Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ozvaničeno betoniranje Miločera

Objavljeno prije

na

Elitni turistički kompleks Sveti Stefan i Miločer postaće uskoro jedno od većih gradilišta na Crnogorskom primorju. Sudeći prema predlozima Nacrta Urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi Kraljičina plaža koji je uradio projektni biro Montenegro projekt iz Podgorice, hiljade kvadrata starog Miločerskog parka, egzotično rastinje, borova šuma, maslinjaci i zelenilo zaleđa jedne od najljepših crnogorskih prirodnih plaža, male Kraljičine plaže, nestaće pod građevinskim mašinama zakupca svetostefanskih hotela.

Najvredniji dio crnogorske obale, prostor koji pokriva oko 32 hektara zemljišnog kompleksa, sa hotelima Miločer, Sveti Stefan i Kraljičina plaža, brojnim vilama i restoranima, koji čini jedinstvenu ambijentalnu, kulturno istorijsku i turističku cjelinu sa tri poznate pjeskovite plaže, dat je prije gotovo četiri godine pod zakup singapurskoj kompaniji Aman rizorts.

Hotelska kuća sa Dalekog istoka ubrzo je bankrotirala, pa je zakup u trajanju od 30 godina preuzela grčka investiciona Restis grupa.

VILE ZA ELITU: Javnost je od samog početka bila zakinuta za informaciju o tajnom dijelu sporazuma koji se odnosio na davanje saglasnosti za gradnju novih objekata u ekskluzivnom prostoru parkova i maslinjaka Miločera i Svetog Stefana.

Dok je u januaru 2007, u vili Gorica u Podgorici svečano potpisivan ugovor o zakupu hotela uz tirade o o povratku starog sjaja oronulom Svecu, mještani su već imali kopije projekata Amanovog projektnog biroa Denniston iz Kuala Lumpura, niza novih komercijalnih objekata planiranih u dijelu miločerskog parka.

Apetiti novog zakupca, grupe investitora okupljene oko većinskog vlasnika Viktora Restisa, narasli su od tada do te mjere, da se u zelenilu Miločera otvara nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Poput onoga što smo već vidjeli na Zavali.

Vile na ekskluzivnoj lokaciji, bivšem imanju dinastije Karađorđević za specijalne kupce. Budući VIP korisnici uživaće tretman hotelskih gostiju. Imaće na raspolaganju sve sadržaje zatvorenog turističkog resorta visoke kategorije, Miločer-Sveti Stefan.

Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u UP Chedi-Kraljičina plaža, lociran je na dijelu Miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici sa naseljem Pržno.

Istovremeno sa proširenjem građevinskog zahvata u Miločeru i agresivnom bespravnom gradnjom na Svecu, uslijedio je zahtjev Restisa za produženjem ugovora sa dosadašnjih 30 na 60 godina! To se, sa stanovišta Grka čini posve logičnim. Valja na duži rok obezbijediti autonomiju ovom dijelu Crnogoroskog primorja, na kojem već sada rade šta im je volja, grubo kršeći zakone i propise Crne Gore.

Razgovori na tu temu sa predstavnicima Budvanske rivijere, koja je vlasnik hotela Sveti Stefan i Miločer, obavljeni su uoči turističke sezone. Ishod nije poznat.

Pojedinosti ugovora o zakupu i njegove eventualne izmjene, javnosti ionako nisu poznate. To je dokument od posebnog državnog značaja koji Vlada čuva kao zmija noge.

Ko devastira Miločer i gradi na prostoru od najvećeg nacionalnog značaja? Ko daje saglasnost da se prirodno nasljeđe čuvano decenijama pretvara u građevinsko zemljište? Kako se dogodilo da miločerski park postane roba za potkusurivanje političkih i tajkunskih interesa? Pitanja čekaju odgovor.

KREDIT ZA OBNOVU: Za realizaciju planiranih investicija Restis grupa je zatražila kredit od Svjetske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura.

U aplikaciji koju je podnijela firma Adriatik properties, objavljenoj u Pobjedi, navodi se da su sredstva namijenjena obnovi Svetog Stefana, koji, kako je navedeno još nije otvoren (!?), zatim hotela Miločer, (koji je inače završen), rekonstrukciji Kraljičine plaže i izgradnji 60 vila!?

Iz Adriatika zvanično saopštavaju da Svetac nije otvoren, a ministar turizma Predrag Nenezić uporno tvrdi da jeste!

Šta je firma koja upravlja turističkim kompleksom obezbijedila kao garanciju za dobijanje kredita nije poznato.U opštinskom odboru SNP-a navode da je ponuđena hipoteka na grad hotel Sveti Stefan, koju banka nije prihvatila.

Planirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, sa brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Suprotno smjernicama Prostornog plana Opštine Budva u zaleđu Kraljičine plaže koje se tretira kao – zelenilo, planira se izgradnja većeg SPA centra, sportskih i ugostiteljskih objekata, što znači novu sječu guste borove šume. Ovaj dio Miločera već je prilično devastiran bespravnim probijanjem nekoliko staza kako bi gosti i kolima mogli stići na izdvojenu, između dva rta ušuškanu pješčanu uvalu. Osvanule su nove ograde i kapije od kovanog gvožđa sa obje strane Kraljičine plaže čija je očigledna namjena, zabrana prolaza namjernicima, osim gostiju hotela.

Na uzvišenju između velike Miločerske plaže i restorana Pod maslinom oko 1.300 kvadrata rezervisano je za gradnju heliodroma za buduće posjetioce.

NARUČENI PLANOVI: Neposredno nakon potpisivanja ugovora o zakupu Monitor je objavio planove o gradnji gigantskog apartmanskog kompleksa u srcu Miločera. Uslijedio je oštar demanti Ministarstva turizma u kome je pomoćnik ministra, Nebojša Popović negirao bilo kakvu mogućnost gradnje u miločerskom parku izvan dogovorene rekonstrukcije Kraljičine plaže.

Sve što je u Kuala Lumpuru planirano i projektovano, tri godine kasnije našlo je svoje mjesto u Urbanističkom projektu Chedi Kraljičina plaža. Uz dodatne građevine Grka. Posao planera bio je lak, da dogovoreno i projektovano unesu u planska dokumenta.

Urbanistički projekat bisera Crnogorskog primorja u zahvatu od 300.000 kvadrata, koji se prostiru neposredno uz najdragocjeniji dio morske obale, sa oko 18 hektara parkova i zakonom zaštićenih maslinjaka, kao koordinator tima i glavni urbanista, potpisuje arhitekta Jadranka Popović i direktor biroa Vasilije Đukanović.

U poslovima izrade planskih dokumenata po narudžbi investitora i unošenja već izgrađenih ili projektovanih objekata u nove planove, arh. Popovićeva i njen tim posjeduju zavidno iskustvo.Prethodno su uradili UP Turistički kompleks Zavala, koji je najbolja preporuka da na sličan način urede i Miločer.

Javnosti je poznata po izjavi na sjednici SO Budva povodom usvajanja projekta Zavala, po kojoj ruski investitor toliko brzo bespravno zida da oni ,,ne mogu da postignu da u planove unesu sve ono što investitor na terenu izgradi”!?

Betoniranje Miločera za razliku od Zavale planiraju sa akademskim mirom i nadahnućem. Uz prethodnu adaptaciju svih planova višeg reda po kojima je urbanizacija Miločerskog parka bila nemoguća misija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo