Povežite se sa nama

Izdvojeno

UOČI TURISTIČKE SEZONE: Jedno oko prema Ukrajini, drugo prema regionu

Objavljeno prije

na

Ključna želja turističkih radnika u Crnoj Gori je prestanak ruske agresije na Ukrajinu. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma

 

„Sa prvom bombom u Ukrajini, počele su da opadaju rezervacije njemačkih gostiju. Kriza je uslijedila u vrijeme najintenzivnijeg bukinga za postpandemijska putovanja. Sada je sve u fazi iščekivanja. Nadamo se da će rat stati, jer će u tom slučaju sezona biti izvjesno dobra, bar što se tiče tržišta Njemačke”, kaže za Monitor Mihael Bader.

Ovaj Njemac već 16 godina živi u naselju Bušat (Utjeha), koje se nalazi između Ulcinja i Bara. Ima svoju kuću, izdaje apartmane i najbolji je promoter Crne Gore na njemačkom govornom području. Na čelu je Fondacije Budućnost crnogorskog turizma.

Bader smatra da postoji velika šansa da se napravi proboj na najvećem emitivnom turističkom tržištu Evrope. No, ukazuje on, mora postojati vizija i treba se znati što žele njemački gosti.

Vukašin Ćulafić iz budvanske agencije Exclusive tours je prije više od četiri decenije bio predstavnik Jugotursa u Njemačkoj. Za Monitor kaže da je sada prava prilika da Njemci u velikom broju ponovo posjećuju Crnu Goru.

„Za donosioce odluka u ovoj državi je primarni zadatak da se potrude da tačne informacije o Crnoj Gori i našoj turističkoj ponudi dođu do klijenata na njemačkom govornom području – Njemaca, Austrijanca i Švajcarca. Oni ne znaju šta Crna Gora nudi”, tvrdi Ćulafić.

Ćulafić podsjeća da je nekadašnja država sve svoje razvojne planove u turizmu bazirala na tržište zapadne Evrope. „Imali smo izvanredan uspjeh i popunjenost kapaciteta u Crnoj Gori sa zapadnoevropskog tržišta oko 165 dana u godini, a za Ulcinj preko 200”, napominje on.

U tom periodu, tek šest odsto smještajnih kapaciteta bilo je popunjeno gostima iz bivšeg Sovjetskog Saveza i zemalja istočnog bloka.

Danas, ovi procenti su se drastično promijenili. Posljednjih godina samo gosti iz Rusije i Ukrajine ostvarivali su preko 20 odsto ukupnog prometa. Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) procjenjuju da bi Crna Gora tokom ove sezone, bez tržišta Rusije i Ukrajine, potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma.

Izvjesno je da je su izbjeglice iz Ukrajine već tu, uglavnom na Primorju. Uz svoje sunarodnike koji godinama borave u Crnoj Gori, sada ih ima oko 8.000. Na Primorju iznajmljuju stanove, obično na period od godinu dana.

Crnogorski zvaničnici, međutim, ne kriju optimizam u vezi sa uspješnošću predstojeće sezone. Mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović kaže da će sezona krenuti znatno ranije nego 2021. i da će biti – spektakularna. „Otvaramo neka nova tržišta, epidemiološka situacija je odlična, uželjeli smo se turista. Na nama je da što prije formiramo Vladu i da sezonu sasvim spremni dočekamo“, ističe on. „Mislim da smo, svjesni značaja ove privredne grane, sazreli kao turistička zajednica, postali smo prilagodljivi, brže reagujemo od konkurencije.”

Odlazeći ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kaže da bi Crna Gora ove godine trebalo da prihoduje milijardu eura od turizma. „Intenzivno radimo na promociji zemlje na određenim, alternativnim tržištima, računajući Centralnu i Zapadnu Evropu i Skandinaviju, kako bi nadoknadili manjak sa ruskog i ukrajinskog tržišta”, kaže on.

Optimizma ne nedostaje ni na terenu. To se može zaključiti iz namjere vlasnika praktično svih hotela da svoje objekte otvore najkasnije narednog mjeseca.

„Mi smo već otvoreni. Nadamo se da će se ratna dešavanja brzo okončati, a zadatak naše turističke privrede biće da u Crnu Goru dovede goste sa drugih tržišta. Fokus će biti na regionu i Evropi”, kaže vlasnik Hotela Palata Venecija u ulcinjskom Starom gradu Gani Resulbegović.

Iz Turističke organizacije Budva (TOB) je saopšteno da je prema informacijama koje dobijaju od turističke privrede, buking za sada zadovoljavajući u hotelskom i privatnom smeštaju. Otkazivanja nema, osim sa tržišta Rusije i Ukrajine.

Čelnik Odbora za turizam Privredne komore Ranko Jovović kaže da je apelovano na Ministarstvo za ekonomski razvoj i NTO da se maksimalna kampanja usredsredi na Centralnu i Zapadnu Evropu. Cilj je da se pokušaju nadomjestiti gosti koji neće doći sa ruskog i ukrajinskog tržišta.

Hotelijeri se slažu u procjeni da bi za Crnu Goru ova sezona mogla postati problematična ako zbog rata u Ukrajini izostanu gosti iz brojnih okolnih zemalja, poput Poljske, Slovačke, Češke i Mađarske. Prema tim državama se slivaju stotine hiljada izbjeglica iz Ukrajine.

Poznati turistički radnik iz Ulcinja Ismet Karamanaga kaže da je još rano davati procjene o šteti koju će zbog rata u Ukrajini pretrpjeti crnogorski turizam.

„Sve zavisi u kojem će pravcu sukobi ići. Znamo iz 90-ih godina prošloga vijeka, i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, da nijedna takva situacija nije dobra. Sukobi odvraćaju ljude od putovanja, bez obzira na to jesi li direktno ugrožen ili ne. Ljudi se brinu za svoje budžete, familiju i sudbinu”, napominje Karamanaga.

Kako on navodi, od pandemije kovida sve je rasprostranjeniji tzv. last minute booking. U narednim sedmicama biće jasniji uticaj ukrajinske krize na turističku sezonu.

Karamanaga ukazuje da posebna pažnja mora da se posveti snabdijevanju. Ne smije biti nestašica prehrambenih proizvoda, koje su već evidentne u nekim evropskim državama.

Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović kaže da se posljedice već osjećaju kroz rast cijena energenata i hrane. To lančano uzrokuje rast cijena usluga od kojih smo svakodnevno zavisni. Prema njenim riječima, bez institucionalne podrške, specijalizovanih programa podrške za unapređenje kapaciteta, programa edukacije i digitalnih rješenja, ne postoji način da se nadomjeste gubici koji se u turizmi gomilaju od 2019. godine.

„Bez intenzivne, organizovane kampanje za privatni smještaj sa nacionalnog nivoa, uz definisanje proizvoda i ponude na lokalnom nivou, imaćemo i dalje 30 dana sezone, a to nije problem odraditi nijednom izdavaocu. Problem je ostalih 210 dana kada gostiju nema. Moramo postići kontinuitet u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i lokalnim samoupravama” upozorava Džoganović.

Karamanaga ukazuje da je turizam precizan seizmograf koji registruje svaki potres. „Znamo da je nakon svake sigurnosne krize, turizam ponovno ustajao i rastao. Stalno je dokazivao svoju žilavost i otpornost. Tako će biti i ovaj put. Uostalom, sva istraživanja govore da su ljudi željni putovanja kao nikada ranije“, zaključuje on.

                                                                             Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo