Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kozmetika statistike

Objavljeno prije

na

Broj sudskih postupaka protiv visokih funkcionera koji se terete za korupciju i dalje je mali, a krivične prijave koje civilni sektor i opozicija podnose tužilaštvu protiv ,,krupnih riba” završavaju odbacivanjem ili višegodišnjim istragama čiji se kraj ne nazire.

 

To su ocjene kako domaćih nevladinih organizacija koje se bave borbom protiv korupcije i ovdašnjih stručnjaka, tako i predstavnika međunarodnih organizacija koje se bave tom problematikom i predstavnika EK.

„Nezavisnost sudstva i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno progres na tom planu su od ključnog značaja”, poručio je Herman van Rompuj, predsjednik Evropske unije.

I šef delegacije Evropske komisije u Podgorici Leopold Maurer je ljetos, nakon što je Crna Gora predala Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a koji su kritikovani od strane EK, upozorio da ,,Crna Gora mora da uspostavi mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, naglašavajući kako poseban problem predstavlja nedostatak mjerljivih rezultata vezanih za presuda za korupciju na visokom nivou.

Tek mjesec ranije je Drago Kos, predsjednik Grupe država za borbu protiv korupcije (GREKO) upozorio da u Crnoj Gori zakon treba primjenjivati jednako za sve, i da povlašćenih ne smije biti ukoliko se želi nastaviti put ka EU. ,,Ukoliko je tačno da krupne ribe u Crnoj Gori nijesu obuhvaćene radom pravosuđa i policije, onda je to jedan od najozbiljnijih problema”, kazao je Kos. ,,Moramo znati da li se zakonodavstvo mijenja samo forme radi”.

I Izvještaj EK o napretku Crne Gore za 2009. godinu pozitivnim ocjenjuje usvajanje Zakonika o krivičnom postupku, kadrovsko i tehničko osnaživanje kancelarije Specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala, ali konstatuje da “ostaje ozbiljna zabrinutost u pogledu nezavisnosti sudija i tužilaca”.

STATISTIKA: Nakon upozorenja koja su sa evropskih adresa stigla na račun spremnosti i kapaciteta crnogorskog tužilaštva da se bori sa korupcijom na visokom nivou, u Skupštini je usvojen Izvještaj tužilaštva za 2009. godinu. Statistika, konstatovala je državna tužiteljica Ranka Čarapić a poslanici prihvatili, pokazuje rast broja procesuiranih slučajeva korupcije, te da je tokom prošle godine, Specijalno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije primilo krivične prijave protiv 136 lica.

,,Za najteža koruptivna krivična djela prijavljeno je 97 lica”, navodi se u izvještaju. ,,U Odjeljenju su formirana 353 predmeta”, što je, objasnila je tužiteljica, skoro tri puta više nego u prethodnoj godini.

Ministar pravde Miraš Radović je ovog mjeseca iznio podatak da je do kraja prošle godine pred osnovnim i višim sudovima u Crnoj Gori ,,na postupanju bilo ukupno 585 krivičnih djela sa elementima korupcije”. I precizirao da je riješeno 499 predmeta – 231 osuđujućom presudom. ,,Takođe, nekoliko značajnih predmeta nalazi se u finalnoj fazi istražnog postupka.”

Gordana Đurović, ministrica za ekonomske integracije i predsjednica Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije komentariše za Monitor rezultate borbe protiv „visoke korupcije”: „Imamo i sudskih presuda (dvoje sudija), više sudskih postupaka koji se vode u oblasti izdavanja dozvola, zdravstva, građevinske inspekcije, carine i policije. Tužilaštvo je zbog primjene ZKP i izmijenjenog KZ zaposlilo ove godine 16 novih tužilaca, a sprovodi se i intenzivna obuka svih uključenih, sa posebnim akcentom na rast efikasnosti finansijskih istraga”. Ona kaže da „kapaciteti tužilaštva postepeno rastu i svi očekujemo da će to u narednom periodu proizvesti još veći broj pravosnažnih sudskih odluka u ovoj oblasti”.

PRAKSA: Statistika, međutim, ne daje pravu sliku kad se radi o borbi protiv korupcije na visokom nivou. Naprotiv, upozoravaju domaći stručnjaci, statistika služi da se prikrije stvarno stanje. Branislav Radulović, generalni sekretar Udruženja pravnika Crne Gore reagovao je zbog slučaja kada je bjelopoljski carinik optužen da je izvršio krivično djelo primanje mita u iznosu od 10 eura i osuđen na kaznu zatvora od godinu dana. Postupak je pokrenuo specijalni tužilac za organizovani kriminal i ratne zločine.

„Koliko je koštao ovaj sudski postupak, koliki su bili troškovi advokata, kolika je društvena opasnost ovog djela, zašto je ovo lice provelo 45 dana u pritvoru i sve zbog – 10 eura”, upitao je Radulović. On je ocijenio da je taj slučaj zavrijedio takav tretman upravo zbog statistike. „Potreban je ‘slučaj’ koji popravlja statistiku. Treba da se pokaže kako država ‘beskompromisno kažnjava za sva djela korupcije’ i da se to pretoči u numeriku koja se distribuira Briselu”.

Iza statistike s kojom tužilaštvo izlazi u javnost, tvrdeći da se sve efikasnije obračunavaju sa korupcijom, većinom se kriju upravo takvi predmeti, kažu u NVO MANS koja je tužilaštvu podnijela više prijava protiv visokih funkcionera.

Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a kaže za Monitor: “Trenutni dometi nacionalne borbe protiv korupcije završavaju na okrivljenim saobraćajcima, medicinskim sestrama i carinskim službenicima. Krupne ribe su i dalje van dometa zvaničnih institucija iako se štete od velike korupcije u privatizaciji, urbanizmu ili javnim nabavkama, mjere desetinama miliona eura”. Iskustvo MANS-a, kaže Milovac, pokazuje da se tužilaštvo samo ,,trudi da zvaničnu statistiku ‘nabilduje’ što većim brojem procesuiranih slučajeva administrativne korupcije”.

MANS je od 2004. godine tužilaštvu podnio 23 krivične prijave protiv visokih funkcionera. Nijedna od prijava nije rezultirala sudskim postupkom. Većina je odbačena, a povodom jednog broja prijava se vode višegodišnje istrage.

U oktobru 2007.godine MANS je protiv gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše i Dragana Đukića, direktora Direkcije za imovinu podnio krivičnu prijavu zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje opštinskog zemljišta površine preko 15.000 m2. Prijava je odbačena. U maju ove MANS opet podnosi krivičnu prijavu protiv Mugoše i Đukića zbog istog slučaja, nakon presude Osnovnog suda kojom je poništen sporni ugovor. Istraga je u toku.

Tužilaštvo već tri godine vodi istragu i povodom krivične prijave koju je MANS podnio protiv Svetozara Marovića, potpredsjednika Vlade, Dragana Marovića i Vječeslava Lejbmana zbog slučaja Zavala. Prijava je podnešena u aprilu 2008. godine. Istraga je u toku i oko prijave protiv Branka Vujovića, ministra ekonomije zbog sumnje da je nesavjesno vršio dužnost nadzora nad sprovođenjem Ugovora o privatizaciji Rudnika Boksita.

Nije samo MANS uzalud podnosio krivične prijave protiv visokih funkcionera. NVO Grupa za promjene, kasnije opoziciona partija Pokret za promjene, takođe je podnio veliki broj krivičnih prijava koje nijesu rezultirale procesima.

Sergej Sekulović, šef kluba odbornika PzP-a u Skupštini Glavnog grada komentariše za Monitor: „Mi smo se tužilaštvu obraćali veoma često, ukazujući na slučajeve gdje je postojala osnovana sumnja da se radi o visokoj korupciji, kakav je slučaj sa poslovima oko izgradnje zgrade policije u Podgorici. Tuzilaštvo nije adekvatno reagovalo, između ostalog, niti na zaključak Odbora za bezbjednost i odbranu o propustima i nekoordinaciji nadležnih organa u slučaju ‘Šarić’, kao i na brojne indicije i dokaze o zloupotrebama u izbornim procesima”.

Pokret za promjene i MANS su skupa, pored Centralne banke, podnijeli krivičnu prijavu protiv Prve banke, tražeći da tužilaštvo provjeri novčane trasakcije između Prve banke, Regionalnog vodovoda i državnog trezora iz marta prošle godine kada je milion eura uplaćen 11 puta da bi banka fiktivno vratila državi ratu.

,,Provjeravamo sve tri prijave i prikupljamo podatke koje nam daju mogućnost konsultovanja stručnih lica… Čekamo izvještaj revizora koji će dati svoje mišljenje”, rekla je nedavno državna tužiteljica Ranka Čarapić, ne navodeći do kada bi ta istraga mogla trajati.

Jedna od rijetkih krivičnih prijava protiv visokih funkcionera koja je dospjela do suda je prijava NVO GZP s kraja 2003. godine protiv Veselina Vukotića i Branka Vujovića. GZP ih je teretio da su tokom procesa privatizacije kotorskog Jugopetrola, mimo obaveznog tendera, dodijelili milionski posao advokatu Marku Harisonu. U aprilu 2007. Osnovni sud oslobodilo ih je optužbe uz obrazloženje da Vukotić i Vujović nezakonitu odluku nijesu donijeli sami. Nedavno je, nakon više od četiri godine, završena istraga u slučaju Montenegroerlajnz. Policija je čelnike te firme najprije teretila da su državu oštetili za 44 miliona eura, da bi se cifra tokom godina postepeno smanjivala do 450 hiljada eura. A onda je cio slučaj odbačen.

RAJ ZA KORUPCIJU: Stanko Marić, predsjednik Senata Udruženja pravnika za Monitor ocjenjuje da ne vjeruje da će ubrzo biti napretka kad je u pitanju borba protiv visoke korupcije.

,,Istinske borbe nema i neće je biti jer su zakoni svjesno donešeni tako da budu raj za korupciju, od onih koji se tiču izbora sudija i tužilaca pa nadalje”, kaže Marić i podsjeća da predsjednika Sudskog savjeta biraju predsjednici države, vlade i parlamenta, a da izbor samo potvrđuju poslanici pozicije u parlamentu. „Koji su svi redom vladini činovnici jer ih je vlada izabrala u neki bord direktora, komisiju. Zato nemamo ni nezavisno sudstvo, ni tužilaštvo, ni parlament. Samo Vladu. Problem nije u personalnim rješenjima, nego je sistemski. I zato umjesto borbe imamo samo lijepu statistiku”.

Marić ukazuje da najnovija dokumenta protiv korupcije poput Strategije jasno pokazuju da volje da se zaista bori protiv korupcije nema. „Jer da je ima kao zadatak bi se postavile konkretne promjene poput izmjena Zakona o javnim nabavkama koji je školski primjer kako se omogućava i dešava korupcija – duge, skupe i komplikovane procedure, a sve odluke u rukama jednog čovjeka. Umjesto toga postavljaju se ciljevi poput pisanja novih strategija, novih seminara i sve u krug”.

Naši sagovornici upozoravaju da ni namjera ministra finansija da smanji budžet institucijama koje se bore sa korupcijom, pa i tužilaštvu ne govori u prilog ozbiljne namjere države da se uhvati u koštac sa visokom korupcijom. Za sljedeću godinu, iako je Vrhovno državno tužilaštvo tražilo devet miliona eura, Igor Lukšić, ministar finansija namjerava da im da tek pet, što je za 50 hiljada eura manje nego za prošlu godinu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo