Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dekan široke ruke

Objavljeno prije

na

Ranko Mujović, dekan Pravnog fakulteta opet prijeti Sudom časti. Najavio je novu tužbu tom sudu protiv profesora Milana Popovića zbog navodnih uvreda koje mu je na posljednjoj sjednici Vijeća tog fakulteta Popović uputio, ,,između ostalog da je sramota i bruka fakulteta i Univerziteta”.

Mujović je optužio profesora Popovića da se zbog njega ,,rječnik ulice uporno ponavlja na sjednicama Vijeća Pravnog fakulteta” .

Članovima Suda časti neće biti lako. Moraće da zamišljaju profesora Popovića kako koristi rječnik ulice. Nije lako, priznaćete.

Slika će postati jasnija i živopisnija ako im svjedoci sjednice budu objašnjavali kako se Mujović kreveljio i plazio kolegama koji nijesu zadovoljni njegovim doprinosom fakultetu. Neki od profesora zamolili su stoga rektora Predraga Miranovića, koji je prisustvovao sjednici, da proprati dekanove grimase. Da bi rektor mogao sagovornike da gleda u oči, određena je sekretarka Univerziteta da motri na Mujovićevu mimiku do kraja sjednice.

KAD SUD ČASTI: Sud časti neće o Mujovićevoj prijavi raspravljati ubrzo. Poznato je, taj sud ne funkcioniše duže vrijeme. Nema kvoruma jer dva člana – Sonja Tomović-Šundić, profesorica FPN i Pavle Pejović, dekan FLU – ne dolaze na sjednici. Senat UCG je skoro profesoricu Tomović-Šundić oslobodio te dužnosti, ali novi član nije izabran. Sa Pejovićem je tek planiran razgovor.

Nego, i sa kvorumom nije sigurno da je Sud časti prava adresa za Mujovićevu prijavu protiv profesora Popovića. Kao ni za prijave protiv Mujovića, poput one koju su zbog nedoličnog ponašanja dekana tom sudu uputile profesorice Pravnog fakulteta.

U izvještaju Državne revizorske institucije objavljenom početkom sedmice navodi se da je prošle školske godine na Pravnom fakultetu nezakonito osnovan smjer Bezbijednost i kriminalistika. Smjer je počeo sa radom bez odobrenja i akreditacije Ministarstva prosvjete, a licencu je dobio tek nedavno, i pošto je upisana druga generacija studenata. DRI navodi da smjer i dalje radi nezakonito, odnosno da ima upisanih 50 studenata više nego što je dozvoljeno.

Mujovićevom odlukom za šefa nezakonitog odsjeka postavljen je Velimir Rakočević, predsjednik Suda časti kojim Mujović ovih dana prijeti profesoru Popoviću. Za koordinatorku nezakonito otvorenog smjera Mujović je postavio Bojanu Lakićević, svoju asistentkinju. Mujović je u anonimnoj prijavi tužilaštvu sumnjičen da je falsifikovao diplome i ocjene, između ostalog i svojoj asistentkinji kojoj je to omogućilo prosjek 8, 5 potreban za mjesto asistenta.

Rukovođenje smjerom Bezbijednost i kriminalistika bi Rakočeviću i Mujovićevoj asistentkinji ubrzo moglo donijeti veće funkcije, s obzirom da se planira osamostaljivanje smjera kao posebnog fakulteta. Upućeni objašnjavaju da nije praksa da se takav smjer u vidu akademskih studija nađe u okviru Pravnog fakulteta.

FALSIFIKATI I DUGOVI: Izvještaj DRI potvrdio je neke od optužbi iz anonimne prijave protiv Mujovića, poput one da je darežljiv prema najbližim saradnicima. Tako je, navodi se u izvještaju DRI, tokom 2009. godine za rad 11 komisija potrošeno 52 hiljade eura. Interesantno, Mujovićeva asistentica je u većini tih komisija.

Jedna od komisija razmatrala je optužbe beogradskog profesora Đorđa Ignjatovića upućene profesoru Velimiru Rakočeviću. Ignjatović je u tekstu u Analima Pravnog fakulteta u Beogradu optužio Rakočevića da je plagijator. U istom tekstu Ignjatović objašnjava da je o tome obavijestio Miranovića i Mujovića, tražeći da se formira komisija stručnjaka koja bi o tome raspravljala.

Sudbina Rakočevićeve profesionalne časti pala je u Mujovićeve ruke. Dekanu je ostavljeno da pokrene formiranje komisije sastavljene od stručnjaka sa univerziteta u okruženju. Pošto fakulteti iz okruženja nijesu željeli da učestvuju u radu te komisije, ne zalazeći u opravdanost Ignjatovićevih optužbi, Mujović je konačno formirao tročlanu internu komisiju u kojoj su profesor Blagota Mitrić i Milorad Ivović, česti članovi komisija na tom fakultetu na različite teme. Izvještaj te komisije o opravdanosti Ignjatovićevih optužbi protiv Rakočevića još nije usvojen od strane Vijeća. Rakočević je u međuvremenu objavio odgovor Ignjatoviću u Analima, i pokrenuo tužbu protiv njega pred sudom u Beogradu.

Ivović, jedan od članova komisije određene da raspravlja o Rakočevićevoj časti, javnosti se nekoliko puta predstavio kao direktor Instituta za uporedno pravo. Prema Izvještaju DRI taj institut od 2004. godine nema imenovanog administrativnog direktora, a upućeni tvrde da ne radi ništa, odnosno da ne postoji. Bez obzira, prošle godine je na ime naknada za direktora „kao i jednog redovnog profesora”, navodi se u izvještaju, Institutu proslijeđeno 3 600 eura. „Državnom revizoru nijesu dostavljene odluke o imenovanju kojom bi se opravdala naknada”, navodi se.

KO NIJE ZA SEBE: Da Mujović nije žalio za honorare govori i podatak da je ,,Pravni fakultet za 2009. godinu dostavio rektoratu finansijski plan po kom se od planiranih prihoda od školarina u iznosu od 1.216.800 eura planiraju izdaci za honorare u iznosu od 1.020.000 eura, odnosno 83,83 posto”.

DRI podsjeća da je rektorat upozorio dekane da ti izdaci ne bi trebalo da budu preko 50 odsto tih prihoda.

Mujović ima opravdanja. On je sebi, recimo, propisao ,,funkcionalnu naknadu” u iznosu od 664 eura za ,,obavljanje poslova dekana” u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju. Za obavljanje poslova dekana prima platu, poznato je.

Malo niže ,,funkcionalne naknade”, po Mujovićevoj odluci primaju prodekan za nastavu Dražen Cerović i prodekanka za međunarodnu saradnju Biljana Đuričin. ,,Za obavljanje poslova prodekana” naravno.

Za darežljivost prema svojim bliskim saradnicima, na štetu fakulteta, Mujovića nije sumnjičila samo anonimnoj prijava dostavljena tužilaštvu. Slučajno ili ne, anonimna prijava je u tužilaštvo stigla kad i prijava Uprave policije koja se bavila Mujovićevim poslovima. Tužilaštvo je raspravljalo o anonimnoj prijavi, odbacivši je. A o istoj stvari ne raspravlja se dva puta, pravilo je.

U svojoj ovonedjeljnoj kolumni u Vijestima profesor Popović kaže da je jedno od ,,izvrtanja da se ja ponašam nedolično, jer tobože vređam, te da sam nenormalan, bolestan i lud, i tome slično, uzgred veoma slično onome što je premijer o meni rekao pre samo par godina…A istina je i ovde potpuno suprotna. Da je dekan taj koji se bez prestanka nedolično ponaša, krši ustav, zakon i moral. Ali uz pomoć VDT i drugih partijskih organa vlasti ovakvo svoje ponašanje permanentno dekriminalizuje. A uzor mu je premijer.” Stvarno je za svaku kaznu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo