Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Presuda za sva zlodjela

Objavljeno prije

na

Već petnaest godina na mrtvom vezu i van plovnog stanja, pod oznakom RF-31, u Kumboru samuje razarač Split. Njime je 15. novembra 1991. bombardovan grad čije ime brod nosi. Inače, pomenuti događaj novija hrvatska istorija bilježi kao bitku za Split i obilježava ga kao Dan obrane Grada i Županije splitsko-dalmatinske. Neko vrijeme u medijima je pominjana mogućnost da Hrvatska zatraži njegov povrat, pošto je pripadao matičnoj luci Split. Međutim, portparol Ministarstva odbrane RH Goran Goršić odagnao je tu sumnju, uz obrazloženje da se radi o brodu građenom osamdesetih godina koji je vrlo skup za održavanje, a ima i vrlo nepouzdane motore sklone čestom kvarenju te se odustaje od njegovog potraživanja.

FREGATE NA DOBOŠ: U međuvremenu, Ministarstvo odbrane Crne Gore već godinu dana nudi na prodaju tri velika patrolna broda (raketne fregate) RF-31, RF-33 i RF 34, koji su 1991. godine oteti iz splitske ratne luke Lora. Pod oznakom RF-31 krije se, prema klasifikaciji bivše JRM, VPBR-31, poznatiji kao zlokobni razarač Split. Ovaj brod trenutno se nalazi u opštini Herceg Novi, na mrtvom vezu, nasuprot vojne luke u Kumboru.

Od plana za veliki remont ovih fregata odustalo se nakon što su u njemačkom brodogradilištu Blohm und Vossu pedantni inženjeri izračunali da bi cijena remonta, po svakom brodu iznosila najmanje 15 miliona eura. Govorilo se da je za razarač Split zainteresovan kupac iz Egipta, za cijenu od 3,2 miliona eura. No, od tog dila ne bi ništa.

USAMLJENI FAJTER: No, da nije sve otišlo u nepovrat, pokazao je istaknuti ronilac Dragan Gačević. On predlaže da se razarač Split potopi u pograničnom akvatorijumu između Crne Gore i Hrvatske, s metaforom pomirenja i pozicioniranja poučne i zanimljive ronilačke lokacije – za sva vremena.

„Ideja da se Split potopi nije od juče. Svakako da bi bila prilog konačnom pomirenju dva naroda. Nijesam bio očevidac, a još manje učesnik u tim ratnim godinama. Znam samo da su dvije strane akteri tog nemilog događaja. Jedni su pucali na razarač iz grada, a drugi topovima tukli po gradu. Smatram da je vrijeme najbolji sudija, pa je možda njemu najbolje da ostavimo taj sud srama”, pojašnjava Gačević.

Scenario samog čina potapanja i njegovu organizaciju, smatra, treba osmisliti sa stručnim ljudima i obezbijediti punu medijsku pažnju. S obzirom na to da je Boka poznata po karnevalima, predlaže da bi bilo dobro na taj način osmisliti i čin suđenja, presude i izvršenja kazne kao za karnevalske krivce. Drugim riječima, presuditi razaraču za sva zlodjela proteklog vremena.

„Lično sam spreman da ga za taj čin pripremim. Postavio bih eksplozivna punjenja na prava mjesta, pa da konačno legne na dno mora. I da ga, eventulano, potopi gradonačelnik Splita ili neko ko je tamo od njega stradao. To bi, svakako, bila izuzetno dobra poruka i slika za čitav svijet. Tu ruinu od broda potopili bismo na tridesetak metara, dubinu veoma pogodnu za naša buduća zajednička ronjenja i kvalitetnu turističku ponudu”, kaže Gačević.

ZNAK POMIRENJA: Po njegovim riječima, Crna Gora bi se na ovaj način riješila nepotrebnog, dotrajalog, nepoželjnog i s ekološkog stanovišta opasnog broda. Potapanje na graničnom prelazu između Hrvatske i Crne Gore, doprinijelo bi upoznavanju ronilaca sa jedne i sa druge strane. Ovo bi postao svojevrsni okidač za ronilački turizam, jer bi se na malom prostoru i odličnoj destinaciji moglo uživati kao i na ostalim lokacijama našeg podmorja, gdje leže potopljeni brodovi: SMS Franz Josef, Tihany, T76 (T-1-Golešnica), PBR, Higgins i Galija.

U svijetu je i inače uobičajena praksa da se stari ratni brodovi potapaju za potrebe ronilačkog turizma, pa se samo možemo čuditi zašto se takva navika ne usvoji i kod nas. „Potapanje ovog broda pratili bi svjetski ronilački časopisi, internet portali, ronilački vodiči, što bi Crnu Goru kao ronilačku destinaciju visoko pozicioniralo. Danas je Crna Gora poznata po miniranom moru i deminerima, što je svakako kontraproduktivno, a naročito za turizam. Ako u neki od pretraživača ukucate ključne riječi kao što su „ronjenje” i „Crna Gora”, odmah vas zaspu informacije o minama i deminiranjima, kao da se radi o Avganistanu ili Iraku a ne o evropskoj državi”, kategoričan je Gačević.

On je sa svojim stručnim timom spreman da načini predlog pravne regulative ili pravilnik o podvodnim aktivnostima u Crnoj Gori, koji bi bio u skladu sa zakonima EU. Poznato je da standardi EU, usvojeni 2004, predviđaju pružanje usluga u ronilačkom turizmu. U pitanju su strogo propisane norme, koje govore kako se to stručno i organizovano radi u evropskim ronilačkim centrima. Kod nas, nijedan od ovih obrazaca ponašanja ne postoji. Postoji samo rigidna zakonska regulativa, koju je napisao jedan čovjek, a potpisali ljudi koji se uopšte ne razumiju u ovu oblast.

Istorijat

Razarač Split nekada se zvao Soko. Taj brod je naručen za potrebe mornarice SSSR-a 1976. Kobilica mu je položena u januaru 1978. u brodogradilištu u Zelenodolsku, a brod je porinut u more 1979. U službeni sastav mornarice SSSR-a ušao je 1979, odakle je izašao 19. februara 1980. a Jugoslovenskoj ratnoj mornarici predan 10. marta 1980.

Napad na Split

Mornarica i avijacija JNA napali su grad Split 15. novembra 1991. Granatirajući i samo sjedište grada, staru gradsku jezgru te Dioklecijanovu palatu. Napad je počeo u 6,45 sati, a na udaru artiljerije JNA našle su se i stambene zgrade i Hajdukovo igralište. U napadu na gradsku luku, gdje je granatom pogođen trajekt Vladimir Nazor, poginula su dva pomorca.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo