Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U raljama inkluzije

Objavljeno prije

na

Dječak je imao dvije godine, djevojčica četiri mjeseca. Izgorjeli su. Ne zna se je li požar izbio zbog žiške iz šporeta, šterike ili krpe potopljene u ulje koja je osvjetljavala baraku od kartona i drveta. Baraka je bila kraj deponije na Lovanji, Tivat, Crna Gora, socijalna država. Dvadeset prvi je vijek, Dekada Roma.

Prije godinu i po, u martu 2009, u romskom izbjegličkom naselju na Vrelima ribničkim, kod Podgorice, dvije sestre su spavale kad je u njihovoj baraci izbio požar. Starija sestra imala je deset, mlađa pet godina. Odnijela ih je vatra, ugušio dim.

Prije pola godine u beranskom naselju Talum izgorjela je baraka u kojoj su živjele četiri porodice, ukupno 25 Roma. Niko nije stradao, zimu čekaju pod šatorom. Zore sa temperaturama u minusu odavno su počele.

Nadležne službe Glavnog grada polovinom septembra su najavile da će oba kampa na Koniku u kojima već 11 godina žive raseljeni Romi biti rasformirana. Opština je objasnila da je zemlju dala na privremeno korišćenje i da je odluka o tome istekla još 2007. Priroda posla je pravna, niko nije pomenuo šta će s Romima. Planovi čekaju, zemljište je neophodno. Tamo gdje pregaze njihove kućerke i sudbine, gradiće evropsku Podgoricu.

Uskoro će kraj školskog tromjesečja, znaće se šta je dosad naučilo dvjesta pedeset romskih đaka u isturenom odjeljenju podgoričke Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku. Oni se školuju odvojeno od ostalih vršnjaka, ,,istureno odjeljenje” formirano je samo za romsku djecu. Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i nacionalni koordinator za Akcioni plan Dekada uključenja Roma 2005-2015 Sabahudin Delić, rekao je ranije da zna da ,,istureno odjeljenje” predstavlja oblik sagregacije. ,,Prosto se plašimo za uspjeh tih učenika, ukoliko ih budemo razvozili po drugim školama”. Nije precizirao koji to kriterijumi ili programi postoje u ,,isturenom odjeljenju”, pa se lakše postiže ,,uspjeh”.

Prije malo više od godinu, dvije učiteljice su u Tivtu, s makazama u rukama, pred svom ostalom djecom tražile vaške u kosi šestoro romskih đaka. Poslale su ih kući uz naredbu da se ne vraćaju dok vaške ne istrijebe. Doktorica iz tivatskog Doma zdravlja tvrdila je da vašaka nije ni bilo. Jedna od učiteljica, Jevrosima Popović pitala se da li ljudi znaju koliko su ,,ta djeca” neuredna i da li svi treba da budemo zatočenici Roma. Zaključila je da ona to ne može da dozvoli.

Prije dva mjeseca navršilo se jedanest godina otkako je u blizini Budve, na brod Mis Pat, registrovan za prevoz šest putnika i dva člana posade, ukrcano oko 70 ljudi. Bili su krenuli da po svijetu traže bolji život. Zvanično, more je odnijelo 37 Roma, identifikovano ih je 13, jedan čovjek je preživio. Ostali su se utopili nezvanično.

Sudski postupak protiv sedmorice optuženih da su odgovorni za njihovu smrt iznova je počeo prije desetak dana. Prethodnih deset godina što istrage, što sudskog procesa, služilo je samo da se kaže: nije tačno da se za zločine ne odgovara, postupak je u toku.

Šef političke sekcije Delegacije Evropske unije Klajv Rambold ovih je dana upozorio da se Romi suočavaju sa veoma teškom situacijom u Crnoj Gori. ,,Uočili smo da je ostvaren neki napredak u smislu veće integracije djece u obrazovni sistem, da su obezbijeđeni bolji smještajni kapaciteti. Međutim, dosta toga ostaje da se odradi. Kada je u pitanju borba protiv diskriminacije, većina Roma, Aškalija i Egipćana nije stalno zaposlena. Oko 60 odsto njih nije bilo nikad zaposleno”.

Vlada RCG je u januaru 2005. godine usvojila dokument pod nazivom Akcioni plan za implementaciju ,,Dekade uključenja Roma 2005 -2015” u Republici Crnoj Gori”. U oktobru 2007. usvojena je Strategija

za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012.

„U odnosu na Akcioni plan i Dekadu romske inkluzije, Strategija sa jedne strane znači konkretizaciju ostvarenja najvažnijih ciljeva Plana i Dekade”, objasnila je Vlada.

Čudni su podaci o Romima, Egipćanima i Aškalijama u Crnoj Gori. Prema podacima sa posljednjeg popisa, 2601 osoba se izjasnila da pripada romskoj nacionalnosti. To je 0,42 odsto ukupnog stanovništva. U Strategiji piše da, prema nezvaničnim podacima baziranim na različitim sociološkim istraživanjima nevladinih organizacija, Roma u Crnoj Gori ima preko 20 hiljada. Kad je Monstat, u skladu sa Strategijom, prikupio podatke, objavljeno je u Crnoj Gori ima 9.934 Roma, Egipćana i Aškalija.

Podaci su prikupljani u oktobru 2008. godine tako što su ljudi dobrovoljno dolazili na punkt i davali podatke za sebe i članove svojih porodica i domaćinstava.

Prema Monstatovim podacima, među Romima starijim od 16 godina 44 odsto nema ličnu kartu, 31 odsto nema zdravstvenu knjižicu dok je 12 procenata bez ikakvih dokumenata. Državljanstvo Crne Gore ima 3.979, strane države 2.817, bez državljanstva je 2.553 ljudi – oko 26 odsto. U Strategiji su, pored ostalog, prepoznati problemi oko pravnog statusa, registracije, nedostatka ličnih dokumenata i diskriminacije Roma. Vlada je, pored ostalog obećala da će formirati posebnu Kancelariju za besplatnu pravnu pomoć građanima romske nacionalnosti. Nijesmo čuli.

Među Romima, Egipćanima i Aškalijama starijim od 15 godina, prema Monstatu, nepismeno je skoro dvije i po hiljade ljudi. Od toga 842 muškarca i 1592 žene. Do fakulteta je stiglo 14 osoba.

Uprkos velikoj buci koja se oko obrazovanja Roma podiže, stvari zapravo idu unazad. Više je nepismenih među Romima koji imaju 15 do 30, nego među onima koji su stari 30 do 45 godina. Među nepismenima najviše je onih od 15 do 19 godina – 482 i od 20 do 24 – 386. Najmanji postotak nepismenih je kod muškaraca starih od 40 do 44 godine – 21 odsto i među ženama od 30 do 34 – 48 procenata.

Porazne su i Monstatove brojke, ostale su još gore. Prema podacima iz istraživanja koje je 2006. radila kancelarija programa Ujedinjenih nacija za razvoj više od polovine Roma, Egipćana i Aškalija u Crnoj Gori nepismeno je i slabo se služe zvaničnim jezikom.

Silne mjere su Strategijom predviđene oko obrazovanja. Obezbjediće upis romske djece u redovne osnovne škole u najvećem mogućem broju. Obezbjediće besplatne udžbenike i školski pribor svoj romskoj djeci koja redovno pohađaju osnovne škole. Vodiće računa da se smanji broj djece koja napuštaju osnovnu školu nakon 3-4 razreda. Ponešto je urađeno, ali, svi se slažu, nedovoljno.

Prema podacima Akcije za ljudska prava od usvajanja Zakona o osnovnom obrazovanju 2007. godine do maja 2009. godine samo je jedan roditelj romske nacionalnosti sankcionisan zbog toga što njegovo dijete nije upisano u školu ili zbog toga što je napustilo osnovnu školu. Španci, na primjer, imaju sistem po kojem Romi dobijaju pristup javnom stambenom zbrinjavanju i finansijskoj pomoći pod uslovom da šalju djecu u školu i zdravstvene ustanove. Jednostavno zvuči, ali bi trebalo imati stambene zgrade namijenjene tome. Naše su namijenjene bogaćenju bogatih.

Prosječno romsko domaćinstvo u Crnoj Gori ima više od pet članova. Od 2020 domaćinstava, 682 raspolažu sa manje od 20 kvadrata, 707 porodica koristi 21- 40 kvadrata.

U barakama od drveta živi 749 domaćinstava, 67 u barakama od kartona. U blizini deponija živi 61 odsto Roma. Svi Romi u Budvi i na Cetinju žive pored smetlišta.

Strategija je predvidjela urgentno poboljšanje minimalnih uslova stanovanja, „posebno u higijensko-zdravstvenom smislu”. Već dvije godine strategija važi, Dekada Roma gazi petu godinu. Imamo čime da mašemo, Romima nije ništa bolje. Država Crna Gora, zapravo, sanja da Romi nekako nestanu sami od sebe.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo