Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ozvaničeno betoniranje Miločera

Objavljeno prije

na

Elitni turistički kompleks Sveti Stefan i Miločer postaće uskoro jedno od većih gradilišta na Crnogorskom primorju. Sudeći prema predlozima Nacrta Urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi Kraljičina plaža koji je uradio projektni biro Montenegro projekt iz Podgorice, hiljade kvadrata starog Miločerskog parka, egzotično rastinje, borova šuma, maslinjaci i zelenilo zaleđa jedne od najljepših crnogorskih prirodnih plaža, male Kraljičine plaže, nestaće pod građevinskim mašinama zakupca svetostefanskih hotela.

Najvredniji dio crnogorske obale, prostor koji pokriva oko 32 hektara zemljišnog kompleksa, sa hotelima Miločer, Sveti Stefan i Kraljičina plaža, brojnim vilama i restoranima, koji čini jedinstvenu ambijentalnu, kulturno istorijsku i turističku cjelinu sa tri poznate pjeskovite plaže, dat je prije gotovo četiri godine pod zakup singapurskoj kompaniji Aman rizorts.

Hotelska kuća sa Dalekog istoka ubrzo je bankrotirala, pa je zakup u trajanju od 30 godina preuzela grčka investiciona Restis grupa.

VILE ZA ELITU: Javnost je od samog početka bila zakinuta za informaciju o tajnom dijelu sporazuma koji se odnosio na davanje saglasnosti za gradnju novih objekata u ekskluzivnom prostoru parkova i maslinjaka Miločera i Svetog Stefana.

Dok je u januaru 2007, u vili Gorica u Podgorici svečano potpisivan ugovor o zakupu hotela uz tirade o o povratku starog sjaja oronulom Svecu, mještani su već imali kopije projekata Amanovog projektnog biroa Denniston iz Kuala Lumpura, niza novih komercijalnih objekata planiranih u dijelu miločerskog parka.

Apetiti novog zakupca, grupe investitora okupljene oko većinskog vlasnika Viktora Restisa, narasli su od tada do te mjere, da se u zelenilu Miločera otvara nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Poput onoga što smo već vidjeli na Zavali.

Vile na ekskluzivnoj lokaciji, bivšem imanju dinastije Karađorđević za specijalne kupce. Budući VIP korisnici uživaće tretman hotelskih gostiju. Imaće na raspolaganju sve sadržaje zatvorenog turističkog resorta visoke kategorije, Miločer-Sveti Stefan.

Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u UP Chedi-Kraljičina plaža, lociran je na dijelu Miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici sa naseljem Pržno.

Istovremeno sa proširenjem građevinskog zahvata u Miločeru i agresivnom bespravnom gradnjom na Svecu, uslijedio je zahtjev Restisa za produženjem ugovora sa dosadašnjih 30 na 60 godina! To se, sa stanovišta Grka čini posve logičnim. Valja na duži rok obezbijediti autonomiju ovom dijelu Crnogoroskog primorja, na kojem već sada rade šta im je volja, grubo kršeći zakone i propise Crne Gore.

Razgovori na tu temu sa predstavnicima Budvanske rivijere, koja je vlasnik hotela Sveti Stefan i Miločer, obavljeni su uoči turističke sezone. Ishod nije poznat.

Pojedinosti ugovora o zakupu i njegove eventualne izmjene, javnosti ionako nisu poznate. To je dokument od posebnog državnog značaja koji Vlada čuva kao zmija noge.

Ko devastira Miločer i gradi na prostoru od najvećeg nacionalnog značaja? Ko daje saglasnost da se prirodno nasljeđe čuvano decenijama pretvara u građevinsko zemljište? Kako se dogodilo da miločerski park postane roba za potkusurivanje političkih i tajkunskih interesa? Pitanja čekaju odgovor.

KREDIT ZA OBNOVU: Za realizaciju planiranih investicija Restis grupa je zatražila kredit od Svjetske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura.

U aplikaciji koju je podnijela firma Adriatik properties, objavljenoj u Pobjedi, navodi se da su sredstva namijenjena obnovi Svetog Stefana, koji, kako je navedeno još nije otvoren (!?), zatim hotela Miločer, (koji je inače završen), rekonstrukciji Kraljičine plaže i izgradnji 60 vila!?

Iz Adriatika zvanično saopštavaju da Svetac nije otvoren, a ministar turizma Predrag Nenezić uporno tvrdi da jeste!

Šta je firma koja upravlja turističkim kompleksom obezbijedila kao garanciju za dobijanje kredita nije poznato.U opštinskom odboru SNP-a navode da je ponuđena hipoteka na grad hotel Sveti Stefan, koju banka nije prihvatila.

Planirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, sa brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Suprotno smjernicama Prostornog plana Opštine Budva u zaleđu Kraljičine plaže koje se tretira kao – zelenilo, planira se izgradnja većeg SPA centra, sportskih i ugostiteljskih objekata, što znači novu sječu guste borove šume. Ovaj dio Miločera već je prilično devastiran bespravnim probijanjem nekoliko staza kako bi gosti i kolima mogli stići na izdvojenu, između dva rta ušuškanu pješčanu uvalu. Osvanule su nove ograde i kapije od kovanog gvožđa sa obje strane Kraljičine plaže čija je očigledna namjena, zabrana prolaza namjernicima, osim gostiju hotela.

Na uzvišenju između velike Miločerske plaže i restorana Pod maslinom oko 1.300 kvadrata rezervisano je za gradnju heliodroma za buduće posjetioce.

NARUČENI PLANOVI: Neposredno nakon potpisivanja ugovora o zakupu Monitor je objavio planove o gradnji gigantskog apartmanskog kompleksa u srcu Miločera. Uslijedio je oštar demanti Ministarstva turizma u kome je pomoćnik ministra, Nebojša Popović negirao bilo kakvu mogućnost gradnje u miločerskom parku izvan dogovorene rekonstrukcije Kraljičine plaže.

Sve što je u Kuala Lumpuru planirano i projektovano, tri godine kasnije našlo je svoje mjesto u Urbanističkom projektu Chedi Kraljičina plaža. Uz dodatne građevine Grka. Posao planera bio je lak, da dogovoreno i projektovano unesu u planska dokumenta.

Urbanistički projekat bisera Crnogorskog primorja u zahvatu od 300.000 kvadrata, koji se prostiru neposredno uz najdragocjeniji dio morske obale, sa oko 18 hektara parkova i zakonom zaštićenih maslinjaka, kao koordinator tima i glavni urbanista, potpisuje arhitekta Jadranka Popović i direktor biroa Vasilije Đukanović.

U poslovima izrade planskih dokumenata po narudžbi investitora i unošenja već izgrađenih ili projektovanih objekata u nove planove, arh. Popovićeva i njen tim posjeduju zavidno iskustvo.Prethodno su uradili UP Turistički kompleks Zavala, koji je najbolja preporuka da na sličan način urede i Miločer.

Javnosti je poznata po izjavi na sjednici SO Budva povodom usvajanja projekta Zavala, po kojoj ruski investitor toliko brzo bespravno zida da oni ,,ne mogu da postignu da u planove unesu sve ono što investitor na terenu izgradi”!?

Betoniranje Miločera za razliku od Zavale planiraju sa akademskim mirom i nadahnućem. Uz prethodnu adaptaciju svih planova višeg reda po kojima je urbanizacija Miločerskog parka bila nemoguća misija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo