Povežite se sa nama

Izdvojeno

UOČI TURISTIČKE SEZONE: Jedno oko prema Ukrajini, drugo prema regionu

Objavljeno prije

na

Ključna želja turističkih radnika u Crnoj Gori je prestanak ruske agresije na Ukrajinu. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma

 

„Sa prvom bombom u Ukrajini, počele su da opadaju rezervacije njemačkih gostiju. Kriza je uslijedila u vrijeme najintenzivnijeg bukinga za postpandemijska putovanja. Sada je sve u fazi iščekivanja. Nadamo se da će rat stati, jer će u tom slučaju sezona biti izvjesno dobra, bar što se tiče tržišta Njemačke”, kaže za Monitor Mihael Bader.

Ovaj Njemac već 16 godina živi u naselju Bušat (Utjeha), koje se nalazi između Ulcinja i Bara. Ima svoju kuću, izdaje apartmane i najbolji je promoter Crne Gore na njemačkom govornom području. Na čelu je Fondacije Budućnost crnogorskog turizma.

Bader smatra da postoji velika šansa da se napravi proboj na najvećem emitivnom turističkom tržištu Evrope. No, ukazuje on, mora postojati vizija i treba se znati što žele njemački gosti.

Vukašin Ćulafić iz budvanske agencije Exclusive tours je prije više od četiri decenije bio predstavnik Jugotursa u Njemačkoj. Za Monitor kaže da je sada prava prilika da Njemci u velikom broju ponovo posjećuju Crnu Goru.

„Za donosioce odluka u ovoj državi je primarni zadatak da se potrude da tačne informacije o Crnoj Gori i našoj turističkoj ponudi dođu do klijenata na njemačkom govornom području – Njemaca, Austrijanca i Švajcarca. Oni ne znaju šta Crna Gora nudi”, tvrdi Ćulafić.

Ćulafić podsjeća da je nekadašnja država sve svoje razvojne planove u turizmu bazirala na tržište zapadne Evrope. „Imali smo izvanredan uspjeh i popunjenost kapaciteta u Crnoj Gori sa zapadnoevropskog tržišta oko 165 dana u godini, a za Ulcinj preko 200”, napominje on.

U tom periodu, tek šest odsto smještajnih kapaciteta bilo je popunjeno gostima iz bivšeg Sovjetskog Saveza i zemalja istočnog bloka.

Danas, ovi procenti su se drastično promijenili. Posljednjih godina samo gosti iz Rusije i Ukrajine ostvarivali su preko 20 odsto ukupnog prometa. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma.

Izvjesno je da je su izbjeglice iz Ukrajine već tu, uglavnom na Primorju. Uz svoje sunarodnike koji godinama borave u Crnoj Gori, sada ih ima oko 8.000. Na Primorju iznajmljuju stanove, obično na period od godinu dana.

Crnogorski zvaničnici, međutim, ne kriju optimizam u vezi sa uspješnošću predstojeće sezone. Mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović kaže da će sezona krenuti znatno ranije nego 2021. i da će biti – spektakularna. „Otvaramo neka nova tržišta, epidemiološka situacija je odlična, uželjeli smo se turista. Na nama je da što prije formiramo Vladu i da sezonu sasvim spremni dočekamo“, ističe on. „Mislim da smo, svjesni značaja ove privredne grane, sazreli kao turistička zajednica, postali smo prilagodljivi, brže reagujemo od konkurencije.”

Odlazeći ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kaže da bi Crna Gora ove godine trebalo da prihoduje milijardu eura od turizma. „Intenzivno radimo na promociji zemlje na određenim, alternativnim tržištima, računajući Centralnu i Zapadnu Evropu i Skandinaviju, kako bi nadoknadili manjak sa ruskog i ukrajinskog tržišta”, kaže on.

Optimizma ne nedostaje ni na terenu. To se može zaključiti iz namjere vlasnika praktično svih hotela da svoje objekte otvore najkasnije narednog mjeseca.

„Mi smo već otvoreni. Nadamo se da će se ratna dešavanja brzo okončati, a zadatak naše turističke privrede biće da u Crnu Goru dovede goste sa drugih tržišta. Fokus će biti na regionu i Evropi”, kaže vlasnik Hotela Palata Venecija u ulcinjskom Starom gradu Gani Resulbegović.

Iz Turističke organizacije Budva (TOB) je saopšteno da je prema informacijama koje dobijaju od turističke privrede, buking za sada zadovoljavajući u hotelskom i privatnom smeštaju. Otkazivanja nema, osim sa tržišta Rusije i Ukrajine.

Čelnik Odbora za turizam Privredne komore Ranko Jovović kaže da je apelovano na Ministarstvo za ekonomski razvoj i NTO da se maksimalna kampanja usredsredi na Centralnu i Zapadnu Evropu. Cilj je da se pokušaju nadomjestiti gosti koji neće doći sa ruskog i ukrajinskog tržišta.

Hotelijeri se slažu u procjeni da bi za Crnu Goru ova sezona mogla postati problematična ako zbog rata u Ukrajini izostanu gosti iz brojnih okolnih zemalja, poput Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske. Prema tim državama se slivaju stotine hiljada izbjeglica iz Ukrajine.

Poznati turistički radnik iz Ulcinja Ismet Karamanaga kaže da je još rano davati procjene o šteti koju će zbog rata u Ukrajini pretrpjeti crnogorski turizam.

„Sve zavisi u kojem će pravcu sukobi ići. Znamo iz 90-ih godina prošloga vijeka, i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, da nijedna takva situacija nije dobra. Sukobi odvraćaju ljude od putovanja, bez obzira na to jesi li direktno ugrožen ili ne. Ljudi se brinu za svoje budžete, familiju i sudbinu”, napominje Karamanaga.

Kako on navodi, od pandemije kovida sve je rasprostranjeniji tzv. last minute booking. U narednim sedmicama biće jasniji uticaj ukrajinske krize na turističku sezonu.

Karamanaga ukazuje da posebna pažnja mora da se posveti snabdijevanju. Ne smije biti nestašica prehrambenih proizvoda, koje su već evidentne u nekim evropskim državama.

Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović kaže da se posljedice već osjećaju kroz rast cijena energenata i hrane. To lančano uzrokuje rast cijena usluga od kojih smo svakodnevno zavisni. Prema njenim riječima, bez institucionalne podrške, specijalizovanih programa podrške za unapređenje kapaciteta, programa edukacije i digitalnih rješenja, ne postoji način da se nadomjeste gubici koji se u turizmi gomilaju od 2019. godine.

„Bez intenzivne, organizovane kampanje za privatni smještaj sa nacionalnog nivoa, uz definisanje proizvoda i ponude na lokalnom nivou, imaćemo i dalje 30 dana sezone, a to nije problem odraditi nijednom izdavaocu. Problem je ostalih 210 dana kada gostiju nema. Moramo postići kontinuitet u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i lokalnim samoupravama” upozorava Džoganović.

Karamanaga ukazuje da je turizam precizan seizmograf koji registruje svaki potres. „Znamo da je nakon svake sigurnosne krize, turizam ponovno ustajao i rastao. Stalno je dokazivao svoju žilavost i otpornost. Tako će biti i ovaj put. Uostalom, sva istraživanja govore da su ljudi željni putovanja kao nikada ranije“, zaključuje on.

                                                                             Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo