Povežite se sa nama

OKO NAS

IMA LI KOLAŠIN PREDSJEDNIKA OPŠTINE:  Kad zakone tumači kako ko hoće

Objavljeno prije

na

Posljednja sjednica SO nije donijela rješenje dileme da li predsjedniku Opštine Kolašin Milosavu Bulatoviću mandat prestaje, nakon što je pravosnažno osuđen za zloupotrebu položaja. Bulatović tvrdi da nema čega da se stidi, dok opozicija prijeti krivičinim prijavama i njemu i šefu lokalnog parlamenta

 

U kolašinskoj zakonodavnoj vlasti nema saglasnosti oko toga da li ta opština još uvijek ima predsjednika. Dio odbornika opozicije tvrdi da je Milosavu Bulatoviću mandat prestao po sili zakona, odmah nakon pravosnažne presude, kojom je proglašen krivim za zloupotrebu službenog položaja.  Bulatović ne želi da da ostavku, iz njegove Demokratske partije socijalista (DPS) ocjenjuju da je dovođenje u pitanje njegove podobnosti za tu funkciju politikanstvo.  Predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić, pak, kaže da konstatovanje ostavke Bulatoviću nije njegov posao.

Bulatovića je, lani, Specijalno odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine Višeg suda u Podgorici, proglasilo krivim za zloupotrebu službenog položaja iz član 416, stav 1, Krivičnog zakonika Crne Gore. Sud mu je za to krivično djelo odredio i uslovnu osudu od šest mjeseci zatvora na dvije godine. Kako piše u obrazloženju odluke, kriv je, jer je 3. oktobra 2018. godine, u prijavi za stručno osospobljavanje Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Marko Matović radi na poslovima komunalnog policjaca.

Matović, tada, konstatuje sud, nije bio u radnom odnosu. Tek u decembru iste godine Bulatović ga je rješenjem postavio za v.d. načelnika Komunalne policije. Prethodno je razriješio dotadašnjeg prvog čovjeka te službe Zorana Kujovića. Predsjednik Opštine je, kako piše u obrazloženju odluke Višeg suda, kasnije platio Matoviću stručno osposobljavanje u iznosu od 446 eura iz budžetskih sredstava.

U odluci, sutkinja Suzana Mugoša podsjeća da je jedan od uslova iz javnog poziva Policijske akademije u Danilovgradu za prijem polaznika za stručno osposobljavanje za zanimanje komunalni policajac/policajka stalni radni odnos na tim poslovima. Bulatović je, zatim, piše u presudi, Matovića rješenjem 5. decembra 2018. godine postavio za v.d. načelnika Komunalne policije, protivno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi. Takođe, kako je obrazloženo, predsjednik Opštine pritom nije sproveo postupak „da za v.d. odredi lokalnog službenika iz organa lokalne uprave, stručne službe, odnosno, posebne službe…” Konstatuje i da je „nesumnjivo utvrđeno” da je Bulatović „svjestan svog djela i njegove zabranjenosti, protivpravnim iskorištavanjem svojeg službenog položaja pribavio korist Matoviću”.

U svojoj odbrani, tokom javnog pretresa, predsjednik Opštine Kolašin je naveo da se ne osjeća krivim i da je radio u najboljem interesu građana. Kazao je i da je iznos, uplaćen iz budžetskih sredstava za obuku Matovića, vratio od svog novca i, na taj način, obeštetio Opštinu.

„Objasnio je da je tačno da su s računa Opštine platili kurs za Matovića, jer su ga tako savjetovali njegovi saradnici, s obzirom da nije pravnik, pa mu procedure nijesu bliske… Na pitanje specijalnog tužioca, optuženi je odgovorio da, kada je u prijavi za pohađanje kursa, naveo da Matović obavlja poslove u komunalnoj policiji, nije mislio da čini krivično djelo. Tako su ga, rekao je, saradnici informisali i rekli da je to jedini način da Matović ode na taj kurs”, piše u odluci Višeg suda.

Bulatović je kazao i „da nije popunjavao prijavu, već su to činili njegovi saradnici, ali da je tačno da je potpisao prijavu”. Reko je i da se „u toj, kao i u mnogim drugim situacijama, oslonio na rad svojih saradnika, jer je imao mnogo posla i ta materija mu nije bliska”.

Apelacioni sud je, nakon što se predsjednik Opštine žalio, preinačio presudu. Pravosnažnom presudom određeno mu je uslovno tri mjeseca zatvora na godinu.

„Nijesam učinio ništa nečasno, zbog toga neću ni podnijeti ostavku. Novac uplaćen za Matovićevu obuku sam iz svog džepa uplatio na račun Opštine. Želio sam da se školuje jedan mladi čovjek, koji je u Kolašinu zasnovao porodicu i koji je, u krajnjem, svoj posao obavljao pošteno i odgovorno. Tako kao ja su radili i u svim drugim opštinama. To je lako zaključiti, samo ako se neko potrudi da provjeri. Osim toga, odnedavno Policijska akademija omogućava građanima da sami uplate obuku i završe je”, reko je Bulatović Monitoru.

U odborničkom klubu Demokrata, međutim, tvrde da pripremaju krivične prijave, kako protiv Blatovića, tako i protiv šefa lokalnog parlamenta Đukića.  Kako kažu, obojica su se oglušila o zakon, a predsjedniku Opštine je „po sili zakona prestao mandat, onog trenutka kad je presuda postala pravosnažna.

Uporište za svoje tvrdenje nalaze u članu 65, stav 4. Zakona o lokalnoj samoupravi.  Tim stavom je precizirano da predsjedniku Opštine mandat prestaje po sila zakona kad je „pravosnažnom presudom osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije”.

„Đukić je obavezan da postupi po zakonu, jer Skupština bira i razrješva predsjednika. Ukoliko tako ne postupi, preduzećemo sve neophodne pravne radnje i protiv Bulatovića i protiv njega, kako bi obojica snosili odgovornost zbog nepoštovanja zakona. Jasno je da predsjednik SO, nepostupajući prema obavezama, direktno štiti Bulatovića u nezakonitostima”, kažu u toj partiji.

Đukić se, međutim, poziva na član 61, stav 2, Zakona o lokalnoj samoupravi. Tvrdi i da nije još ni od koga dobio pravosnažnu presudu. Kopiju presude koju su mu dostavili odbornici Demokrata dostavio je sekretaru Skupštine, od koga očekuje i pravno tumačenje obaveza SO.

„Prestanak mandata predsjednika Opštine zbog podnošenja ostavke i po sili zakona konstatuje se aktom skupštine.“ To piše u Zakonu o lokalnoj samoupravi.  Svakom ko hoće da govori istinu je jasno da ja nemam pravo da donosim nikakve akte, već to može samo Skupština. Ukoliko dobijem zvaničnu presud od Opštine, koja je oštećena strana u postupku, ja ću je proslijediti Službi SO. Sve ostalo je manipulacija”, odgvorio je Đukić Demokratama.

Iz kolašinske Socijalističke narodne partije (SNP) kažu da su očekivali od Đukića i lokalnog parlamenta da konstatuje prestanak mandata. Nepostupanje po presudi, tvrde, „predstavljalo bi školski primjer nepoštovanja Zakona o lokalnoj samoupravi“.

I dok svako tumači zakon po svom, Kolašin ostaje opština u kojoj se ne zna da li je predsjednik Opštine zakonito vodi.

                                                                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo