Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad ministar ruši

Objavljeno prije

na

Uvaženi investitor Mirko Barać iz Perazića Dola kraj Petrovca baš nije imao sreće. Predano je u tihoj zaklonjenoj uvali, pravom dragulju prirode, godinama gradio nekoliko porodičnih kuća, probijao ulice, poravnavao i betonirao okolna uzvišenja bez ikakvih problema. Građevinske dozvole i sve one papire neophodne za gradnju objekata nije posjedovao, a niko mu ih, do skoro, nije ni tražio.

Kao bogati investitor uspostavio je dobre relacije s nadležnima u Opštini i Vladi, pa se posao betoniranja zaleđa i gradnje stambenog kompleksa na površini od oko 24.000 kvadrata odvijao sa lakoćom.

Investicije Baraćeve firme MB Bankada u zaleđu Perazića Dola započete 2006, vremenski su se nekako podudarile s mandatom ministra Branimira Gvozdenovića u resoru planiranja i uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Pored Baraćevog divljeg naselja, koje je iz godine u godinu raslo kao kvasac, protutnjale su sve gromoglasne akcije ministra Gvozdenovića, posvećene zaustavljanju bespravne gradnje tako da ni cigla nije pala s nekog od krovova njegovih novih kuća.

Nakon stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata u septembru 2008, kojim se gradnja bez odobrenja smatra krivičnim djelom, divlja gradnja u Perazića Dolu dobija na intenzitetu. Firma MB Bankada širi gradilište i na lokaciji koja je važećim GUP-om proglašena zelenom zonom, zida svoju prvu višespratnicu, koja ubrzo dostiže sedam nivoa.

NEVIDLJIVO NASELJE: Pored ogromnog gradilišta u pitomom Dolu, iskopina i betonskih zidova, put je često nanosio čelnike resornog ministarstva. Ministra Gvozdenovića na putu za rodni Bar, a njegovog pomoćnika za upravljanje prostorom Branislava Gregovića, za Petrovac. Malo je vjerovatno da besprizornu devastaciju Perazića Dola nijesu vidjeli.

Firma MB Bankada njeguje specijalne odnose s projektnim biroom Del projekt iz Budve, u čijoj je nadležnosti izrada Detaljnog urbanističkog plana Perazića Do.

Vlasnik biroa arh. Senka Deletić radi i idejne projekte Baraćevih kuća, koje bez građevinske dozvole izvodi Bankada. Pronađen je obostrani interes. Del projekt projektuje i ucrtava, Bankada finansira i legalizuje.

Nakon pobune mještana i vlasnika starih vikendica, koji su iskazali nezadovoljstvo na razne načine, demonstrirajući ispred zgrade budvanske Opštine prilikom pokušaja usvajanja DUP-a, pišući peticije koje potpisuju ljubitelji Perazića Dola rasuti širom svijeta, idila je donekle pomućena.

Do sada su odbijena tri predloga DUP-a ove uvale, ali firma Del projekt nije zbog toga izgubila posao. Naprotiv, u predlozima koje dostavlja Ministarstvu za uređenje prostora na saglasnost pokušava legalizovati takozvano ,,naselje Barać” na štetu mještana i vlasnika vikendica.

ZA SVE JE KRIV MANS: Taman kad se činilo da su protivnici nelegalne gradnje u Perazića Dolu uspješno marginalizovani, na scenu stupa MANS, koji Vrhovnom državnom tužilaštvu podnosi krivične prijave protiv niza osoba na razne načine uključenih u grubu degradaciju prostora Perazića Dola.

Podnijeta je prijava protiv inspektora zaštite prostora Nataše Brajović i Milisava Popovića, kao i kompanije MB Bankada i njenog vlasnika Mirka Baraća.

Direktor Programa za urbanizam MANS-a Dejan Milovac pojasnio je da su protiv Brajović i Popovića prijave podnijete zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i nesavjesno radili u službi, a protiv Baraća i MB Bankada zbog izgradnje objekata bez dozvole.

Uključivanjem MANS-a afera ,,naselje Barać” dobija punu medijsku pažnju i provocira uspavano Ministarstvo uređenja prostora. Nalaže se izvršenje rješenja o rušenju objekata firme Bankada, koje je prema navodima inspektorice Brajović donijeto u martu ove godine.

Šestog oktobra iz Podgorice u Perazića Do stiže ekipa službenika ministarstva praćena teškom mehanizacijom uz jako policijsko obezbjeđenje. Snaga države na djelu.

Krenulo se s rušenjem posljednjeg sprata najvišeg objekta u nizu nelegalnih zgrada. Očekivala se odlučna akcija, u skladu s uvjeravanjima ministra Gvozdenovića da ,,niko neće biti pošteđen od odgovornosti”! Kad tamo, na terenu, buć! Polupali jedan od sedam izgrađenih nivoa, i na tome se priča završila.

Dio predstave odigran je u komšiluku. Revoltirani sin investitora Baraća, Igor Barać u pratnji svojih radnika upada u dvorište susjeda advokata Slobodana Perovića i fizički napada njega i njegovu suprugu Marinu. Uz udarce i prijetnje optužio je Perovića da je u dosluhu s aktivistima MANS-a koji su čitav slučaj pokrenuli i natjerali inspekciju da konačno interveniše. Policija je brzo reagovala i privela Baraća i pomagače.

MANS je pozdravio početak rušenja neformalnih objekata u Perazića Dolu i upozorio: ,,Nadamo se da se nadležna inspekcija neće zaustaviti na nekoliko probijenih zidova, te da će u skladu sa zakonom, objekat biti u potpunosti uklonjen, a investitor Mirko Barać i njegova kompanija MB Bankada adekvatno kažnjeni”.

Advokat Perović vlasnik je jedne od 60 starih vikendica u naselju. Istaknuti je borac za očuvanje jedinstvenih prirodnih odlika Perazića Dola koje su grubo napadnute nezakonitom gradnjom i predlozima DUP-a koji čeka na usvajanje.

KONAČNO RJEŠENJE: Ministarstvo uređenja i planiranja prostora priprema konačno rješenje bespravne gradnje u Crnoj Gori. Priznaje se potpuni krah svih aktivnosti Vlade na njenom suzbijanju i najavljuje legalizacija 100.000 divlje sagrađenih objekata, od čega je više od polovine podignuto tokom mandata Branimira Gvozdenovića.

Umjesto ostavke zbog kapitulacije pred divljim graditeljima, ministar hvali projekat za koji nalazi ,,uporište upravo u planskoj dokumentaciji”!? Divlji graditelji po Gvozdenoviću to više nijesu, preimenovani su u neformalne investitore. Njihovu neformalnu gradnju on će prevesti u formalnu.

Svi nelegalni objekti podignuti nakon septembra 2008., biće neizostavno porušeni, ponovo grmi i obećava Gvozdenović!

Kao za baksuz, dobar dio objekata Bankade izgrađen je poslije 2008! Kako istovremeno formalizovati soliter na padinama Perazića Dola a da ministar ponovo ne obmane javnost – to je pitanje za million dolara.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo