem, upumpavanjem akciznih roba bez poreza, PDV-a i carine našim susjedima, nanosimo štetu njihovim privredama”, kaže Dedeić.

Kao šef rožajske policije Dedeić je zaplijenio prvu veću količinu heriona koji je u Crnu Goru ulazio s Kosova, i hapsio neke poznatije narkodilere. On, ipak, ukazuje da i u ovom slučaju vrlo rijetko bivaju hapšene centralne figure i da se sve obično završava na kuririma, tako da su od stotinu rožajskih momaka koji trenutno robijaju zbog droge, samo dvojica-trojica „iz prvih redova”.

„Centralne figure će doživjeti tu sudbinu kada borba protiv narkomafije bude usklađena sa svjetskim policijama. Da je ovo region dobro razgranatog posla u tom pogledu, ukazuju i upozoravaju Interpol, Europol i svjetske agencije za borbu protiv droge. I da hoćemo da sakrijemo, stvarnost bi nas demantovala”, kaže Dedeić.

On smatra da tehnička opremljenost policijske službe nije takva da bi mogla garantovati potpuno presijecanje narkobiznisa na ovim prostorima.

„Moja lična saznanja iz kontakata s ljudima s Kosova govore da taj kriminal, koji se nekada radi u trampi cigare – droga, nekada za gotovinu, u zavisnosti od toga kako ko može da plati, funkcioniše osim na graničnim prelazima i na prilazima šumskim putevima koji vode s Kosova i prema Kosovu”, kaže Dedeić.

Pripadnici organizovanog kriminala mnogo su bolje opremljeni terenskim vozilima i svim drugim sredstvima. Nekada se droga nosi i na leđima, po desetak kilograma, do mjesta gdje je preuzimaju terenska vozila. „Graničnoj policiji su veoma dobro poznati ti šumski putevi, ali nekada su potrebna brza motorna vozila, u zimskom periodu motorne sanke. Šverceri sve to imaju. I nije to samo na granici s Rožajama”, kaže Dedeić.

Svjetske agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i droge odavno su označile Kosovo kao distributivni centar na takozvanoj „avganistanskoj transverzali”. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi „bar sedam tona heroina” spremnog za put na Zapad. U medijima, koji se pozivaju na policijske izvore, mogu se naći i podaci o tome koje albanske kriminalne grupe kontrolišu granicu prema Crnoj Gori, prvenstveno put preko Kule.

Pitanje je: da li kriminalne grupe u Crnoj Gori suštinski kontrolišu granicu prema Kosovu?

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo