Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bespravna država

Objavljeno prije

na

Ljudi se, kaže poslovica, vežu za riječ. A šta se radi sa međunarodnim korporacijama koje posluju u Crnoj Gori? To u narodnim izrekama nije precizirano, a tu stvar nije definisalo ni crnogorsko pravosuđe. Bivši radnici bivšeg Telekoma Crne Gore, njih skoro 250, koji su kompaniju dobrovoljno napustili 2005. godine – nekoliko mjeseci nakon njene privatizacije – tvrde da su u tom poslu prevareni i materijalno oštećeni za, zbirno, višemilionski iznos. Pravdu su, prije više od tri godine, potražili na sudu. I izgubili.

U decembru 2008. godine sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Vjera Šljivančanin odbila je, kao neosnovanu, tužbu 234-voro nekadašnjih radnika Telekoma i tu kompaniju oslobodila obaveze da im nadoknadi razliku između otpremnina koje su isplaćene 2005. i 2006. godine. Viši i Vrhovni sud su u narednih godinu dana potvrdili tu presudu tako da je ona postala pravosnažna. Početkom februara, advokati nezadovoljnih radnika predali su Ustavnom sudu Crne Gore žalbu u kojoj tvrde da su njihovim klijentima povrijeđena ustavna prava na pravično suđenje, te da su i žrtve diskriminacije po osnovu rada. Ustavni sud se još nije izjasnio o ovoj žalbi.

Počelo je u proljeće 2005. godine, nakon što je njemački Dojče telekom, preko svoje ekspoziture u Budimpešti postao većinski vlasnik Telekoma Crne Gore. Prve informacije govorile su kako su Mađari ponudili petogodišnji moratorijum na otkaze. Uoči potpisvanja kupoprodajnog ugovora taj je rok, bez objašnjenja, skraćen na dvije godine. Nakon što je novi vlasnik preuzeo kompaniju radnici su saznali da tehnološki višak mogu postati – odmah.

,,Šokantno je što je novom poslodavcu ugovorom omogućeno da sam sastavi dobrovoljni program otpuštanja viška radne snage, koji je u ovom slučaju prisila, jer će Mađari sastaviti spisak viškova i ponuditi im uslove koje oni hoće”, ustvrdio je Nebojša Medojević već sredinom marta 2005. uz stav da je socijalni program iz kupoprodajnog Ugovora katastrofalan.”Crnogorski pregovarač se nije potrudio ni da definiše minimalni nivo otpremnine za ljude koji žele da napuste radno mjesto i za one koji su pred penzijom”, saopštio je Medojević upozoravajući radnike Telekoma da, za buduće probleme, ne optužuju novog vlasnika već Vladu koja ih je ostavila na cjedilu.

Nova uprava Telekoma nije oklijevala. Pošto je poređenijima sa telekomunikacionim kompanijama iz Zapadne Evrope javnosti stavljeno do znanja da je u crnogorskom Telekomu višak makar polovina, a možda i dvije trećine upošljenih, radnicima je u maju 2005.predočen Program dobrovoljnog raskida radnog odnosa uz otpremninu od prosječno 20 hiljada eura (bruto). Pokazaće se, tvrde mediji iz tog doba, da je stvarno isplaćena otpremnina radnicima koji su prihvatili ovu ponudu bila od 6,5 do 19 hiljada eura ili, u prosjeku, deset hiljada.

Ono zbog čega je ovaj posao stigao pred sud nije iznos otpremnina već informacije iz predočenog programa da ,,ovaj program važi sada i ne može se ponoviti sa ovim parametrima u budućnosti”. Kako bi bila uočljivija, citirana rečenica se u radnicima predočenoj ponudi našla dva puta. Da pritvrdi i pojasni zapisano potrudio se tadašnji direktor Telekoma za kadrovska i pravna pitanja Bela Varadi. On je, sredinom juna, u izjavi za agenciju Mina – biznis predočio: ,,Ponudili smo konačnu verziju Programa i bolji neće biti ponuđen kasnije”. Radnici koji su tada otišli iz Telekoma tvrde da je upravo čvrst stav uprave o ,,najboljoj ponudi” bio opredjeljujući faktor za njihov odlazak iz kompanije. O atmosferi koja je vladala u Telekomu svjedoči i izjava Milana Dačevića, tada jednog od sindikalnih aktivista: ,,Poslodavac je već prije dva mjeseca najavio da će od januara za tehnološki višak važiti zakonom određenih šest prosječnih plata u Crnoj Gori”. Prevedeno na jezik brojeva, to je bilo 1.200 eura ili pet do 15 puta manje od ponuđenog.

Više od 200 ljudi je prihvatilo, kako kažu, ,,neminovno”. Neki od njih tvrde da je odlučujući argument u pregovorima sa njima i njihovim advokatima bila tvrdnja zvaničnika Telekoma da će, u slučaju da se naknadno otpremnine ipak uvećaju, njima biti isplaćena razlika. Varadi je to potvrdio i 14. decembra 2005. objašnjavajući da uprava ne može prihvatiti zahtjev sindikata o povećanju iznosa otpremnina pošto one ne mogu biti veće, pa čak ni iste, od onih koje su isplaćene te jeseni. ,,Ne želimo i ne možemo ih prevariti, jer smo tada rekli da su to najpovoljniji uslovi koje možemo ponuditi”, rekao je Varadi.

Godinu kasnije, Sindikat i uprava crnogorskog Telekoma potpisuju socijalni program koji predviđa otpremnine do 44,2 hiljade eura. Nakon što je nekoliko stotina radnika napustilo Telekom po, novom, boljem programu, dobrovoljci iz 2005. godine su presavili tabak.

Kada su došli do dokumenta iz T-com centrale u Bonu koji se bavi njihovom tužbom, bili su sigurni da će na sudu ostvariti svoj naum. U dokumentu sa datumom 7. novembar 2007. godine doslovno stoji: ,,Kad je program dobrovoljnog odlaska počeo u 2005. godini dato je obećanje zaposlenima da će to biti najpovoljnija i najkorisnija prilika za njih… Taj argument je proizveo najviše efekta kod radnika koji su dobrovoljno otišli 2005. Sadašnje otpremnine će biti značajno više, te postoji očigledna prijetnja pokretanja sudskih postupaka. Ako bi primijenili sadašnje kriterijume na 241 zaposlenog koji su otišli ranije, treba nam 6.261.050 miliona….”.

Osnovni sud je odbio da u dokaze uvrsti i ovaj dokument. Odbio je i da sasluša makar jednog od 234 podnosioca tužbe!? A Viši i Vrhovni sud su potvrdili takvu presudu.

U obrazloženju odluke Vrhovnog suda stoji: ,,Među strankama je nesporna činjenica da je tuženi Socijalni program donio tek nakon proteka od godinu i šest mjeseci od dana kada je donio program po kome su tužiocima isplaćene otpremnine, što nesumnjivo govori da tuženi u momentu donošenja navedenog programa nije mogao znati da će donijeti Socijalni program sa isplatom otpremnina u većim iznosima.”

Sud, dakle, odluku vlasnika Telekoma da poveća iznos otpremnina tretira kao neku vrstu više sile na koju se nije moglo uticati. I šta su onda Božje zapovijesti ne laži i ne ukradi spram pravosnažne presude crnogorskih sudova kojima se moćni i bogati oslobađaju dužnosti da ispune vlastita obećanja i obaveze. Pošto nijesu mogli znati… Ova odluka, faktički, stavlja van snage sve privatizacione ugovore između Vlade i kupaca državne imovine. Kao što obesmišljava i sindikalne ugovore radnika i poslodavaca. Obećanja su tu da ne budu ispunjena. Riječ da se krši.

Kad crnogorski radnici štrajkuju zbog neispunjenih obećanja poslodavaca, Vlada kaže da tako odbijaju strane investitore. Kad crnogorski sudovi presuđuju u korist onih što krše pravila koja su sami propisali, niko ne pominje da i to utiče na nečiju odluku o budućem poslovanju u Crnoj Gori.

Na potezu je Ustavni sud.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo