Povežite se sa nama

DRUŠTVO

U raljama inkluzije

Objavljeno prije

na

Konik-pozar-2

Dječak je imao dvije godine, djevojčica četiri mjeseca. Izgorjeli su. Ne zna se je li požar izbio zbog žiške iz šporeta, šterike ili krpe potopljene u ulje koja je osvjetljavala baraku od kartona i drveta. Baraka je bila kraj deponije na Lovanji, Tivat, Crna Gora, socijalna država. Dvadeset prvi je vijek, Dekada Roma.

Prije godinu i po, u martu 2009, u romskom izbjegličkom naselju na Vrelima ribničkim, kod Podgorice, dvije sestre su spavale kad je u njihovoj baraci izbio požar. Starija sestra imala je deset, mlađa pet godina. Odnijela ih je vatra, ugušio dim.

Prije pola godine u beranskom naselju Talum izgorjela je baraka u kojoj su živjele četiri porodice, ukupno 25 Roma. Niko nije stradao, zimu čekaju pod šatorom. Zore sa temperaturama u minusu odavno su počele.

Nadležne službe Glavnog grada polovinom septembra su najavile da će oba kampa na Koniku u kojima već 11 godina žive raseljeni Romi biti rasformirana. Opština je objasnila da je zemlju dala na privremeno korišćenje i da je odluka o tome istekla još 2007. Priroda posla je pravna, niko nije pomenuo šta će s Romima. Planovi čekaju, zemljište je neophodno. Tamo gdje pregaze njihove kućerke i sudbine, gradiće evropsku Podgoricu.

Uskoro će kraj školskog tromjesečja, znaće se šta je dosad naučilo dvjesta pedeset romskih đaka u isturenom odjeljenju podgoričke Osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku. Oni se školuju odvojeno od ostalih vršnjaka, ,,istureno odjeljenje” formirano je samo za romsku djecu. Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i nacionalni koordinator za Akcioni plan Dekada uključenja Roma 2005-2015 Sabahudin Delić, rekao je ranije da zna da ,,istureno odjeljenje” predstavlja oblik sagregacije. ,,Prosto se plašimo za uspjeh tih učenika, ukoliko ih budemo razvozili po drugim školama”. Nije precizirao koji to kriterijumi ili programi postoje u ,,isturenom odjeljenju”, pa se lakše postiže ,,uspjeh”.

Prije malo više od godinu, dvije učiteljice su u Tivtu, s makazama u rukama, pred svom ostalom djecom tražile vaške u kosi šestoro romskih đaka. Poslale su ih kući uz naredbu da se ne vraćaju dok vaške ne istrijebe. Doktorica iz tivatskog Doma zdravlja tvrdila je da vašaka nije ni bilo. Jedna od učiteljica, Jevrosima Popović pitala se da li ljudi znaju koliko su ,,ta djeca” neuredna i da li svi treba da budemo zatočenici Roma. Zaključila je da ona to ne može da dozvoli.

Prije dva mjeseca navršilo se jedanest godina otkako je u blizini Budve, na brod Mis Pat, registrovan za prevoz šest putnika i dva člana posade, ukrcano oko 70 ljudi. Bili su krenuli da po svijetu traže bolji život. Zvanično, more je odnijelo 37 Roma, identifikovano ih je 13, jedan čovjek je preživio. Ostali su se utopili nezvanično.

Sudski postupak protiv sedmorice optuženih da su odgovorni za njihovu smrt iznova je počeo prije desetak dana. Prethodnih deset godina što istrage, što sudskog procesa, služilo je samo da se kaže: nije tačno da se za zločine ne odgovara, postupak je u toku.

Šef političke sekcije Delegacije Evropske unije Klajv Rambold ovih je dana upozorio da se Romi suočavaju sa veoma teškom situacijom u Crnoj Gori. ,,Uočili smo da je ostvaren neki napredak u smislu veće integracije djece u obrazovni sistem, da su obezbijeđeni bolji smještajni kapaciteti. Međutim, dosta toga ostaje da se odradi. Kada je u pitanju borba protiv diskriminacije, većina Roma, Aškalija i Egipćana nije stalno zaposlena. Oko 60 odsto njih nije bilo nikad zaposleno”.

Vlada RCG je u januaru 2005. godine usvojila dokument pod nazivom Akcioni plan za implementaciju ,,Dekade uključenja Roma 2005 -2015” u Republici Crnoj Gori”. U oktobru 2007. usvojena je Strategija

za poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008-2012.

„U odnosu na Akcioni plan i Dekadu romske inkluzije, Strategija sa jedne strane znači konkretizaciju ostvarenja najvažnijih ciljeva Plana i Dekade”, objasnila je Vlada.

Čudni su podaci o Romima, Egipćanima i Aškalijama u Crnoj Gori. Prema podacima sa posljednjeg popisa, 2601 osoba se izjasnila da pripada romskoj nacionalnosti. To je 0,42 odsto ukupnog stanovništva. U Strategiji piše da, prema nezvaničnim podacima baziranim na različitim sociološkim istraživanjima nevladinih organizacija, Roma u Crnoj Gori ima preko 20 hiljada. Kad je Monstat, u skladu sa Strategijom, prikupio podatke, objavljeno je u Crnoj Gori ima 9.934 Roma, Egipćana i Aškalija.

Podaci su prikupljani u oktobru 2008. godine tako što su ljudi dobrovoljno dolazili na punkt i davali podatke za sebe i članove svojih porodica i domaćinstava.

Prema Monstatovim podacima, među Romima starijim od 16 godina 44 odsto nema ličnu kartu, 31 odsto nema zdravstvenu knjižicu dok je 12 procenata bez ikakvih dokumenata. Državljanstvo Crne Gore ima 3.979, strane države 2.817, bez državljanstva je 2.553 ljudi – oko 26 odsto. U Strategiji su, pored ostalog, prepoznati problemi oko pravnog statusa, registracije, nedostatka ličnih dokumenata i diskriminacije Roma. Vlada je, pored ostalog obećala da će formirati posebnu Kancelariju za besplatnu pravnu pomoć građanima romske nacionalnosti. Nijesmo čuli.

Među Romima, Egipćanima i Aškalijama starijim od 15 godina, prema Monstatu, nepismeno je skoro dvije i po hiljade ljudi. Od toga 842 muškarca i 1592 žene. Do fakulteta je stiglo 14 osoba.

Uprkos velikoj buci koja se oko obrazovanja Roma podiže, stvari zapravo idu unazad. Više je nepismenih među Romima koji imaju 15 do 30, nego među onima koji su stari 30 do 45 godina. Među nepismenima najviše je onih od 15 do 19 godina – 482 i od 20 do 24 – 386. Najmanji postotak nepismenih je kod muškaraca starih od 40 do 44 godine – 21 odsto i među ženama od 30 do 34 – 48 procenata.

Porazne su i Monstatove brojke, ostale su još gore. Prema podacima iz istraživanja koje je 2006. radila kancelarija programa Ujedinjenih nacija za razvoj više od polovine Roma, Egipćana i Aškalija u Crnoj Gori nepismeno je i slabo se služe zvaničnim jezikom.

Silne mjere su Strategijom predviđene oko obrazovanja. Obezbjediće upis romske djece u redovne osnovne škole u najvećem mogućem broju. Obezbjediće besplatne udžbenike i školski pribor svoj romskoj djeci koja redovno pohađaju osnovne škole. Vodiće računa da se smanji broj djece koja napuštaju osnovnu školu nakon 3-4 razreda. Ponešto je urađeno, ali, svi se slažu, nedovoljno.

Prema podacima Akcije za ljudska prava od usvajanja Zakona o osnovnom obrazovanju 2007. godine do maja 2009. godine samo je jedan roditelj romske nacionalnosti sankcionisan zbog toga što njegovo dijete nije upisano u školu ili zbog toga što je napustilo osnovnu školu. Španci, na primjer, imaju sistem po kojem Romi dobijaju pristup javnom stambenom zbrinjavanju i finansijskoj pomoći pod uslovom da šalju djecu u školu i zdravstvene ustanove. Jednostavno zvuči, ali bi trebalo imati stambene zgrade namijenjene tome. Naše su namijenjene bogaćenju bogatih.

Prosječno romsko domaćinstvo u Crnoj Gori ima više od pet članova. Od 2020 domaćinstava, 682 raspolažu sa manje od 20 kvadrata, 707 porodica koristi 21- 40 kvadrata.

U barakama od drveta živi 749 domaćinstava, 67 u barakama od kartona. U blizini deponija živi 61 odsto Roma. Svi Romi u Budvi i na Cetinju žive pored smetlišta.

Strategija je predvidjela urgentno poboljšanje minimalnih uslova stanovanja, „posebno u higijensko-zdravstvenom smislu”. Već dvije godine strategija važi, Dekada Roma gazi petu godinu. Imamo čime da mašemo, Romima nije ništa bolje. Država Crna Gora, zapravo, sanja da Romi nekako nestanu sami od sebe.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo