Povežite se sa nama

DRUŠTVO

GLEDIŠTE: Ugrožena svrha medija

Objavljeno prije

na

Nedavno je Viši sud u Podgorici presudio u još jednom predmetu ograničenja slobode izražavanja zbog zaštite časti i ugleda. Presuđeno je na štetu novinara, a u korist visokog funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ovaj slučaj, za razliku od drugih, ne pokreće pitanje vrednovanja časti i ugleda u novcu – tužilac je zatražio, i dobio, odštetu, od samo jednog eura. Bez obzira na to, tuženi novinar tvrdi da je oštećen i da neće odustati od borbe za pravo na slobodu izražavanja. Oko jednoga su saglasni i ANB tužilac i tuženi novinar – sloboda i čast su, prvenstveno, stvar principa. U tom smislu, i tužiocu i tuženom – kapa dole.

Tužilac je tako sprečio i da se ponovo naglase prekomerne naknade štete i novčane kazne kao jedini razlog za brigu zbog (ne)primene evropskih standarda od strane crnogorskih sudova. Jasno da se “od nečega mora živeti”, pa kazne i naknade štete, još ako se ujedine, ozbiljno ugrožavaju ne samo opstanak medija, već i njihovu svrhu – da pokreću bolna i opasna pitanja, koja su za javni interes važnija od opštih mesta oko kojih se svi već slažu. U ovom slučaju nije bilo naknade štete, a opet, postoji problem – principa.

Tuženi novinar je u jednoj rečenici preneo suštinu teksta objavljenog u nedeljniku susedne države, u kome je tužilac, državni funkcioner, predstavljen kao zaštitnik trgovaca drogom. Prvostepeni sud je oslobodio novinara odgovornosti.Utvrdio je da on nije imao nameru da uvredi tužioca, već da doprinese javnoj polemici od opšteg interesa, što je, prema oceni sudije, “svakako borba protiv organizovanog kriminala”. Viši sud, odgovoran za pravosnažnu presudu, nije razmatrao je li tekst doprineo debati od javnog interesa, ali je zato utvrdio da je za presudu beznačajno je li tuženi imao nameru ili da uvredi tužioca ili ne. Tako je Viši sud našao da su nebitne dve okolnosti koje je do sada Evropski sud za ljudska prava utvrđivao kao ključne, a to je pitanje svih pitanja (1) da li se sloboda izražavanja čije se ograničenje zahteva, ticala stvari koja je od legitimnog, opšteg društvenog interesa (jer ako jeste, onda je moguće ograničiti samo ako zato postoji “goruća društvena potreba”) i (2) da li je novinar u svemu tome postupao savesno, u tzv. dobroj vjeri – bona fidae.

Na verovatno iznenađenje mnogih naših sudija, Evropski sud za ljudska prava je bar u tri svoje pravosnažne presude (Bladet Tromso protiv Norveške, Thoma protiv Luksemburga i Lepojić protiv Srbije) našao da novinar nije trebalo da bude proglašen odgovornim za objavljivanje izjave koja je ili bila klevetnička ili nije uspeo da dokaže njenu istinitost, zbog toga što je u postupao savesno: bavio se temom od važnog javnog interesa, imao je opravdanog razloga da poveruje u istinitost onoga što je izneo ili preneo, pokušao je da proveri informaciju od druge strane u razumnom roku prije objavljivanja, a pri tom nije imao isključivu, proizvoljnu nameru da napadne na lik i delo tužioca (u našem slučaju još i visokog državnog funkcionera, koji, kao takav, mora da trpi veći stepen kritike nego drugi građani). Takođe, to što je novinar preneo suštinu navoda kolege novinara iz susedne države, a da se od tih navoda nije izričito ogradio, niti ih prihvatio kao svoje, nije zaintrigiralo Viši sud, iako je Evropski sud za ljudska prava u sličnom slučaju (Thoma) zaključio da je osuda novinara zbog istog postupka prekršila njegovo pravo na slobodu izražavanja.

Tako smo, uprkos pravosnažnoj presudi, ostali uskraćeni za stav Višeg suda o mnogim od ovih važnih pitanja, kojima se uvek u sličnim predmetima bavi sud u Strazburu. Ovo uprkos činjenici da je Crna Gora primljena u Savjet Evrope jer su njeni najviši predstavnici obećali da će obezbediti da domaći sudovi primenjuju standarde iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, da Evropska konvencija o ljudskim pravima obavezuje Crnu Goru još od 2004. godine, a da domaći Zakon o medijima još od 2002. nalaže primenu standarda iz prakse suda u Strazburu.

Pregledom predmeta koje trenutno razmatra Evropski sud za ljudska prava, izgleda da ćemo ubrzo imati presude tog suda u dva slučaja ograničenja slobode izražavanja zbog zaštite časti i ugleda, u kojima su predstavke podnijeli direktor javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija i član Socijalističke narodne partije iz Herceg-Novog, te zamenik glavnog urednika nedjeljnika Monitor. U prvom slučaju, direktor je uslovno osuđen zbog klevete državnog inspektora, koga je optužio da deluje u interesu kompanija pod okriljem Demokratske partije socijalista. Domaći sud je pravosnažnom presudom utvrdio da je tuženi iznio netačnu i uvredljivu činjeničnu tvrdnju, koju nije uspeo da dokaže, a ne vrednosni sud koji nije bio podložan dokazivanju, kako tuženi tvrdi. U drugom slučaju, tuženi novinar je obavezan na naknadu štete jer se vest koju je objavio u nedeljniku Liberal o tome da će šesnaest osoba, među kojima i tužilac – bivši direktor RTCG, odgovarati pred Haškim tribunalom zbog ratno-huškačke propagande, naknadno ispostavila kao netačna. U ovom slučaju se ponavlja problem: iako je tuženi objavio informaciju koja je uvredila tužioca i koja se kasnije ispostavila kao netačna, domaći sudovi su odbili da se bave pitanjima kojima će se Strazbur izvesno baviti – da li je novinar postupao savesno, je li imao opravdane razloge da poveruje u istinitost vesti koju je objavio, te da li je vest te 1994. godine, u jeku krvavog rata u Bosni i Hercegovini i ratnohuškačke kampanje u Crnoj Gori bila od interesa za javnost ili ne?!

NVO Akcija za ljudska prava, zabrinuta zbog dinamike primene evropskih standarda u praksi crnogorskih sudova, sastavila je radnu grupu pravnika koji imaju iskustva u primjeni domaćeg prava i znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava, da predlože reformu propisa o krivičnoj i građanskoj odgovornosti za povredu časti i ugleda, kako bi se obezbedilo da sudovi uvažavaju evropske standarde u ovoj oblasti. Očekuje se da će predlog reforme biti spreman za raspravu sa stručnom javnosti sredinom novembra 2010.

Tea GORJANC PRELEVIĆ
(Autorka je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava)

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo