Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U raljama inkluzije

Objavljeno prije

na

Dječak je imao dvije godine, djevojčica četiri mjeseca. Izgorjeli su. Ne zna se je li požar izbio zbog žiške iz šporeta, šterike ili krpe potopljene u ulje koja je osvjetljavala baraku od kartona i drveta. Baraka je bila kraj deponije na Lovanji, Tivat, Crna Gora, socijalna država. Dvadeset prvi je vijek, Dekada Roma.

Prije godinu i po, u martu 2009, u romskom izbjegličkom naselju na Vrelima ribničkim, kod Podgorice, dvije sestre su spavale kad je u njihovoj baraci izbio požar. Starija sestra imala je deset, mlađa pet godina. Odnijela ih je vatra, ugušio dim.

Prije pola godine u beranskom naselju Talum izgorjela je baraka u kojoj su živjele četiri porodice, ukupno 25 Roma. Niko nije stradao, zimu čekaju pod šatorom. Zore sa temperaturama u minusu odavno su počele.

Nadležne službe Glavnog grada polovinom septembra su najavile da će oba kampa na Koniku u kojima već 11 godina žive raseljeni Romi biti rasformirana. Opština je objasnila da je zemlju dala na privremeno korišćenje i da je odluka o tome istekla još 2007. Priroda posla je pravna, niko nije pomenuo šta će s Romima. Planovi čekaju, zemljište je neophodno. Tamo gdje pregaze njihove kućerke i sudbine, gradiće evropsku Podgoricu.

Uskoro će kraj školskog tromjesečja, znaće se šta je dosad naučilo dvjesta pedeset romskih đaka u isturenom odjeljenju podgoričke Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku. Oni se školuju odvojeno od ostalih vršnjaka, ,,istureno odjeljenje” formirano je samo za romsku djecu. Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i nacionalni koordinator za Akcioni plan Dekada uključenja Roma 2005-2015 Sabahudin Delić, rekao je ranije da zna da ,,istureno odjeljenje” predstavlja oblik sagregacije. ,,Prosto se plašimo za uspjeh tih učenika, ukoliko ih budemo razvozili po drugim školama”. Nije precizirao koji to kriterijumi ili programi postoje u ,,isturenom odjeljenju”, pa se lakše postiže ,,uspjeh”.

Prije malo više od godinu, dvije učiteljice su u Tivtu, s makazama u rukama, pred svom ostalom djecom tražile vaške u kosi šestoro romskih đaka. Poslale su ih kući uz naredbu da se ne vraćaju dok vaške ne istrijebe. Doktorica iz tivatskog Doma zdravlja tvrdila je da vašaka nije ni bilo. Jedna od učiteljica, Jevrosima Popović pitala se da li ljudi znaju koliko su ,,ta djeca” neuredna i da li svi treba da budemo zatočenici Roma. Zaključila je da ona to ne može da dozvoli.

Prije dva mjeseca navršilo se jedanest godina otkako je u blizini Budve, na brod Mis Pat, registrovan za prevoz šest putnika i dva člana posade, ukrcano oko 70 ljudi. Bili su krenuli da po svijetu traže bolji život. Zvanično, more je odnijelo 37 Roma, identifikovano ih je 13, jedan čovjek je preživio. Ostali su se utopili nezvanično.

Sudski postupak protiv sedmorice optuženih da su odgovorni za njihovu smrt iznova je počeo prije desetak dana. Prethodnih deset godina što istrage, što sudskog procesa, služilo je samo da se kaže: nije tačno da se za zločine ne odgovara, postupak je u toku.

Šef političke sekcije Delegacije Evropske unije Klajv Rambold ovih je dana upozorio da se Romi suočavaju sa veoma teškom situacijom u Crnoj Gori. ,,Uočili smo da je ostvaren neki napredak u smislu veće integracije djece u obrazovni sistem, da su obezbijeđeni bolji smještajni kapaciteti. Međutim, dosta toga ostaje da se odradi. Kada je u pitanju borba protiv diskriminacije, većina Roma, Aškalija i Egipćana nije stalno zaposlena. Oko 60 odsto njih nije bilo nikad zaposleno”.

Vlada RCG je u januaru 2005. godine usvojila dokument pod nazivom Akcioni plan za implementaciju ,,Dekade uključenja Roma 2005 -2015” u Republici Crnoj Gori”. U oktobru 2007. usvojena je Strategija

za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012.

„U odnosu na Akcioni plan i Dekadu romske inkluzije, Strategija sa jedne strane znači konkretizaciju ostvarenja najvažnijih ciljeva Plana i Dekade”, objasnila je Vlada.

Čudni su podaci o Romima, Egipćanima i Aškalijama u Crnoj Gori. Prema podacima sa posljednjeg popisa, 2601 osoba se izjasnila da pripada romskoj nacionalnosti. To je 0,42 odsto ukupnog stanovništva. U Strategiji piše da, prema nezvaničnim podacima baziranim na različitim sociološkim istraživanjima nevladinih organizacija, Roma u Crnoj Gori ima preko 20 hiljada. Kad je Monstat, u skladu sa Strategijom, prikupio podatke, objavljeno je u Crnoj Gori ima 9.934 Roma, Egipćana i Aškalija.

Podaci su prikupljani u oktobru 2008. godine tako što su ljudi dobrovoljno dolazili na punkt i davali podatke za sebe i članove svojih porodica i domaćinstava.

Prema Monstatovim podacima, među Romima starijim od 16 godina 44 odsto nema ličnu kartu, 31 odsto nema zdravstvenu knjižicu dok je 12 procenata bez ikakvih dokumenata. Državljanstvo Crne Gore ima 3.979, strane države 2.817, bez državljanstva je 2.553 ljudi – oko 26 odsto. U Strategiji su, pored ostalog, prepoznati problemi oko pravnog statusa, registracije, nedostatka ličnih dokumenata i diskriminacije Roma. Vlada je, pored ostalog obećala da će formirati posebnu Kancelariju za besplatnu pravnu pomoć građanima romske nacionalnosti. Nijesmo čuli.

Među Romima, Egipćanima i Aškalijama starijim od 15 godina, prema Monstatu, nepismeno je skoro dvije i po hiljade ljudi. Od toga 842 muškarca i 1592 žene. Do fakulteta je stiglo 14 osoba.

Uprkos velikoj buci koja se oko obrazovanja Roma podiže, stvari zapravo idu unazad. Više je nepismenih među Romima koji imaju 15 do 30, nego među onima koji su stari 30 do 45 godina. Među nepismenima najviše je onih od 15 do 19 godina – 482 i od 20 do 24 – 386. Najmanji postotak nepismenih je kod muškaraca starih od 40 do 44 godine – 21 odsto i među ženama od 30 do 34 – 48 procenata.

Porazne su i Monstatove brojke, ostale su još gore. Prema podacima iz istraživanja koje je 2006. radila kancelarija programa Ujedinjenih nacija za razvoj više od polovine Roma, Egipćana i Aškalija u Crnoj Gori nepismeno je i slabo se služe zvaničnim jezikom.

Silne mjere su Strategijom predviđene oko obrazovanja. Obezbjediće upis romske djece u redovne osnovne škole u najvećem mogućem broju. Obezbjediće besplatne udžbenike i školski pribor svoj romskoj djeci koja redovno pohađaju osnovne škole. Vodiće računa da se smanji broj djece koja napuštaju osnovnu školu nakon 3-4 razreda. Ponešto je urađeno, ali, svi se slažu, nedovoljno.

Prema podacima Akcije za ljudska prava od usvajanja Zakona o osnovnom obrazovanju 2007. godine do maja 2009. godine samo je jedan roditelj romske nacionalnosti sankcionisan zbog toga što njegovo dijete nije upisano u školu ili zbog toga što je napustilo osnovnu školu. Španci, na primjer, imaju sistem po kojem Romi dobijaju pristup javnom stambenom zbrinjavanju i finansijskoj pomoći pod uslovom da šalju djecu u školu i zdravstvene ustanove. Jednostavno zvuči, ali bi trebalo imati stambene zgrade namijenjene tome. Naše su namijenjene bogaćenju bogatih.

Prosječno romsko domaćinstvo u Crnoj Gori ima više od pet članova. Od 2020 domaćinstava, 682 raspolažu sa manje od 20 kvadrata, 707 porodica koristi 21- 40 kvadrata.

U barakama od drveta živi 749 domaćinstava, 67 u barakama od kartona. U blizini deponija živi 61 odsto Roma. Svi Romi u Budvi i na Cetinju žive pored smetlišta.

Strategija je predvidjela urgentno poboljšanje minimalnih uslova stanovanja, „posebno u higijensko-zdravstvenom smislu”. Već dvije godine strategija važi, Dekada Roma gazi petu godinu. Imamo čime da mašemo, Romima nije ništa bolje. Država Crna Gora, zapravo, sanja da Romi nekako nestanu sami od sebe.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIDRA, DIVOKOZE I MI: Nemoćnom sistemu džaba zakoni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidra koja je u subotu iz okoline Crnog jezera usnimljena u urbanoj sredini, pronađena je, odmah sjutradan, mrtva i ostavljena pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili. Pažnju javnosti izazvala je i vijest da su poslije 40 godina na Orjenu primijećene divokoze. Ostaje nada da neće proći kao bezazlena, i zakonom zaštićena vidra

 

Prije nekoliko dana na Žabljaku je usnimljena vidra koja je iz svog staništa, okoline Crnog jezera, došla u urbanu sredinu. Taj snimak je podijeljen preko društvenih mreža, a propratili su ga oduševljeni komentari građana. Sjutradan, ta plašljiva, bezazlena i zakonom zaštićena vidra, pronađena je mrtva pored kontejnera. Ni na ovaj događaj, kao ni na brojne prije njega, nadležni nijesu adekvatno odgovorili.

„Slučaj stradale vidre govori o nivou društvene svijesti u Crnoj Gori. Nevjerovatno je kako je obesmišljen odnos ljudi prema drugim živim bićima i kako je od oduševljenja pojavom vidre došlo do njenog tragičnog kraja”, kaže za Monitor direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

On ukazuje da je proganjanje i maltretiranje vidre snimanjem i praćenjem, samo po sebi, vid terora nad živim bićem. „Odavno govorimo o tome koliko je važno u obrazovni sistem uključiti, na primjer, humanu ekologiju, kako bi se shvatila odgovornost ljudi u ekosistemu i neophodnost brige za sva živa bića. Ili, ekološku psihologiju koja bi mogla uticati na unapređenje ekološke svijesti i bolje razumijevanje suživota u ekosistemu”.

Iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) kažu da su preduzeli radnje u okviru svojih nadležnosti. „Nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrijelne, ubodne rane, niti bilo kakve fizičke povrede. U cilju rješavanja slučaja, na našu inicijativu, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje”.

To nije u potpunosti tačno. Falila je pravovremena reakcija nadležnih službi, koje su, svjesne opasnosti, bile dužne da vidru odmah bezbjedno vrate u njenu prirodnu sredinu. Kao što je to učinjeno, isto prije par dana, u slučaju divojareta koje se spustilo na put Mojkovac – Đurđevića Tara, a na koje su nadzornici Nacionalnog parka Durmitor, odnosno služba zaštite, naišli, preuzeli ga i odnijeli  u njegovo stanište.

I biološkinja Belma Šestović, stručna saradnica za zaštitu faune sisara u JP NPCG, ocijenila je da je mrtva vidra još jedan dokaz da ne umijemo da se odgovorno ponašamo prema raznolikosti biodiverziteta. „Ne dešava nam se prvi put ovakav  slučaj. Ubrzo će biti poznato kako je životinja stradala. Evroazijska vidra je poluakvatični sisar, pa nije čudno što je viđena na kopnu. Za nju je poznato da prelazi velike površine u potrazi za hranom prelaskom iz jednog vodotoka u drugi”, istakla je ona.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štempanom izdanju Monitora od 21. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Uzimajući sve to u obzir, iz Phiren amence tražili su od Skupštine da se ista zakonska pravila primijene i na romsku nacionalnu manjinu.

Da bi do toga i došlo, prvo bi, kaže Baftijari, Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva trebalo da reaguje na njihov dopis, i da se potom, u plenumu Skupštine, usvoje izmjene i time otkloni diskriminatorna norma Zakona prema romskoj zajednici.

Iz PR službe Skupštine Monitoru objašnjavaju kako izgleda pravni tok tog procesa. Nakon što dobije inicijativu za donošenje zakona, predsjednik parlamenta je dostavlja poslanicima i Vladi, radi eventualnog podnošenja predloga zakona. ,,Zakonodavni odbor nije nadležan da razmatra akte podnesene u formi inicijative, već je shodno nadležnostima koje su za ovo radno tijelo utvrđene Poslovnikom Skupštine Crne Gore, ovlašćen da razmatra predloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Skupština sa stanovišta njihove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore“, kažu.

Na 27. sazivu na Sedmoj sjednici Drugog redovnog zasjedanja, krajem decembra prošle godine, donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kojom je  rad tog privremenog radnog tijela produžen do 31. jula 2022. Do tada je ono, kako preciziraju, dužno da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge pristiglih zakona i drugih akata. ,,Između ostalog, tom je Odlukom propisano da Odbor ima zadatak definisanja Predloga Zakona o izboru odbornika i poslanika“, navode još iz Skupštine.

Drugim riječima, Romi će, na konačno izjašnjenje nadležnih, još morati da čekaju.

,,Sve dok pomenuti Odbor ne organizuje i uvrsti u tačku dnevnog reda ovo pitanje, ne možemo očekivati da će ono doći na red. Želim da verujem da će i predstavnici nove Vlade imati sluha da se pitanje političke participacije Roma konačno nađe na agendi. Na taj način poslali bi poruku, kako romskoj, tako i međunarodnoj zajednici da zaista žele da rade na inkluziji Roma u našem društvu”, napominje Baftijari.

Na zadatku je i Ustavni sud, koji, takođe po inicijativi NVO Phiren amenca, treba da odluči o ustavnosti jednog od članova Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim se, između ostalog, u privilegovan položaj stavljaju pripadnici onih nacionalnih i etničkih zajednica koji postignu zakonom definisano učešće do 15 odsto od ukupnog stanovništva na državnom nivou i od 1,5 do 15 odsto na lokalnom. Malo je vjerovatno da Romi svoja politička prava, primjenom takvog zakonskog rješenja, mogu ostvariti u svim opštinama gdje žive. Osim u Podgorici i Beranama, gdje ih ima 2,14 odsto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 1,56 odsto.

Kada rastumačimo pravni jezik, zaključak se sam nameće – Rome ni zakoni ne štite.

,,Ukoliko se romskoj zajednici ne omogući da imaju svog autentičnog predstavnika u najvišem domu, šaljemo poruku da je anticiganizam  znatno zastupljeniji kod nas nego kod susjednih zemalja, i da se Romi tretiraju kao građani drugog reda. Svjedoci smo da se sa   raznih adresa šalju poruke da ne treba da prebrojavamo krvna zrnca, no, ako samo jedna zajednica ne može da ostvari zagarantovana prava, stiče se utisak da to zapravo i radimo”, upozorava Baftijari.

Bilo je sličnih inicijativa i ranije. I iz NVO Mladi Romi više puta su isticali da se sve dok Crna Gora ne bude garantovala Romima njihova prava, govori  o simulaciji, a ne stimulaciji njihove integracije  u društvo. ,,Osim simboličnog zapošljavanja u državnoj upravi, i to na pozicijama koje su bez uticaja, romska zajednica ne učestvuje u tijelima političkog odlučivanja. U resorima bitnim za poboljšanje položaja romske populacije, kao što su unutrašnji poslovi, obrazovanje, rad i socijalno staranje, nema zaposlenih Roma”, kazao je medijima Samir Jaha, izvršni direktor te NVO, mjesecima nakon što su i sami uputili zahtjev o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika u Skupštini.

Do sada svaka je bila bez uspjeha. Romska zajednica žrtva je manipulacija godinama.

,,Pored pitanja političke participacije treba raditi na smanjenju etničke distance prema romskoj zajednici. Jedan od načina da se to uradi je kroz obrazovanje i zapošljavanje. Vrijeme je da napravimo iskorak i pošaljemo jasnu poruku da u Crnoj Gori svi uživaju jednaka prava i da načelo nediskriminacije važi za sve. Ovo je trenutak da pokažemo da smo kao društvo sazreli i da zaista baštinimo evropske vrijednosti”, zaključuje Baftijari.

A Romima, pokraj nas, vrijeme i život teku – od margine do margine.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo