Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dekan široke ruke

Objavljeno prije

na

Ranko Mujović, dekan Pravnog fakulteta opet prijeti Sudom časti. Najavio je novu tužbu tom sudu protiv profesora Milana Popovića zbog navodnih uvreda koje mu je na posljednjoj sjednici Vijeća tog fakulteta Popović uputio, ,,između ostalog da je sramota i bruka fakulteta i Univerziteta”.

Mujović je optužio profesora Popovića da se zbog njega ,,rječnik ulice uporno ponavlja na sjednicama Vijeća Pravnog fakulteta” .

Članovima Suda časti neće biti lako. Moraće da zamišljaju profesora Popovića kako koristi rječnik ulice. Nije lako, priznaćete.

Slika će postati jasnija i živopisnija ako im svjedoci sjednice budu objašnjavali kako se Mujović kreveljio i plazio kolegama koji nijesu zadovoljni njegovim doprinosom fakultetu. Neki od profesora zamolili su stoga rektora Predraga Miranovića, koji je prisustvovao sjednici, da proprati dekanove grimase. Da bi rektor mogao sagovornike da gleda u oči, određena je sekretarka Univerziteta da motri na Mujovićevu mimiku do kraja sjednice.

KAD SUD ČASTI: Sud časti neće o Mujovićevoj prijavi raspravljati ubrzo. Poznato je, taj sud ne funkcioniše duže vrijeme. Nema kvoruma jer dva člana – Sonja Tomović-Šundić, profesorica FPN i Pavle Pejović, dekan FLU – ne dolaze na sjednici. Senat UCG je skoro profesoricu Tomović-Šundić oslobodio te dužnosti, ali novi član nije izabran. Sa Pejovićem je tek planiran razgovor.

Nego, i sa kvorumom nije sigurno da je Sud časti prava adresa za Mujovićevu prijavu protiv profesora Popovića. Kao ni za prijave protiv Mujovića, poput one koju su zbog nedoličnog ponašanja dekana tom sudu uputile profesorice Pravnog fakulteta.

U izvještaju Državne revizorske institucije objavljenom početkom sedmice navodi se da je prošle školske godine na Pravnom fakultetu nezakonito osnovan smjer Bezbijednost i kriminalistika. Smjer je počeo sa radom bez odobrenja i akreditacije Ministarstva prosvjete, a licencu je dobio tek nedavno, i pošto je upisana druga generacija studenata. DRI navodi da smjer i dalje radi nezakonito, odnosno da ima upisanih 50 studenata više nego što je dozvoljeno.

Mujovićevom odlukom za šefa nezakonitog odsjeka postavljen je Velimir Rakočević, predsjednik Suda časti kojim Mujović ovih dana prijeti profesoru Popoviću. Za koordinatorku nezakonito otvorenog smjera Mujović je postavio Bojanu Lakićević, svoju asistentkinju. Mujović je u anonimnoj prijavi tužilaštvu sumnjičen da je falsifikovao diplome i ocjene, između ostalog i svojoj asistentkinji kojoj je to omogućilo prosjek 8, 5 potreban za mjesto asistenta.

Rukovođenje smjerom Bezbijednost i kriminalistika bi Rakočeviću i Mujovićevoj asistentkinji ubrzo moglo donijeti veće funkcije, s obzirom da se planira osamostaljivanje smjera kao posebnog fakulteta. Upućeni objašnjavaju da nije praksa da se takav smjer u vidu akademskih studija nađe u okviru Pravnog fakulteta.

FALSIFIKATI I DUGOVI: Izvještaj DRI potvrdio je neke od optužbi iz anonimne prijave protiv Mujovića, poput one da je darežljiv prema najbližim saradnicima. Tako je, navodi se u izvještaju DRI, tokom 2009. godine za rad 11 komisija potrošeno 52 hiljade eura. Interesantno, Mujovićeva asistentica je u većini tih komisija.

Jedna od komisija razmatrala je optužbe beogradskog profesora Đorđa Ignjatovića upućene profesoru Velimiru Rakočeviću. Ignjatović je u tekstu u Analima Pravnog fakulteta u Beogradu optužio Rakočevića da je plagijator. U istom tekstu Ignjatović objašnjava da je o tome obavijestio Miranovića i Mujovića, tražeći da se formira komisija stručnjaka koja bi o tome raspravljala.

Sudbina Rakočevićeve profesionalne časti pala je u Mujovićeve ruke. Dekanu je ostavljeno da pokrene formiranje komisije sastavljene od stručnjaka sa univerziteta u okruženju. Pošto fakulteti iz okruženja nijesu željeli da učestvuju u radu te komisije, ne zalazeći u opravdanost Ignjatovićevih optužbi, Mujović je konačno formirao tročlanu internu komisiju u kojoj su profesor Blagota Mitrić i Milorad Ivović, česti članovi komisija na tom fakultetu na različite teme. Izvještaj te komisije o opravdanosti Ignjatovićevih optužbi protiv Rakočevića još nije usvojen od strane Vijeća. Rakočević je u međuvremenu objavio odgovor Ignjatoviću u Analima, i pokrenuo tužbu protiv njega pred sudom u Beogradu.

Ivović, jedan od članova komisije određene da raspravlja o Rakočevićevoj časti, javnosti se nekoliko puta predstavio kao direktor Instituta za uporedno pravo. Prema Izvještaju DRI taj institut od 2004. godine nema imenovanog administrativnog direktora, a upućeni tvrde da ne radi ništa, odnosno da ne postoji. Bez obzira, prošle godine je na ime naknada za direktora „kao i jednog redovnog profesora”, navodi se u izvještaju, Institutu proslijeđeno 3 600 eura. „Državnom revizoru nijesu dostavljene odluke o imenovanju kojom bi se opravdala naknada”, navodi se.

KO NIJE ZA SEBE: Da Mujović nije žalio za honorare govori i podatak da je ,,Pravni fakultet za 2009. godinu dostavio rektoratu finansijski plan po kom se od planiranih prihoda od školarina u iznosu od 1.216.800 eura planiraju izdaci za honorare u iznosu od 1.020.000 eura, odnosno 83,83 posto”.

DRI podsjeća da je rektorat upozorio dekane da ti izdaci ne bi trebalo da budu preko 50 odsto tih prihoda.

Mujović ima opravdanja. On je sebi, recimo, propisao ,,funkcionalnu naknadu” u iznosu od 664 eura za ,,obavljanje poslova dekana” u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju. Za obavljanje poslova dekana prima platu, poznato je.

Malo niže ,,funkcionalne naknade”, po Mujovićevoj odluci primaju prodekan za nastavu Dražen Cerović i prodekanka za međunarodnu saradnju Biljana Đuričin. ,,Za obavljanje poslova prodekana” naravno.

Za darežljivost prema svojim bliskim saradnicima, na štetu fakulteta, Mujovića nije sumnjičila samo anonimnoj prijava dostavljena tužilaštvu. Slučajno ili ne, anonimna prijava je u tužilaštvo stigla kad i prijava Uprave policije koja se bavila Mujovićevim poslovima. Tužilaštvo je raspravljalo o anonimnoj prijavi, odbacivši je. A o istoj stvari ne raspravlja se dva puta, pravilo je.

U svojoj ovonedjeljnoj kolumni u Vijestima profesor Popović kaže da je jedno od ,,izvrtanja da se ja ponašam nedolično, jer tobože vređam, te da sam nenormalan, bolestan i lud, i tome slično, uzgred veoma slično onome što je premijer o meni rekao pre samo par godina…A istina je i ovde potpuno suprotna. Da je dekan taj koji se bez prestanka nedolično ponaša, krši ustav, zakon i moral. Ali uz pomoć VDT i drugih partijskih organa vlasti ovakvo svoje ponašanje permanentno dekriminalizuje. A uzor mu je premijer.” Stvarno je za svaku kaznu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo