Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kozmetika statistike

Objavljeno prije

na

Broj sudskih postupaka protiv visokih funkcionera koji se terete za korupciju i dalje je mali, a krivične prijave koje civilni sektor i opozicija podnose tužilaštvu protiv ,,krupnih riba” završavaju odbacivanjem ili višegodišnjim istragama čiji se kraj ne nazire.

 

To su ocjene kako domaćih nevladinih organizacija koje se bave borbom protiv korupcije i ovdašnjih stručnjaka, tako i predstavnika međunarodnih organizacija koje se bave tom problematikom i predstavnika EK.

„Nezavisnost sudstva i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno progres na tom planu su od ključnog značaja”, poručio je Herman van Rompuj, predsjednik Evropske unije.

I šef delegacije Evropske komisije u Podgorici Leopold Maurer je ljetos, nakon što je Crna Gora predala Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a koji su kritikovani od strane EK, upozorio da ,,Crna Gora mora da uspostavi mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, naglašavajući kako poseban problem predstavlja nedostatak mjerljivih rezultata vezanih za presuda za korupciju na visokom nivou.

Tek mjesec ranije je Drago Kos, predsjednik Grupe država za borbu protiv korupcije (GREKO) upozorio da u Crnoj Gori zakon treba primjenjivati jednako za sve, i da povlašćenih ne smije biti ukoliko se želi nastaviti put ka EU. ,,Ukoliko je tačno da krupne ribe u Crnoj Gori nijesu obuhvaćene radom pravosuđa i policije, onda je to jedan od najozbiljnijih problema”, kazao je Kos. ,,Moramo znati da li se zakonodavstvo mijenja samo forme radi”.

I Izvještaj EK o napretku Crne Gore za 2009. godinu pozitivnim ocjenjuje usvajanje Zakonika o krivičnom postupku, kadrovsko i tehničko osnaživanje kancelarije Specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala, ali konstatuje da “ostaje ozbiljna zabrinutost u pogledu nezavisnosti sudija i tužilaca”.

STATISTIKA: Nakon upozorenja koja su sa evropskih adresa stigla na račun spremnosti i kapaciteta crnogorskog tužilaštva da se bori sa korupcijom na visokom nivou, u Skupštini je usvojen Izvještaj tužilaštva za 2009. godinu. Statistika, konstatovala je državna tužiteljica Ranka Čarapić a poslanici prihvatili, pokazuje rast broja procesuiranih slučajeva korupcije, te da je tokom prošle godine, Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije primilo krivične prijave protiv 136 lica.

,,Za najteža koruptivna krivična djela prijavljeno je 97 lica”, navodi se u izvještaju. ,,U Odjeljenju su formirana 353 predmeta”, što je, objasnila je tužiteljica, skoro tri puta više nego u prethodnoj godini.

Ministar pravde Miraš Radović je ovog mjeseca iznio podatak da je do kraja prošle godine pred osnovnim i višim sudovima u Crnoj Gori ,,na postupanju bilo ukupno 585 krivičnih djela sa elementima korupcije”. I precizirao da je riješeno 499 predmeta – 231 osuđujućom presudom. ,,Takođe, nekoliko značajnih predmeta nalazi se u finalnoj fazi istražnog postupka.”

Gordana Đurović, ministrica za ekonomske integracije i predsjednica Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije komentariše za Monitor rezultate borbe protiv „visoke korupcije”: „Imamo i sudskih presuda (dvoje sudija), više sudskih postupaka koji se vode u oblasti izdavanja dozvola, zdravstva, građevinske inspekcije, carine i policije. Tužilaštvo je zbog primjene ZKP i izmijenjenog KZ zaposlilo ove godine 16 novih tužilaca, a sprovodi se i intenzivna obuka svih uključenih, sa posebnim akcentom na rast efikasnosti finansijskih istraga”. Ona kaže da „kapaciteti tužilaštva postepeno rastu i svi očekujemo da će to u narednom periodu proizvesti još veći broj pravosnažnih sudskih odluka u ovoj oblasti”.

PRAKSA: Statistika, međutim, ne daje pravu sliku kad se radi o borbi protiv korupcije na visokom nivou. Naprotiv, upozoravaju domaći stručnjaci, statistika služi da se prikrije stvarno stanje. Branislav Radulović, generalni sekretar Udruženja pravnika Crne Gore reagovao je zbog slučaja kada je bjelopoljski carinik optužen da je izvršio krivično djelo primanje mita u iznosu od 10 eura i osuđen na kaznu zatvora od godinu dana. Postupak je pokrenuo specijalni tužilac za organizovani kriminal i ratne zločine.

„Koliko je koštao ovaj sudski postupak, koliki su bili troškovi advokata, kolika je društvena opasnost ovog djela, zašto je ovo lice provelo 45 dana u pritvoru i sve zbog – 10 eura”, upitao je Radulović. On je ocijenio da je taj slučaj zavrijedio takav tretman upravo zbog statistike. „Potreban je ‘slučaj’ koji popravlja statistiku. Treba da se pokaže kako država ‘beskompromisno kažnjava za sva djela korupcije’ i da se to pretoči u numeriku koja se distribuira Briselu”.

Iza statistike s kojom tužilaštvo izlazi u javnost, tvrdeći da se sve efikasnije obračunavaju sa korupcijom, većinom se kriju upravo takvi predmeti, kažu u NVO MANS koja je tužilaštvu podnijela više prijava protiv visokih funkcionera.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a kaže za Monitor: “Trenutni dometi nacionalne borbe protiv korupcije završavaju na okrivljenim saobraćajcima, medicinskim sestrama i carinskim službenicima. Krupne ribe su i dalje van dometa zvaničnih institucija iako se štete od velike korupcije u privatizaciji, urbanizmu ili javnim nabavkama, mjere desetinama miliona eura”. Iskustvo MANS-a, kaže Milovac, pokazuje da se tužilaštvo samo ,,trudi da zvaničnu statistiku ‘nabilduje’ što većim brojem procesuiranih slučajeva administrativne korupcije”.

MANS je od 2004. godine tužilaštvu podnio 23 krivične prijave protiv visokih funkcionera. Nijedna od prijava nije rezultirala sudskim postupkom. Većina je odbačena, a povodom jednog broja prijava se vode višegodišnje istrage.

U oktobru 2007.godine MANS je protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i Dragana Đukića, direktora Direkcije za imovinu podnio krivičnu prijavu zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine preko 15.000 m2. Prijava je odbačena. U maju ove MANS opet podnosi krivičnu prijavu protiv Mugoše i Đukića zbog istog slučaja, nakon presude Osnovnog suda kojom je poništen sporni ugovor. Istraga je u toku.

Tužilaštvo već tri godine vodi istragu i povodom krivične prijave koju je MANS podnio protiv Svetozara Marovića, potpredsjednika Vlade, Dragana Marovića i Vječeslava Lejbmana zbog slučaja Zavala. Prijava je podnešena u aprilu 2008. godine. Istraga je u toku i oko prijave protiv Branka Vujovića, ministra ekonomije zbog sumnje da je nesavjesno vršio dužnost nadzora nad sprovođenjem Ugovora o privatizaciji Rudnika Boksita.

Nije samo MANS uzalud podnosio krivične prijave protiv visokih funkcionera. NVO Grupa za promjene, kasnije opoziciona partija Pokret za promjene, takođe je podnio veliki broj krivičnih prijava koje nijesu rezultirale procesima.

Sergej Sekulović, šef kluba odbornika PzP-a u Skupštini Glavnog grada komentariše za Monitor: „Mi smo se tužilaštvu obraćali veoma često, ukazujući na slučajeve gdje je postojala osnovana sumnja da se radi o visokoj korupciji, kakav je slučaj sa poslovima oko izgradnje zgrade policije u Podgorici. Tuzilaštvo nije adekvatno reagovalo, između ostalog, niti na zaključak Odbora za bezbjednost i odbranu o propustima i nekoordinaciji nadležnih organa u slučaju ‘Šarić’, kao i na brojne indicije i dokaze o zloupotrebama u izbornim procesima”.

Pokret za promjene i MANS su skupa, pored Centralne banke, podnijeli krivičnu prijavu protiv Prve banke, tražeći da tužilaštvo provjeri novčane trasakcije između Prve banke, Regionalnog vodovoda i državnog trezora iz marta prošle godine kada je milion eura uplaćen 11 puta da bi banka fiktivno vratila državi ratu.

,,Provjeravamo sve tri prijave i prikupljamo podatke koje nam daju mogućnost konsultovanja stručnih lica… Čekamo izvještaj revizora koji će dati svoje mišljenje”, rekla je nedavno državna tužiteljica Ranka Čarapić, ne navodeći do kada bi ta istraga mogla trajati.

Jedna od rijetkih krivičnih prijava protiv visokih funkcionera koja je dospjela do suda je prijava NVO GZP s kraja 2003. godine protiv Veselina Vukotića i Branka Vujovića. GZP ih je teretio da su tokom procesa privatizacije kotorskog Jugopetrola, mimo obaveznog tendera, dodijelili milionski posao advokatu Marku Harisonu. U aprilu 2007. Osnovni sud oslobodilo ih je optužbe uz obrazloženje da Vukotić i Vujović nezakonitu odluku nijesu donijeli sami. Nedavno je, nakon više od četiri godine, završena istraga u slučaju Montenegroerlajnz. Policija je čelnike te firme najprije teretila da su državu oštetili za 44 miliona eura, da bi se cifra tokom godina postepeno smanjivala do 450 hiljada eura. A onda je cio slučaj odbačen.

RAJ ZA KORUPCIJU: Stanko Marić, predsjednik Senata Udruženja pravnika za Monitor ocjenjuje da ne vjeruje da će ubrzo biti napretka kad je u pitanju borba protiv visoke korupcije.

,,Istinske borbe nema i neće je biti jer su zakoni svjesno donešeni tako da budu raj za korupciju, od onih koji se tiču izbora sudija i tužilaca pa nadalje”, kaže Marić i podsjeća da predsjednika Sudskog savjeta biraju predsjednici države, vlade i parlamenta, a da izbor samo potvrđuju poslanici pozicije u parlamentu. „Koji su svi redom vladini činovnici jer ih je vlada izabrala u neki bord direktora, komisiju. Zato nemamo ni nezavisno sudstvo, ni tužilaštvo, ni parlament. Samo Vladu. Problem nije u personalnim rješenjima, nego je sistemski. I zato umjesto borbe imamo samo lijepu statistiku”.

Marić ukazuje da najnovija dokumenta protiv korupcije poput Strategije jasno pokazuju da volje da se zaista bori protiv korupcije nema. „Jer da je ima kao zadatak bi se postavile konkretne promjene poput izmjena Zakona o javnim nabavkama koji je školski primjer kako se omogućava i dešava korupcija – duge, skupe i komplikovane procedure, a sve odluke u rukama jednog čovjeka. Umjesto toga postavljaju se ciljevi poput pisanja novih strategija, novih seminara i sve u krug”.

Naši sagovornici upozoravaju da ni namjera ministra finansija da smanji budžet institucijama koje se bore sa korupcijom, pa i tužilaštvu ne govori u prilog ozbiljne namjere države da se uhvati u koštac sa visokom korupcijom. Za sljedeću godinu, iako je Vrhovno državno tužilaštvo tražilo devet miliona eura, Igor Lukšić, ministar finansija namjerava da im da tek pet, što je za 50 hiljada eura manje nego za prošlu godinu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo