Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lud, zbunjen, normalan

Objavljeno prije

na

Država uvježbava disciplinovanje i onako preplašenog naroda. Ministar Branimir Gvozdenović ruši bespravno podignute objekte metodom slučajnog uzorka, njegov pomoćnik Siniša Stanković širokogrudo locira regionalnu deponiju u svom rodnom gradu, a revnosni sudovi novčano osuđuju pčelare zbog ispaše pčela na državnom zemljištu. Reklo bi se, stigla Evropa. Strogi zakoni, efikasni sudovi, brza pravda. Jedino što pored napadnutih kuća ostaju nedirnute zgrade, a mečke se slobodno šetaju i kao zaštićena vrsta zaslađuju medom iz privatnih pčelinjaka. To što će da smrdi regionalno smeće nema veze, vlasti su namirisale novac od donacije.

ZAŠTIĆENI LOPOVI: Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine uspješno je izvelo nekoliko dobro posjećenih i medijski propraćenih pozorišnih predstava na sjeveru Crne Gore. Premijera je bila u Mojkovcu, reprize u Beranama i Rožajama. Bijelo Polje je zaobiđeno, pa su stanovnici prva tri grada molili vlasti da i njima za predsjednike opština postave gradonačelnika Bijelog Polja.

„Takav nam treba. Đe su danas naše opštinske vlasti, koje su nam dozvolile da ovdje kupimo placeve i da ih prevedemo, a sada nam kažu da ne mogu da nam pomognu”, žalio se jedan od vlasnika objekata predviđenih za rušenje u Beranama, u zoni aerodromske piste.

Od rušenja, međutim, nije bilo ništa. Vlasnik kuće Aleksandar Vuković, požalio se, kažu, Ambasadi Srbije, budući da je izbjeglica s Kosova i da su mu izgradnju novog doma finansirale međunarodne humanitarne organizacije. Onda se, i to se čulo, neko iz ambasade zainteresovao i prebacio priču na nacionalni teren i tu je, za sada, na ovaj slučaj stavljena tačka.

Iz inspekcije za zaštitu životne sredine okupljenom narodu je saopšteno da dotičnu kuću neće rušiti zbog toga što s prozora proviruju maloljetna đeca a nijesu prisutni socijalni radnici. Policija je zbog toga odbila da se umiješa. Vatrogasci i hitna pomoć nijesu imali posla jer se niko u znak protesta nije zapalio niti pao u nesvijest.

U Mojkovcu je bilo dramatičnije. Čule su se i optužbe na račun vlasti da ruše samo kuće čiji vlasnici nijesu DPS. I što nije stvoreno od kriminala i korupcije nego poštenim radom, na privatnom zemljištu. Lopovi, kažu Mojkovčani, obično, zaštićeni kao i međedi, grade na državnom i bez problema legalizuju.

Doduše, u tom gradu u jednom je slučaju porušen dio pogona koji proizvodi betonske blokove, a vlasnik je molio televizijskog kamermana da prestane da snima.

„Isključi, molim te. Vidiš da ruše samo dok je uključena kamera. Ako ti nastaviš da snimaš, srušiće čitav zid”, rekao je taj privatnik.

SNAGA DRŽAVE: U Rožajama su za rušenje bila predviđena dva objekta. Jedan od vlasnika je u međuvremenu pribavio dozvole, a drugi navodno sam srušio, ne čekajući plavi bager koji je bio na usluzi inspekciji od grada do grada. Iz Ministarstva prostora saopšteno je da će „inspekcija nastaviti sa sprovođenjem donešenih rješenja o rušenju, podnošenjem krivičnih prijava i još intenzivnijim nadzorom”.

Šta se krije iza naizgled besmislene akcije teško je shvatiti, ali da se mora poštovati država i da se može graditi samo tamo gdje kaže Ministarstvo uređenja prostora, pokazao je pomoćnik ministra Siniša Stanković. On je prekinuo polemiku oko izgradnje regionalne deponije u Beranama i iznenadio i protivnike i zagovornike te ideje. Stanković je saopštio da će u Beranama biti izgrađena deponija, ali ne za četiri nego za sedam gradova! U tu svrhu je, posredstvom Direkcije za javne radove, objavljen novi „tender za izradu studije izvodljivosti za izgradnju transfer stanice za potrebe opština Rožaje, Berane, Andrijevica, Plav, Mojkovac, Kolašin i Bijelo Polje, kojom će se odstranjivanje otpada obavljati u regionalnom centru za tretman otpada u Beranama”.

Zanimljivo je da je tender objavljen samo nekoliko dana nakon što je u beranskom lokalnom parlamentu voljom odbornika DPS-a usvojena Odluka o donošenju urbanističkog projekta regionalne deponije s reciklažnim centrom Vasova voda za četiri opštine. Ko je sada u pravu? DPS protiv DPS-a? Teško je povjerovati. Treba se dobrano potruditi i razumjeti. I praviti se lud jer je to u domaćoj praksi bolje nego biti zbunjen ili normalan.

Priča o regionalnoj deponiji u Beranama aktuelizovana je prije dva mjeseca, kada je američki državljanin porijeklom iz Crne Gore Jovan Lončar podnio prijavu protiv lokalnog rukovodstva zbog toga što su mu vatrogasci po njihovom nalogu pocijepali plakat s bilborda na koji je stavio veliku fotografiju deponije na Vasovim vodama i kratak natpis – dokle?! Jovan ne prihvata činjenicu da će regionalno smeće da smrdi pred njegovom kućom u Beranselu.

Doministru Stankoviću, naravno, neće smrđeti, jer odavno ne svraća u Berane. Još od kada je završio srednju školu. Neće smrđeti ni mnogima koji se sada svesrdno zalažu za izgradnju regionalne deponije u ovom gradu, jer su pripremili odstupnice u vidu stanova malo južnije po Crnoj Gori. Ili malo dalje i od Crne Gore.

DRŽAVNI POLEN: Mještani Beransela, koji nemaju odstupnice, u međuvremenu su podnijeli i krivičnu prijavu pritiv bivšeg (SNP) i sadašnjeg (DPS) lokalnog rukovodstva. Prvi su donijeli odluku da se smeće privremeno odlaže na Vasovim vodama, a drugi tu privremenu lokaciju premetnuli u stalnu. I jedni i drugi bez saglasnosti stanovnika te mjesne zajednice. Oni su dali rok do 17. novembra da se iznađe drugo mjesto za odlaganje smeća i izgradnju regionalne deponije i zaprijetili da će toga dana svojim tijelima braniti Vasove vode. Vrijeme curi, a Jovan Lončar već je na odlasku iz Crne Gore u SAD, jer je krajem ljeta kupio povratnu kartu da bi se pridružio svojim Beranselcima i stao ispred buldožera.

Odluka Ministarstva uređenja prostora da se u Beranama gradi deponija za čak sedam gradova, saznalo se, posljedica je uslovljavanja međunarodnih donatora koji bi sa deset-petnaest miliona eura trebalo da finansiraju čitav projekat. Takva prilika se ne propušta. Ali, tom odlukom je, istovremeno, obesmišljeno sve što je do sada rađeno na pripremama za izgradnju deponije manjih kapaciteta, na šta je, kako tvrde iz lokalne uprave, već potrošeno 700 hiljada eura. Vlasti na sitno ne broje ni promašaje.

Ako to nijesu željeli znati odbornici DPS-a u Beranama, Ministarstvo uređenja prostora moralo bi da zna da se lokacija Vasova voda nalazi na trasi koridora budućeg auto puta Bar – Boljare. Ili se i time šalje poruka da od posla stoljeća nema ništa.

Da je Crna Gora uređena država i da se bez državnog znanja ne mogu podići ni košnice, a ne kuće, shvatio je pčelar Lazar Popović, koji je kažnjen novčano zbog toga što je napasao pčele na državnom posjedu, koji je improvizovano zagradio da se odbrani od međeda. Popović je ljetos privremeno postavio nekoliko košnica na planini Gradišnici, trideset kilometara od Berana, gdje se može stići samo terenskim vozilom. Kada mu je napisana prijava zbog napasanja pčela na državnom posjedu mislio je da je šala. Ali, ovih dana stigla je kazna. Izgleda da je državni polen koji su pčele neznaveno popasle procijenjen na čitavih sedamsto eura. Ili sedamdeset tegli meda po cijeni od deset eura. Popović za Monitor kaže da ne namjerava platiti kaznu.

U štetu je vjerovatno uračunata posebna ljekovitost crnogorskog državnog polena. To što su pčele besplatno prašile državne tučkove, nije uzeto kao olakšavajuća okolnost. Nema u Crnoj Gori ništa za džabe. Osim donacija.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo