Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Izmišljanje krivca

Objavljeno prije

na

Radnici nikšićke Željezare opet će na ulicu. Od utorka počinju protestne šetnje, odlučio je u srijedu Izvršni odbor Sindikata. Sindikat je, istovremeno, zamolio nadležne da ne pominju uvođenje stečaja u Željezari. Ako se to desi, tvrde sindikalci, biće i građanskog rata pa će “filozofi sa primorja morati da prodaju avale i zavale. Tada će narod imati dovoljno i hljeba i kolača”.

Dok se radnici spremaju da izađu na ulice, članovi uprave i zastupnici MNSS, većinskog vlasnika nekadašnjeg nikšićkog privrednog giganta na ulici su se našli sredinom prošle nedjelje. Pošto su ih nezadovoljni radnici izbacili iz upravne zgrade.

STARA PRIČA, NOVI NASTAVAK: Bila je to, praktično, repriza scenarija koji smo već gledali u Kombinatu aluminijuma i Rudniku boksita, gdje su radnici na isti način (osvajanjem upravne zgrade) demonstrirali nezadovoljstvo poslovnom politikom većinskog vlasnika. Međutim, dok su na proteste protiv CEAC-a Olega Deripaske vlasti gledale skoro pa blagonaklono, u slučaju MNSS-a i njegovih (ovdašnjoj javnosti nepoznatih) vlasnika – država se, uz pomoć premijera Đukanovića, sjetila Ustava i zakona.

Tako je policija sve članove Izvršnog odbora Sindikata Željezare, njih 17, pozvala na informativni razgovor, dok je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću podnijelo predlog za preduzimanje istražnih radnji protiv sindikalaca ,,zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo prinude”. Nema šale.

Zato je priča o nikšićkoj Željezari postala možda i ponajbolja ilustracija današnje Crne Gore. U kojoj, gle čuda, radnici traže plate. Do 25-og u narednom mjesecu. Zakon o radu je jasan – jednom mjesečno poslodavac mora isplatiti uposlenoga. Poslodavci u Željezari to nijesu činjeli. I nikome ništa. Kao što nikoga od nadležnih nijesu zabrinula mnogobrojna kršenja kupoprodajnog ugovora u Željezari, KAP-u, Bokistima, ali i mnogim drugim privatizovanim preduzećima.

Nesporno je – privatna imovina je neprikosnovena. Sindikalci su, kada je konkretan slučaj u pitanju – grešni. Ali, ne može se na njihov upad u kancelarije poslovodstva gledati kao da se to desilo van vremena i konkretnih okolnosti.

INVESTITORI PO VLADINOJ MJERI: Vlasnik Željezare – kompanija MNSS planira da proglasi tehnološkim viškom svih 1. 390 radnika, poništi kupoprodajni ugovor sa Vladom, pa ponovno sklopi nove ugovore sa istom Vladom i novih 750 metalurga. Takve najave kao i kašnjenje zarada i obustava proizvodnje izazvale su željezarce na proteste.

Za najboljeg partnera MNSS je, naravno, izabrala Vlada. Vlada je Željezaru od 2002. godine do sada tri puta prodavala, a prethodne dvije privatizacije završene su bijegom investitora pod velom noći. Njima niko nije prijetio pa su fabriku i radnike ostavljali u milionskim dugovima.

Prije nešto više od godinu dana potpisan je Protokol o refinansiranju Željezare Nikšić čija je svrha opisana u tri tačke: MNSS će Željezari obezbijediti finansijsku injekciju od 10 miliona eura. Vlada će obezbijediti kreditne garancije u iznosu od 25 miliona za novo zaduženje Željezare. Treće, pokazaće se najvažnije je – ,,restrukturiranje bankarskih aranžmana MNSS-a i Željezare kod Prve banke Crne Gore”.

Potpisan je i sada već čuveni Aneks br.1 na Ugovor o kupoprodaji 66,7 odsto akcija Željezare. Aneksom se, zapravo, obesmišljavaju najznačajnije stavke Ugovora koji su u novembru 2006. potpisale privatizacione vlasti naše zemlje i predstavnici MNSS. Aneks pokazuje da je Ugovor suštinski obesmišljen mnogo ranije.

Tim dokumentom se u Kupoprodajni ugovor dodaje konstatacija da MNSS ,,u prva dva investiciona perioda nije izvršio svoje investicione obaveze”. Umjesto kazne slijedi – nagrada. Većinskim vlasnicima Željezare daje se za pravo da nastave kršenje ugovorenih obaveza. ,,Sticalac akcija ne mora izvršavati obaveze utvrđene u prethodnom stavu za 2009. i 2010 godinu”, navodi se u Aneksu nakon što je konstatovano da je MNSS, ,,u skladu sa Investicionim programom”, bio dužan da tokom prošle i ove godine u Željezaru investira najmanje 23 miliona eura.

KO JOŠ MARI ZA OBAVEZE: Žrtve novog dila su – radnici. ,,Sticalac akcija može smanjivati broj zaposlenih u Kompaniji do nivoa koji nije manji od 1.200 zaposlenih”, stoji u Aneksu, čime se van snage stavlja dio privatizacionog Ugovora prema kome će u nekadašnjem nikšićkom gigantu ostati makar 1.500 radnika.I taj broj od 1.200 se u međuvremenu počeo topiti u planovima vlasnika Željezare. I opet – nikome ništa.

Plaćaju i ostali poreski obveznici. Željezara je 30. juna prošle godine, samo po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na zarade, državi dugovala više od 17 miliona eura. Od tada, po sitom osnovu u državnu kasu nije uplaćen ni jedan cent. Nakon privatizacije nikšićka kompanija se kod većinskog vlasnika zadužila za 50 miliona eura (na 50 mjeseci uz kamatu od pet odsto godišnje). Sklopljeni su i kreditni aranžmani sa Prvom bankom vrijedni nešto manje od 20 miliona eura, uz kamatu od dva do pet odsto godišnje.

Nisu li i dešavanja u Željezari i ranije mogla biti povod za hitru reakciju državnih organa?

BRATSKA KORIST: U junu prošle godine Vlada i MNSS su dogovorili da se Željezara dodatno zaduži kod većinskog vlasnika kako bi vratila dugove Prvoj banci. Potom je Vlada Crne Gore dozvolila da MNSS iskoristi sredstva deponovana u Prvoj i izmiri svoje obaveze prema banci čiji su većinski vlasnici premijer i njegov brat. Tada je korišćen novac koji je MNSS deponovao u Prvoj banci kao finansijsku zalogu svojih investicionih obaveza iz Kupoprodajnog ugovora.

Da je Vlada htjela da zaštiti interese države i Željezare – taj novac bi bio iskorišćen za modernizaciju postrojenja u Nikšiću. A MNSS i Prva banka bi svoja potraživanja rješavali po sudovima. Ovako, stigli smo tu gdje jesmo.

Žmureći pred raznim avalama i zavalama po Crnoj Gori tužilaštvo, razne inspekcije, i mnogobrojne odgovorne institucije sistema su ovu zemlju ukopale u besudnost. A pravo na pravdu ne može se izvlačiti kao kec iz rukava, kad vlastima to padne na pamet, da satjeraju bujicu u rukavac koji njima odgovara. U zemlji u kojoj se takve stvari dešavaju, jasno je, pravo da dijeli pravdu počeće da uzima za sebe svako ko se osjeća ugroženo i oštećeno. Takvih bi moglo biti puno. Posebno među radnicima loše privatizovanih firmi.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo