Povežite se sa nama

Izdvojeno

UOČI TURISTIČKE SEZONE: Jedno oko prema Ukrajini, drugo prema regionu

Objavljeno prije

na

Ključna želja turističkih radnika u Crnoj Gori je prestanak ruske agresije na Ukrajinu. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma

 

„Sa prvom bombom u Ukrajini, počele su da opadaju rezervacije njemačkih gostiju. Kriza je uslijedila u vrijeme najintenzivnijeg bukinga za postpandemijska putovanja. Sada je sve u fazi iščekivanja. Nadamo se da će rat stati, jer će u tom slučaju sezona biti izvjesno dobra, bar što se tiče tržišta Njemačke”, kaže za Monitor Mihael Bader.

Ovaj Njemac već 16 godina živi u naselju Bušat (Utjeha), koje se nalazi između Ulcinja i Bara. Ima svoju kuću, izdaje apartmane i najbolji je promoter Crne Gore na njemačkom govornom području. Na čelu je Fondacije Budućnost crnogorskog turizma.

Bader smatra da postoji velika šansa da se napravi proboj na najvećem emitivnom turističkom tržištu Evrope. No, ukazuje on, mora postojati vizija i treba se znati što žele njemački gosti.

Vukašin Ćulafić iz budvanske agencije Exclusive tours je prije više od četiri decenije bio predstavnik Jugotursa u Njemačkoj. Za Monitor kaže da je sada prava prilika da Njemci u velikom broju ponovo posjećuju Crnu Goru.

„Za donosioce odluka u ovoj državi je primarni zadatak da se potrude da tačne informacije o Crnoj Gori i našoj turističkoj ponudi dođu do klijenata na njemačkom govornom području – Njemaca, Austrijanca i Švajcarca. Oni ne znaju šta Crna Gora nudi”, tvrdi Ćulafić.

Ćulafić podsjeća da je nekadašnja država sve svoje razvojne planove u turizmu bazirala na tržište zapadne Evrope. „Imali smo izvanredan uspjeh i popunjenost kapaciteta u Crnoj Gori sa zapadnoevropskog tržišta oko 165 dana u godini, a za Ulcinj preko 200”, napominje on.

U tom periodu, tek šest odsto smještajnih kapaciteta bilo je popunjeno gostima iz bivšeg Sovjetskog Saveza i zemalja istočnog bloka.

Danas, ovi procenti su se drastično promijenili. Posljednjih godina samo gosti iz Rusije i Ukrajine ostvarivali su preko 20 odsto ukupnog prometa. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma.

Izvjesno je da je su izbjeglice iz Ukrajine već tu, uglavnom na Primorju. Uz svoje sunarodnike koji godinama borave u Crnoj Gori, sada ih ima oko 8.000. Na Primorju iznajmljuju stanove, obično na period od godinu dana.

Crnogorski zvaničnici, međutim, ne kriju optimizam u vezi sa uspješnošću predstojeće sezone. Mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović kaže da će sezona krenuti znatno ranije nego 2021. i da će biti – spektakularna. „Otvaramo neka nova tržišta, epidemiološka situacija je odlična, uželjeli smo se turista. Na nama je da što prije formiramo Vladu i da sezonu sasvim spremni dočekamo“, ističe on. „Mislim da smo, svjesni značaja ove privredne grane, sazreli kao turistička zajednica, postali smo prilagodljivi, brže reagujemo od konkurencije.”

Odlazeći ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kaže da bi Crna Gora ove godine trebalo da prihoduje milijardu eura od turizma. „Intenzivno radimo na promociji zemlje na određenim, alternativnim tržištima, računajući Centralnu i Zapadnu Evropu i Skandinaviju, kako bi nadoknadili manjak sa ruskog i ukrajinskog tržišta”, kaže on.

Optimizma ne nedostaje ni na terenu. To se može zaključiti iz namjere vlasnika praktično svih hotela da svoje objekte otvore najkasnije narednog mjeseca.

„Mi smo već otvoreni. Nadamo se da će se ratna dešavanja brzo okončati, a zadatak naše turističke privrede biće da u Crnu Goru dovede goste sa drugih tržišta. Fokus će biti na regionu i Evropi”, kaže vlasnik Hotela Palata Venecija u ulcinjskom Starom gradu Gani Resulbegović.

Iz Turističke organizacije Budva (TOB) je saopšteno da je prema informacijama koje dobijaju od turističke privrede, buking za sada zadovoljavajući u hotelskom i privatnom smeštaju. Otkazivanja nema, osim sa tržišta Rusije i Ukrajine.

Čelnik Odbora za turizam Privredne komore Ranko Jovović kaže da je apelovano na Ministarstvo za ekonomski razvoj i NTO da se maksimalna kampanja usredsredi na Centralnu i Zapadnu Evropu. Cilj je da se pokušaju nadomjestiti gosti koji neće doći sa ruskog i ukrajinskog tržišta.

Hotelijeri se slažu u procjeni da bi za Crnu Goru ova sezona mogla postati problematična ako zbog rata u Ukrajini izostanu gosti iz brojnih okolnih zemalja, poput Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske. Prema tim državama se slivaju stotine hiljada izbjeglica iz Ukrajine.

Poznati turistički radnik iz Ulcinja Ismet Karamanaga kaže da je još rano davati procjene o šteti koju će zbog rata u Ukrajini pretrpjeti crnogorski turizam.

„Sve zavisi u kojem će pravcu sukobi ići. Znamo iz 90-ih godina prošloga vijeka, i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, da nijedna takva situacija nije dobra. Sukobi odvraćaju ljude od putovanja, bez obzira na to jesi li direktno ugrožen ili ne. Ljudi se brinu za svoje budžete, familiju i sudbinu”, napominje Karamanaga.

Kako on navodi, od pandemije kovida sve je rasprostranjeniji tzv. last minute booking. U narednim sedmicama biće jasniji uticaj ukrajinske krize na turističku sezonu.

Karamanaga ukazuje da posebna pažnja mora da se posveti snabdijevanju. Ne smije biti nestašica prehrambenih proizvoda, koje su već evidentne u nekim evropskim državama.

Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović kaže da se posljedice već osjećaju kroz rast cijena energenata i hrane. To lančano uzrokuje rast cijena usluga od kojih smo svakodnevno zavisni. Prema njenim riječima, bez institucionalne podrške, specijalizovanih programa podrške za unapređenje kapaciteta, programa edukacije i digitalnih rješenja, ne postoji način da se nadomjeste gubici koji se u turizmi gomilaju od 2019. godine.

„Bez intenzivne, organizovane kampanje za privatni smještaj sa nacionalnog nivoa, uz definisanje proizvoda i ponude na lokalnom nivou, imaćemo i dalje 30 dana sezone, a to nije problem odraditi nijednom izdavaocu. Problem je ostalih 210 dana kada gostiju nema. Moramo postići kontinuitet u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i lokalnim samoupravama” upozorava Džoganović.

Karamanaga ukazuje da je turizam precizan seizmograf koji registruje svaki potres. „Znamo da je nakon svake sigurnosne krize, turizam ponovno ustajao i rastao. Stalno je dokazivao svoju žilavost i otpornost. Tako će biti i ovaj put. Uostalom, sva istraživanja govore da su ljudi željni putovanja kao nikada ranije“, zaključuje on.

                                                                             Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tempo EU integracija nije onakav kakvom smo se nadali, program ES 2 uz povećanje plata i penzija nosi i brojne rizike. Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera da u fokus vrate tzv. identitetske teme, gazeći građansko ustrojstvo Ustava Crne Gore

Prije tačno godinu dana, na sjednici parlamenta na kojoj se glasalo o njegovom programu i personalnom sastavu predložene vlade, tadašnji mandatar Milojko Spajić odbio je da pročita svoj ekspoze. Da ne gubimo vrijeme, lakonski je  preskočio eksplicitnu Ustavnu obavezu. (Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade, propisuje član 103). Bila je to naznaka da  će odsustvo javnosti rada i neobavezujući odnos prema pravilima i zakonima biti jedno od najupečatljivijih obilježja njegovog kabineta.

Spajićeva Vlada ipak je izabrana. Već prvog dana mandata, donijela je odluku o odlaganju popisa i početku parlamentarnog dijaloga u potrazi za konsenzusom, kako bi se taj statistički posao vratio u regularne vode. Tako smo od prijetnji bojkotom i zahtjeva Monstata da nadležni izvrše procjenu bezbjednosti njihovih popisivača, stigli do popisnog procesa bez ozbiljnijih tenzija i, kanačno, rezultata kojima su manje-više svi zadovoljni. Makar javno. Samo rijetki su konstatovali kako popisni proces od usvajanja metodologije do objavljivanja prvih preliminarnih i konačnih rezultata nije prošao eksternu reviziju struke. To, kako bi se moglo pokazati, nije sasvim beznačajan (a možda ni slučajan) propust.

Uglavnom, Milojsko Spajić i njegova Vlada dobili su prvi veliki plus na javnoj sceni.

Drugi, veooma značajan i politički upotrebljiv  uspjeh, stigao je krajem juna: Crna Gora je iz Brisela dobila Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava (IBAR). Do tog istorijskog rezultata stigli smo dajući pregršt obećanja i usvajanjem niza Zakona koji su pripremljeni i usvojeni po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i debate u parlamentu.       Spajićevski.

Uočeni problemi biće rješavani u hodu, poručeno je. I zaboravljeno. Baš kao što su zaboravljena obećanja, evo treće vlada od smjene DPS-a 2020., da će Crna Gora konačno dobiti zakone o vladi i Skupštini kojima će se, na primjer, normirati broj ministarstava i propisati procedure u redovnim i posebnim okolnostima (tehnička vlada). Odnosno, urediti rad parlamenta. Da ne dolazimo u situaciju da predsjednik parlament , prvi među jednakima, po vlastitom nahođenju zakazuje i otkazuje sjednice, mijenja obilježja parlamenta, sklanja i postavlja zastave… Ili, čemu smo takođe imali priliku da svjedočimo, sam sa sobom održava sjednice Skupštine i donosi odluke lažirajući prisustvo kvoruma.

Vratimo se Vladinom jubileju. Skoro su se poklopili datumi obilježavanja prve godišnjice rada 44. Vlade i 100 dana od njene rekonstrukcije. Tada smo dobili izvršnu vlast koja, uz premijera, ima sedam potpredsjednika i 25 ministarstava. Njeni  članovi dolaze iz redova PES-a, Demokrata, koalicije ZBCG, SNP-a, koalicije albanskih nacionalnih stranaka i Bošnjačke stranke. Rekonstrukciju su podržala 53 poslanika u parlamentu. S tim u vezi, test pitanje: znate li ko je Milan Butorović?

Najavljena još koalicionim sporazumom partija članica vladajuće kolacije, rekonstrukcija vlade koja je podrazumijevala imanovanje ministara i potpredsjednika iz partija koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević djelovala je kao prevelik izazov. Čak i za nepopravljivog optimistu, neopterećenog procedurama („tehnikalijama“) kao što je aktuelni premijer.

Mogućnost da će proruske i antiNATOvske  snage dobiti prostor u izvršnoj vlasti dugo je i snažno problematizovana od strane naših, kako se to kaže, euroatlantskih partnera. Sve dok specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, proljetos, nije poručio kako je „najvažniji zadatak za Crnu Goru da podrži sve što premijer radi“. Tada je postalo jasno da će teško započeto partnerstvo trajati duže nego što su priželjkivale njihove opozicione kolege. Kao uračunata protivteža, u vladu je ušla i Bošnjačka stranka sa većim brojem ministarskih mjesta.

Eskobarovu preporuku uslišila je većina aktera sa ovdašnje političke scene. Sa izuzetkom predsjednika Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. “Danas je Crna Gora žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer u kontinuitetu demonstrira prema vođenju države”, jedna je od ocjena Milatovića koja odslikava njegov stav prema nekadašnjem najbližem savezniku, sa kojim je formirao pokret Evropa sad.

Nakon popisa, IBAR-a i rekonstrukcije vlade, sledeći veliki izazov pred Vladom Milojka Spajića bilo je ispunjenje paketa predizbornih obećanja najavljenih pod sloganom Evropa sad 2. Ona su (djelimično) ispunjena, ali bi se moglo ispostaviti da su troškovi te finansijske kombinatorike značajno veći od koristi koju će imati zaposleni ili penzioneri sa prosječnim primanjima. Ako se obistine strahovi od novog talasa poskupljenja koja bi, dijelom, mogla biti posljedica i povišica bez ekonomskog pokrića, onda će gubitnici biti svi. Računajući tu i državu, odnosno njenu kasu.

Zanimljivo, Fiskalna strategija, u koju je inkorporiran program Evropa sad 2, još nije usvojena u Skupštini. Zato su usvojene izmjene paketa zakona koje su proizašle iz potrebe da se Startegija realizuje. Još jedan primjer nonšalantnog odnosa izvršne i zakonodavne vlasti prema propisima.

To nije tako mali problem. Među poglavljima koja su u ovonedjeljnom izvještaju EK dobila nižu ocjenu nego prošle godine nalaze se četiri koja bi mogli svrstati među obećane prioritete rada aktuelne Vlade. I nešto za šta je premijer zainteresovan i, valjda, upućen. Riječ je o jačanju ekonomskih aktivnosti i razvoju saobraćajne infrastrukture.

Ocjenu „bez napretka” dobile su aktivnosti u oblastima privredno pravo,  konkurencija i transevropske mreže (poglavlja 6, 8 i 21) dok je kod saobraćajne politike (poglavlje 14) ocjena pala sa „dobrog“ na „ograničen“ napredak. To dovodi u pitanje realnost obećanja da će, u mandatu ove vlade, početi putno uvezivanje Crne Gore mrežom autoputeva i brzih cesti. I da će taj posao biti rađen promišljeno i planski.

Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera predvođenih koalicijom ZBCG da u fokus vrate tzv. identitetske teme. Na način koji podstiče postojeće i budi nove društvene podjele.   Sa očiglednom željom da se, makar u ustavno-zakonodavnom smislu, započne sa izmjenom postavke o Crnoj Gori kao građanskoj državi.

Rezolucija o genocidu u logorima sistema Jasenovac, Dahau i Mathauzen poslužila je dijelu vladajuće koalicije kao protivteža Vladinom  stavu prilikom  usvajanju UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Ali i za ciljno pozicioniranje tog dijela vlasti kao promotera i zaštitnika svesrpskih nacionalnih interesa u regionu. Po cijenu, ako ne i uz želju, kvarenja odnosa Crne Gore sa susjedima. Prije svega Hrvatskom a, u perspektivi, i sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.

Na domaćem terenu, paralelno su tekle akcije najave pokretanja inicijative za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik od jezika u službenoj upotrebi dobio status službenog jezika i zahtjevi za izmjenu zakona o državljanstvu. Prva od pomenutih inicijativa nije sporna iz perspektive legitimiteta  ali jeste ono što se čita između redova – da će u tom zahtjevu ZBCG sa tihim partnerima pokušati da zaobiđe Ustavom propisane procedure.

Jedan od mogućih načina da se izvede taj „poduhvat“ je izmjena Zakona o državljanstvu, odnosno naum da se neznanom broju stanovnika susjednih država, prije svega Srbije, omogući status dvojnih državljana. Tako bi državljani Crne Gore sa stalnim prebivalištem u inostranstvu ( nerijetko, bez stvarnih veza sa Crnom Gorom) mogli postati dominantna, čak „kvalifikovana“ većina. Koju samo mali korak – priređivanje izbornog zakonodavstva koje pravo glasa daje svim državljanima, bez obzira na njihovo stalno mjesto boravka  – dijeli od mogućnosti da odlučujuće utiče na budućnost građana Crne Gore. I bez toga, sa iskazanom nesposobnošću aktuelnih, kao i prethodnih, vlasti da urede evidencije boravka i birački spisak, mogućnost zloupotreba dvojnog državljanstva je očigledna.

Sve to je začinjeno aktivnostima na reviziji istorijskih činjenica iz bliže i dalje prošlosti.  Relativizuju se zločini i veličaju zločinci iz nedavnih ratova na prostoru bivše SFR Jugoslavije (Slobodan Milošević, Ratko Mladić, Radovan Karadžić), najavljuju i traže odobrenja za podizanje spomenika akterima događaja koje bi se, najblaže, mogli označiti kao kontroverzni (Amfilohije Radović, Pavle Bulatović), promoviše narativ o dva antifašistička pokreta tokom Drugog svjetskog rata s namjerom da se abolira četnički pokret i opravdaju njihovi zločini.

Premijer i njegova većina u Vladi ne snalaze se najbolje sa tim narativima.  Lutaju od pokušaja ignorisanja, povremenog odobravanja, do obećanja da se tektonske ustavne/društvene promjene neće realizovati bez „širokog konsenzusa“. Koliko će biti istrajni u tom naumu i šta su im eventualne alternative to će pokazati, vjerovatno, već druga godina mandata 44. Vlade. Biće tu posla za sve. Posebno za gospodina Butorovića (PES), ministra bez portfelja zaduženog za odnose Vlade sa Skupštinom Crne Gore.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo