Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dekan široke ruke

Objavljeno prije

na

Ranko Mujović, dekan Pravnog fakulteta opet prijeti Sudom časti. Najavio je novu tužbu tom sudu protiv profesora Milana Popovića zbog navodnih uvreda koje mu je na posljednjoj sjednici Vijeća tog fakulteta Popović uputio, ,,između ostalog da je sramota i bruka fakulteta i Univerziteta”.

Mujović je optužio profesora Popovića da se zbog njega ,,rječnik ulice uporno ponavlja na sjednicama Vijeća Pravnog fakulteta” .

Članovima Suda časti neće biti lako. Moraće da zamišljaju profesora Popovića kako koristi rječnik ulice. Nije lako, priznaćete.

Slika će postati jasnija i živopisnija ako im svjedoci sjednice budu objašnjavali kako se Mujović kreveljio i plazio kolegama koji nijesu zadovoljni njegovim doprinosom fakultetu. Neki od profesora zamolili su stoga rektora Predraga Miranovića, koji je prisustvovao sjednici, da proprati dekanove grimase. Da bi rektor mogao sagovornike da gleda u oči, određena je sekretarka Univerziteta da motri na Mujovićevu mimiku do kraja sjednice.

KAD SUD ČASTI: Sud časti neće o Mujovićevoj prijavi raspravljati ubrzo. Poznato je, taj sud ne funkcioniše duže vrijeme. Nema kvoruma jer dva člana – Sonja Tomović-Šundić, profesorica FPN i Pavle Pejović, dekan FLU – ne dolaze na sjednici. Senat UCG je skoro profesoricu Tomović-Šundić oslobodio te dužnosti, ali novi član nije izabran. Sa Pejovićem je tek planiran razgovor.

Nego, i sa kvorumom nije sigurno da je Sud časti prava adresa za Mujovićevu prijavu protiv profesora Popovića. Kao ni za prijave protiv Mujovića, poput one koju su zbog nedoličnog ponašanja dekana tom sudu uputile profesorice Pravnog fakulteta.

U izvještaju Državne revizorske institucije objavljenom početkom sedmice navodi se da je prošle školske godine na Pravnom fakultetu nezakonito osnovan smjer Bezbijednost i kriminalistika. Smjer je počeo sa radom bez odobrenja i akreditacije Ministarstva prosvjete, a licencu je dobio tek nedavno, i pošto je upisana druga generacija studenata. DRI navodi da smjer i dalje radi nezakonito, odnosno da ima upisanih 50 studenata više nego što je dozvoljeno.

Mujovićevom odlukom za šefa nezakonitog odsjeka postavljen je Velimir Rakočević, predsjednik Suda časti kojim Mujović ovih dana prijeti profesoru Popoviću. Za koordinatorku nezakonito otvorenog smjera Mujović je postavio Bojanu Lakićević, svoju asistentkinju. Mujović je u anonimnoj prijavi tužilaštvu sumnjičen da je falsifikovao diplome i ocjene, između ostalog i svojoj asistentkinji kojoj je to omogućilo prosjek 8, 5 potreban za mjesto asistenta.

Rukovođenje smjerom Bezbijednost i kriminalistika bi Rakočeviću i Mujovićevoj asistentkinji ubrzo moglo donijeti veće funkcije, s obzirom da se planira osamostaljivanje smjera kao posebnog fakulteta. Upućeni objašnjavaju da nije praksa da se takav smjer u vidu akademskih studija nađe u okviru Pravnog fakulteta.

FALSIFIKATI I DUGOVI: Izvještaj DRI potvrdio je neke od optužbi iz anonimne prijave protiv Mujovića, poput one da je darežljiv prema najbližim saradnicima. Tako je, navodi se u izvještaju DRI, tokom 2009. godine za rad 11 komisija potrošeno 52 hiljade eura. Interesantno, Mujovićeva asistentica je u većini tih komisija.

Jedna od komisija razmatrala je optužbe beogradskog profesora Đorđa Ignjatovića upućene profesoru Velimiru Rakočeviću. Ignjatović je u tekstu u Analima Pravnog fakulteta u Beogradu optužio Rakočevića da je plagijator. U istom tekstu Ignjatović objašnjava da je o tome obavijestio Miranovića i Mujovića, tražeći da se formira komisija stručnjaka koja bi o tome raspravljala.

Sudbina Rakočevićeve profesionalne časti pala je u Mujovićeve ruke. Dekanu je ostavljeno da pokrene formiranje komisije sastavljene od stručnjaka sa univerziteta u okruženju. Pošto fakulteti iz okruženja nijesu željeli da učestvuju u radu te komisije, ne zalazeći u opravdanost Ignjatovićevih optužbi, Mujović je konačno formirao tročlanu internu komisiju u kojoj su profesor Blagota Mitrić i Milorad Ivović, česti članovi komisija na tom fakultetu na različite teme. Izvještaj te komisije o opravdanosti Ignjatovićevih optužbi protiv Rakočevića još nije usvojen od strane Vijeća. Rakočević je u međuvremenu objavio odgovor Ignjatoviću u Analima, i pokrenuo tužbu protiv njega pred sudom u Beogradu.

Ivović, jedan od članova komisije određene da raspravlja o Rakočevićevoj časti, javnosti se nekoliko puta predstavio kao direktor Instituta za uporedno pravo. Prema Izvještaju DRI taj institut od 2004. godine nema imenovanog administrativnog direktora, a upućeni tvrde da ne radi ništa, odnosno da ne postoji. Bez obzira, prošle godine je na ime naknada za direktora „kao i jednog redovnog profesora”, navodi se u izvještaju, Institutu proslijeđeno 3 600 eura. „Državnom revizoru nijesu dostavljene odluke o imenovanju kojom bi se opravdala naknada”, navodi se.

KO NIJE ZA SEBE: Da Mujović nije žalio za honorare govori i podatak da je ,,Pravni fakultet za 2009. godinu dostavio rektoratu finansijski plan po kom se od planiranih prihoda od školarina u iznosu od 1.216.800 eura planiraju izdaci za honorare u iznosu od 1.020.000 eura, odnosno 83,83 posto”.

DRI podsjeća da je rektorat upozorio dekane da ti izdaci ne bi trebalo da budu preko 50 odsto tih prihoda.

Mujović ima opravdanja. On je sebi, recimo, propisao ,,funkcionalnu naknadu” u iznosu od 664 eura za ,,obavljanje poslova dekana” u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju. Za obavljanje poslova dekana prima platu, poznato je.

Malo niže ,,funkcionalne naknade”, po Mujovićevoj odluci primaju prodekan za nastavu Dražen Cerović i prodekanka za međunarodnu saradnju Biljana Đuričin. ,,Za obavljanje poslova prodekana” naravno.

Za darežljivost prema svojim bliskim saradnicima, na štetu fakulteta, Mujovića nije sumnjičila samo anonimnoj prijava dostavljena tužilaštvu. Slučajno ili ne, anonimna prijava je u tužilaštvo stigla kad i prijava Uprave policije koja se bavila Mujovićevim poslovima. Tužilaštvo je raspravljalo o anonimnoj prijavi, odbacivši je. A o istoj stvari ne raspravlja se dva puta, pravilo je.

U svojoj ovonedjeljnoj kolumni u Vijestima profesor Popović kaže da je jedno od ,,izvrtanja da se ja ponašam nedolično, jer tobože vređam, te da sam nenormalan, bolestan i lud, i tome slično, uzgred veoma slično onome što je premijer o meni rekao pre samo par godina…A istina je i ovde potpuno suprotna. Da je dekan taj koji se bez prestanka nedolično ponaša, krši ustav, zakon i moral. Ali uz pomoć VDT i drugih partijskih organa vlasti ovakvo svoje ponašanje permanentno dekriminalizuje. A uzor mu je premijer.” Stvarno je za svaku kaznu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo